TEST ZA EUROPU

EU treba više novca. Pitanje gdje ga pronaći polako nailazi na mogući odgovor

European Union summit in Brussels
Foto: STEPHANIE LECOCQ/REUTERS
1/2
20.03.2025.
u 14:50

Prema neslužbenom nacrtu kojeg se dokopao Politico, plan uključuje promicanje štednih i investicijskih računa, povoljniji porezni tretman ulaganja te prijedloge za smanjenje nacionalnih prepreka na kapitalnim tržištima

Ovog se tjedna Europa suočava s ključnim testom. Pokretač rasta kontinenta posustaje, a desetljećima stara sigurnosna arhitektura se raspada. Dok se svijet mijenja pod njezinim nogama, Europska unija ne samo da nastoji obraniti samu sebe, već i pronaći način kako to sve financirati. Ključno pitanje kada se u četvrtak okupe čelnici EU-a kako bi raspravljali o obrambenoj potrošnji i ekonomskoj konkurentnosti bit će mogu li konačno mobilizirati privatni kapital umjesto oslanjanja na novac poreznih obveznika, piše portal Politico.

Dosad su godine pokušaja produbljivanja financijskih tržišta završavale neuspjehom, sputavane birokracijom i vlastitim interesima. Budući da geopolitička stvarnost postaje sve surovija, potreba da se ujedini kapitalni sustav kontinenta i usmjeri na europske interese sve je izraženija. Hoće li ovaj tjedan donijeti konkretne korake prema stvaranju jedinstvenog tržišta ulaganja (takozvane Unije štednje i ulaganja), ostaje vidjeti.

Linije fronte

Europska komisija na čelu s Ursulom von der Leyen izrazila je želju da potakne stvaranje investicijske kulture nalik onoj u SAD-u kako bi konzervativne europske štediše počele ulagati otprilike 10 bilijuna eura, (koliko trenutačno drže na bankovnim računima), u burzu. Logika je jasna: to bi europskim tvrtkama osiguralo više kapitala za ulaganje u prioritetne ciljeve, poput obrane, i tako potaknulo gospodarski rast. Problem je u tome da Bruxelles pokušava provesti ovaj plan već više od desetljeća, ali - bez uspjeha.

Zbog toga je Europa ostala s financijskim sustavom u kojem novac, podijeljen prema nacionalnim granicama, stoji neiskorišten na računima i ne ostvaruje svoj puni potencijal. Za razliku od toga, duboka i ujedinjena kapitalna tržišta u SAD-u, u kombinaciji s kulturom sklonosti preuzimanju rizika, znatno olakšavaju tvrtkama prikupljanje financijskih sredstava. U SAD-u gotovo 60 posto kućanstava posjeduje dionice, izravno ili putem mirovinskih fondova. U Francuskoj i Njemačkoj taj broj iznosi tek 18 posto. Djelomično je to posljedica složenosti europskog financijskog sustava. Umjesto jedinstvene strukture, Europa funkcionira kroz 27 odvojenih financijskih tržišta, svako sa svojim propisima i infrastrukturom. Financijska regulativa i investicijska pravila razlikuju se od zemlje do zemlje.

Iako vlade tvrde da žele pojednostaviti sustav, rijetko nešto poduzimaju. Često se nacionalni interesi ispolje u zadnji čas, a ponekad inicijative sabotiraju tržišni igrači čiji profiti ovise o fragmentaciji, a ne o harmonizaciji. Povjerenica za financije EU-a Maria Luís Albuquerque nedavno je kritizirala takve aktere, izjavivši da pretjerano lobiranje koči napredak u donošenju ključnih financijskih propisa, uključujući regulaciju financijskih podataka i maloprodajnih ulaganja. - Moramo zauzeti odlučniji pristup u rješavanju tih blokada - poručila je na konferenciji u Bruxellesu u utorak. Ključ napretka leži u donošenju jedinstvenih pravila za poslovanje, kao i stvaranju jedinstvenog nadzornog tijela.

Prekid zastoja

Pokušaj rješavanja zastoja sada se odvija na dva paralelna fronta: S jedne strane, Europska komisija će predstaviti svoju strategiju za poticanje ulaganja među građanima EU-a. Prema neslužbenom nacrtu kojeg se dokopao Politico, plan uključuje promicanje štednih i investicijskih računa, povoljniji porezni tretman ulaganja te prijedloge za smanjenje nacionalnih prepreka na kapitalnim tržištima.

