Ruski ministar obrane Sergej Šojgu zapovijedio je jučer svojim snagama, suočenim s ukrajinskim napadima u blizini grada Hersona na jugu Ukrajine, da se povuku sa zapadne obale rijeke Dnjepar.
Povrat kroz 35 godina
Objava ruskog ministra predstavljala bi jedno od najznačajnijih ruskih povlačenja i potencijalnu prekretnicu u ratu koji traje već gotovo devet mjeseci. Ruski general Sergej Surovikin rekao je da više nije moguće opskrbljivati Herson.
Europska unija je od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače do danas isplatila 4,2 milijarde eura pomoći ukrajinskom državnom proračunu, do kraja ovog mjeseca planira isplatiti još 2,5 milijardi eura, još nekoliko milijardi eura vrijedna je vojna pomoć koja ide kroz poseban mirovni fond EU-a, a sada je Komisija predložila i redovito transferiranje 1,5 milijardi eura mjesečno iz proračuna EU u ukrajinski proračun tijekom čitave 2023. Riječ je o financijskoj pomoći EU bez presedana: nikad se dosad na tako sustavan način Unija nije bavila održavanjem urednih financija neke nečlanice, i još zemlje u ratu. Komisijin prijedlog tek trebaju odobriti države članice kroz Vijeće EU, kao i Europski parlament.
Međunarodni monetarni fond procjenjuje da ukrajinskoj vladi treba 3 do 4 milijarde eura mjesečno kako bi mogla isplaćivati plaće i mirovine, pokrivati troškove zdravstva, obrazovanja i drugih javnih službi, obnavljati ključnu infrastrukturu koju razaraju ruski agresori te zbrinjavati prognanike. EU, dakle, planira pokrivati 1,5 milijardi eura mjesečno, a ostatak potreba će, očekuje se, pokrivati Amerika i drugi zapadni donatori. Kako će EU namaknuti taj novac i pod kojim uvjetima ga šalje Ukrajini?
Unija zapravo posuđuje novac Ukrajini, ne daruje ga bespovratno, nego u obliku iznimno povoljnih zajmova. Koji su zapravo beskamatni jer Komisija predlaže da trošak kamatne stope pokrivaju države članice EU, kroz "dodatne ciljane uplate" u proračun Unije. Povrat zajma očekuje se kroz 35 godina, s time da početak otplate nastupa tek 2033., deset godina nakon isplate. Trošak kamata pokrivaju države članice, pa i Hrvatska, razmjerno svome udjelu u punjenju proračuna EU, a novac potreban za glavnicu zajma Komisija planira namaknuti korištenjem proračunske rezerve koja predstavlja razliku između maksimalnog iznosa koji Komisija može u bilo kojoj godini tražiti od država članica da uplate u proračun Unije i iznosa koji je zaista potreban za podmirenje troškova predviđenih proračunom. Korištenjem te proračunske rezerve, koja se opisuje i engleskom riječju "headroom", EU zapravo investitorima u zajedničke europske obveznice jamči da će ukrajinski zajam biti uredno vraćen, ma što se dogodilo u budućnosti. Što ako Ukrajina ni za 10 ili 35 godina ne bude u stanju vratiti uredno zajam? Očekuje se da hoće, ali ako neće - tada vraćanje duga pada na teret proračuna EU.
Najgori scenarij
Što u krajnjoj mjeri znači da Komisija može pozvati države članice da iz svojih proračuna transferiraju dodatni novac za podmirenje tog duga. Ali, riječ je o najgorem scenariju i o dalekoj budućnosti.
- Ukrajina ima akutne potrebe dok nemilosrdni napadi Rusije nastavljaju uništavati ključnu infrastrukturu. Naša financijska pomoć treba biti stabilna, strukturirana i predvidiva - rekao je Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Komisije.
VIDEO Rusi uzeli putovnicu umirovljeniku iz Ukrajine pa prasnuli u smijeh: 'Gotovo je, imamo predsjednika!'
Ne dopušta mi se pisati komentar koji negativno govori o Zelenskom, Ukraini i EU, a komentar "El Indio" koji indirektno kritizira Hrvatsku može pisat što hoće.