Američki proizvođači oružja izuzeti su iz novog i golemog obrambenog troškovnika Europske unije, koji je predstavljen u srijedu. Njime se želi izgraditi vojno-industrijski kompleks s ciljem odvraćanja Rusije i dokidanja ovisnosti o Americi, piše Politico. Iz planova je zasad izostavljena i Velika Britanija. "Moramo kupovati više europskog. Jer to znači jačanje europske obrambene tehnološke i industrijske baze", rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen najavljujući program "Spremnost 2030."
U nastojanju da ojača veze sa saveznicima, Bruxelles je u program uključio zemlje poput Južne Koreje i Japana te Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (EFTA). U konačnici Europa bi na obranu mogla potrošiti čak 800 milijardi eura. “Ne trebamo gledati samo na Rusiju kao prijetnju, već promatrati i globalne geopolitičke situacije i gdje će Amerikanci usmjeriti svoju stratešku pozornost”, rekao je novinarima europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius.
Posljednjih godina oko dvije trećine narudžbi EU-a za obranu otišlo je američkim obrambenim tvrtkama. Komisija je predstavila svoj dugoročni prijedlog obrambene politike, poznat kao "bijela knjiga" te niz zakonskih prijedloga s ciljem da zemljama olakšaju povećanje vojne potrošnje i stvore cjelovitije obrambeno tržište. "Ne radimo ovo da bismo krenuli u rat, već da bismo se pripremili za najgore i obranili mir u Europi", rekla je 'europska ministrica vanjskih poslova' Kaja Kallas.
Ruska prijetnja glavni je pokretač jačanja europskog vojno-industrijskog kompleksa, ali i potezi američkog predsjednika Donalda Trumpa potiču Europu da bude brza. Opasnost od prevelikog oslanjanja na Ameriku naglašena je Trumpovom iznenadnom odlukom da potkopa savezničku Ukrajinu obustavljanjem isporuka oružja i razmjene obavještajnih podataka kako bi izvršio pritisak na Kijev da prihvati mirovne pregovore s Rusijom.
Raspodjela novca
Najkonkretniji prijedlog je obećanje Komisije da će posuditi do 150 milijardi eura zemljama članicama koje će se potrošiti na obranu u okviru takozvanog instrumenta SAFE. Iako će zajmovi biti dostupni samo zemljama EU, prijateljske države izvan bloka također mogu sudjelovati u zajedničkoj nabavi oružja. Zajednička nabava prema prijedlogu SAFE otvorena je za Ukrajinu, Norvešku, Švicarsku, Island i Lihtenštajn iz EFTA-e te za “zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje, kao i treće zemlje s kojima je EU sklopio Partnerstvo za sigurnost i obranu.”
Do kraja siječnja EU je imao šest obrambenih i sigurnosnih partnerstava: s Norveškom, Moldavijom, Južnom Korejom, Japanom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Turska i Srbija, kao zemlje kandidati za članstvo u EU, također bi se potencijalno mogle pridružiti. To iz priče izostavlja SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo - iako bi se status Britanije mogao promijeniti. "Radimo na ovom obrambenom i sigurnosnom partnerstvu s Velikom Britanijom. Zaista se nadam da ćemo za svibanjski samit imati rezultate", rekla je Kallas. Kanada je također jasno dala do znanja da želi čvršće sigurnosne odnose s EU-om.
Komisija je u srijedu također predložila veću obrambenu suradnju s Australijom, Novim Zelandom i Indijom. "Postoji mnogo zahtjeva diljem svijeta za suradnju s nama", rekao je visoki dužnosnik EU-a. Povlašteni tretman za europske tvrtke je pokušaj da se udovolji Francuskoj, jednom od vodećih europskih proizvođača oružja.
Razvoj europskog tržišta
U daljnjem pokušaju 'zavrtanja' tvrtki izvan EU-a, sporazum zabranjuje stranim zemljama pristup povjerljivim informacijama. Također postavlja minimalni prag prema kojem 65 posto komponenata koje ispunjavaju uvjete za financiranje moraju biti europske, a ta definicija uključuje Ukrajinu i Norvešku. Planirani fond isključio je oružane sustave u kojima država nečlanica EU-a ima ovlasti za projektiranje, odnosno kontrolu njihove konstrukcije ili upotrebe. Čini se da to obuhvaća većinu zajedničkih projekata proizvodnje američke vojne opreme u EU. Zajmovima će se financirati zajednički projekti dviju ili više članica u pokušaju stvaranja obrambene industrije diljem EU-a.
“Uklanjamo fragmentaciju upravo tako što potičemo države članice da se udruže” i kupuju isto oružje po boljoj cijeni, rekao je dužnosnik EU-a. U pokušaju da odmah pokrene kupnju oružja, Komisija će dopustiti zemljama EU-a da daju pojedinačne narudžbe u prvih 12 mjeseci. Planovi objavljeni u srijedu također omogućuju zemljama članicama EU da zaobiđu stroga proračunska ograničenja bloka. Moći će premašiti ograničenje javne potrošnje EU-a do najviše 1,5 posto BDP-a u razdoblju od četiri godine. Rok za traženje zajmova je 30. lipnja 2027., a zemlje mogu dobiti gotovinu do kraja 2030. Zajmove Komisiji moraju vratiti u roku od 45 godina.
FOTO/VIDEO Specijalci Hrvatske vojske u akciji: Pogledajte ih u novoj ulozi, evo kako izgleda obuka taktičke medicine
Odlično, vrijeme je da 1. EU razvije vlastitu vojnu industriju i postane samodostatna 2. ostavi EU novac unutar EU, a ne da ga šalje amerima i puni im džepove!