SARAJEVO - Objekti i pripadnici EUFOR-a u BiH bili su mogući ciljevi samoubilačke terorističke akcije koja je potkraj prošle godine osujećena uhićenjem skupine optuženih terorista, teza je koju tužiteljstvo, i pored nekoliko jakih indicija, vjerojatno neće pokušati konkretizirati na suđenju koje je počelo pred državnim sudom u Sarajevu.
Za sada je izvjesno da će svjedočenje "pokajnika" Asima Bajrića na suđenju Mirsadu Bektaševiću, Abdulkadiru Cesuru i Bajri Ikanoviću, biti ključni argument tužiteljstva u dokazivanju namjere "sarajevske skupine" da počine teroristički napad. Međutim, pravni stručnjaci koje je konzultirao Večernji list kažu da su male šanse da se ikada sudski dokaže što je zapravo bio cilj napada koji je pripreman u Sarajevu.
Ključni argumenti
Po dokazima i svjedocima koje je najavilo tužiteljstvo, očito je da tužitelj Ahmet Halebić neće niti pokušavati locirati konkretan cilj terorističke akcije. Bajrićevo svjedočenje je važno, ali samo u kontekstu dokaza da je napad pripreman.
Potpuno rasvjetljavanje toga slučaja moguće je tek ako bi se netko od njih odlučio na suradnju s tužiteljstvom i preuzimanje uloge "pokajnika" kaže jedan od domaćih pravnih stručnjaka, koji je indirektno uključen u taj slučaj.
Zapravo, u optužnici protiv švedskog državljanina Bektaševića, Turčina s danskom putovnicom, Cesura i lokalnog lidera vehabijske zajednice Ikanovića, mnogo je "rupa". Prilikom pretresa kuće koju su koristili Bektašević i Cesur pronađeni su brojni fizički dokazi koji ukazuju na to da su optuženi planirali napad.
Lov na teroriste
Policajci koji su obavili uhićenje i pretres objekta, vještaci koji su analizirali zaplijenjene dokaze, te Bajrićevo svjedočenje o tome kako su optuženi od njega nabavili eksploziv i kako su mu najavljivali terorističku akciju, dodatno će pojačati argumente tužiteljstva, ali konkretan cilj ostaje nedokučen.
Upravo zbog toga istraga o međunarodnoj terorističkoj skupini, čiji su Bektašević, Cesur i Ikanović, članovi, još traje.
Po dostupnim informacijama, policijske i sigurnosne agencije provode koordiniranu istragu u nekoliko europskih zemalja. Velika Britanija, Danska i Švedska zemlje su u kojima su locirane sumnjive osobe s kojima su Bektašević i Cesur bili u kontaktu. Istraga je naknadno proširena i na Sloveniju i Hrvatsku. Iako su sigurnosne službe imale određena saznanja o djelovanju Bektaševićevih i Cesurovih "suradnika" i u bosanskohercegovačkom susjedstvu, tek je Bajrićevo pokajničko svjedočenje pokrenulo lov na teroriste u Sloveniji i Hrvatskoj.
"Ikanović mi je kazao da je njegovu braću u Sarajevu uhvatila panika, da neki napuštaju grad, da je jedan od njih otišao u Hrvatsku, a jedan u Sloveniju", stoji u dijelu Bajrićeve službene izjave, u kojoj opisuje svoj prvi kontakt s trećeoptuženim Ikanovićem nakon što je policija uhitila Bektaševića i Cesura.
Kronologija
13. travnja 2006. - potvrđena optužnica protiv Bektaševića, Cesura, Ikanovića, Bajrića i Hasanovića
21. srpnja 2006. - Sudsko vijeće prihvatilo sporazum o priznanju krivnje Amira Bajrića
20. srpnja - pred Sudom BiH počelo suđenje za planiranje terorističkog napada
