Čak 54 milijarde eura godišnje zaradi se u EU samo od proizvodnje zaštićenih autohtonih prehrambenih proizvoda, a hrvatske brojke na tom području nikoga ne mogu učiniti zadovoljnim, čulo se u Bruxellesu na dvodnevnoj konferenciji "Jadran – boje izvornosti" u organizaciji europskog zastupnika Tonina Picule.
Na području EU danas postoji 1160 autohtonih zaštićenih proizvoda, dok Hrvatska u ovom trenutku ima samo 16 zaštićenih vina i dva prehrambena proizvoda koja su tek u proceduri dobivanja zaštite – istarski pršut i varaždinsko želje. U zaštiti svojih autohtonih proizvoda inače prednjače bas zemlje juga Europe koje imaju najdužu tradiciju u tom segmentu, pa tako susjedna Italija već sada ima 254 zaštićena proizvoda, a u usporedbi s ostalim zemljama pokrenula je proceduru dobivanja zaštitnih znakova izvornosti za najveći broj proizvoda.
Diederik de Smedt iz Odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije istaknuo je da zaštićeni proizvodi na tržištu ostvaruju do 2,23 posto veću cijenu, a neki prehrambeni proizvodi i do 50 posto veću cijenu. Godine 2010. na području EU ostvareno je 54 milijardi eura prometa od prodaje originalnih zaštićenih prehrambenih proizvoda. Od zaštićenih proizvoda na prvom mjestu su vina, zatim prehrambeni proizvodi, žestoka pića i kao najnovija skupina – aromatizirana vina. Na domaćem tržištu ostvari se 60 posto prometa, 20 posto na tržištu EU, a još 20 posto prilikom izvoza u treće zemlje, poput SAD-a, Kanade, Švicarske i Kine.
Međunarodna godina obiteljskih gazdinstava
De Smedt je istaknuo da najbolju cijenu postižu prerađevine od tradicionalnih materijala, a najveću razliku u cijeni donosi kvaliteta.
– Godina 2014. nije za EU značajna samo po obilježavanju stotinu godina od početka Drugoga svjetskog rata. Za nas je puno značajnija jer je to međunarodna godina obiteljskih gazdinstava. Proizvodnja hrane i euro danas su najvažniji znak prepoznatljivosti Europske unije, rekao je zastupnik Tonino Picula koji je u Bruxelles doveo skupinu hrvatskih proizvođača. Oni će na dvodnevnoj konferenciji od predstavnika EU, ali i hrvatskih institucija, čuti kako najbolje zaštititi svoje autohtone i ekološke poljoprivredne proizvode, ali i europskim parlamentarcima pokazati ono najbolje od jadranskih originalnih i izvornih prehrambenih proizvoda.
Problem birokracije
Svi proizvodi mogu se zaštititi u roku od godinu dana, no da hrvatska birokracija znatno zapinje i na ovom području, pokazuje činjenica da projekt zaštite dalmatinske mlade janjetine traje već sedam godina.
Marina Krvavica s veleučilišta u Kninu koja radi na projektu zaštite dalmatinske janjetine istaknula je da su od početka hrvatske neovisnosti različita hrvatska ministarstva potrošila značajna sredstva za projekte zaštite različitih originalnih prehrambenih proizvoda, ali da je rezultat do sada, blago rečeno, minimalan jer u ovom trenutku nemamo još zaštićen nijedan prehrambeni proizvod. Ipak, istarski pršut i varaždinsko zelje trebali bi biti ubrzo zaštićeni, a njima će se u dogledno vrijeme pridružiti i dalmatinska janjetina.
>>Što nam je donijela Europska unija
>>'Put u EU za Hrvatsku je značio izgradnju institucija'
Tu se vidi koliko smo nesposobni, samo se puno prica svi se prave jako vazni , a na kraju smo opet na repu. To sto imamo hvalisa se, prica se da su to vrhunski proizvodi, a na posljetku nam tonam to netko drugi ljepo u rukavicama i proizvodi i prijavi. Sramota !