Reakcije na plan su podijeljene. Carmine Di Noia iz OECD-a izjavio je da je strategija „korak u pravom smjeru“ u pronalaženju pouzdanog izvora financiranja za potrebe EU-a, uključujući obranu. No, dodao je i da plan pokazuje kako „potrebna sredstva ne mogu doći samo iz javnog sektora“. S druge strane, Rebecca Christie iz briselskog think tanka Bruegel smatra da strategija „još uvijek izgleda kao ispitivanje terena“ i da joj nedostaju konkretne inicijative. No, istaknula je i da Komisija mora ostati fleksibilna sve dok vlade nastave podržavati njezine inicijative.

Istovremeno, pojedine države pokušavaju same pokrenuti promjene. Španjolska je okupila „koaliciju voljnih“ oko pilot-projekta za testiranje jednostavnih investicijskih proizvoda koji bi se mogli uvesti u cijeloj EU. Projekt podržavaju ministri financija šest drugih zemalja: Njemačke, Francuske, Italije, Luksemburga, Nizozemske i Poljske, dok nordijske države rade na sličnim inicijativama. Ako svih 27 zemalja ne može postići dogovor, neka napredak postignu one koje mogu. No, kritičari su već izrazili zabrinutost. Paschal Donohoe, irski ministar financija i predsjednik Eurogrupe, izjavio je da „uvijek priznaje pravo zemalja da surađuju u manjim grupama, ali da bi preferirao zajednički pristup cijele EU“. Rebecca Christie upozorila je da bi druge zemlje mogle skeptično gledati na španjolski plan, sumnjajući da je riječ o pokušaju osiguranja tržišne dominacije za kapitalna tržišta u državama koje podržavaju projekt, a ne o iskrenom nastojanju za jačanje europskih ulaganja.

Osim toga, postoji i ideja o tzv. „28. režimu“ – "opt-in" sustavu koji bi tvrtkama omogućio da zaobiđu nacionalna pravila u korist zajedničkog europskog regulatornog okvira. Komisija planira predložiti ovaj model, a države članice ga podupiru u nacrtima zaključaka Europskog vijeća. Ono što je sigurno jest da je širenje europskih kapitalnih tržišta dugotrajna iscrpljujuća borba. Ostaje za vidjeti hoće li nadolazeći izazovi rata i ekonomske nestabilnosti konačno potaknuti konkretnu akciju. Kako se EU čelnici pripremaju za summit u četvrtak, ulozi nikada nisu bili veći.

FOTO Djetinjstvo u ruševinama: Potresne fotografije pokazuju ratnu svakodnevicu djece u Pojasu Gaze

European Union summit in Brussels
1/20

Komentara 12

PL
plotto
15:44 20.03.2025.

Neka uzmu mito od Pfizera koji je dobila Von der Leyen za cjepiva,a to je najmanje 300 milijuna eura.Lopovska banda koju svrbi oko 10 bilijuna usd štednih depozita građana EU.Netko će njima dati svoju štednju da oni njome upravljaju.Cijelu Europsku Komisiju treba smijeniti i to potpuno.Nitko te ljude nije nigdje birao,a oni su uzimajun ovlasti nad građanima kao da su kraljevi.A posebno iritira drugi mandat Ursule kojoj je mjesto trebao biti u zatvoru zbog mita i pljačke..I takvi ljudi vode EU ?? Ta propala tvorevina nema nikakvu budućnost .

TJ
tjako
16:38 20.03.2025.

Koji su ovo luzeri, pricaju price o 800 miljardi a nemaju ni kinte i sad bi kao fol trazili privatni kapital a na kraju nece imat izbora nego od EU gradjana kroz poreze, namete itd.... nije ni cudo sta im je odjednom panika da uvedu taj digitalni euro u cetvrtom kvartalu ove godine da bi mogli automatski skidat sa racuna gradjana... Prebacujem sav svoj kapital u USA, EU je rupa bez dna i kako je Margaret Thacher jednom rekla za ovakve socijaliste da eventualno im nestane tudjih novaca koje mogu trosit na svoje nebuloze kao sta ce se dogodit uskoro sa "capital flight"...

EJ
ejStef
16:21 20.03.2025.

Prestati financirati sulude dijelove civilnog društva, prestati financirati ESG gluposti itd. Odmah dostupne stotine milijardi... Smanjiti birokraciju i norme, odmah će gospodarstvo prodisati i eto još stotina milijardi...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije