Nastavljen je trend rasta broja rođene djece u ovoj godini nakon što je lani zaustavljen dugogodišnji pad broja rođenih. U prvih sedam mjeseci ove godine rođeno je 19.118 djece, odnosno njih 924 više nego u istom razdoblju lani, pokazuju jučer objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Čini se da se ostvaruju projekcije Eurostata koje su prognozirale da će se ove godine u Hrvatskoj roditi 33.167 djece.
Inače, lani je u Hrvatskoj rođeno 32.479 beba. Premda je pozitivna vijest rast broja rođenih, valja napomenuti da je u 2013., godini ulaska u EU, rođeno gotovo 40 tisuća djece, a znatniji pad uslijedio je od 2015., kada je rođeno 37,5 tisuća beba. Potom je 2020. broj rođenih pao ispod 36 tisuća, a 2022. ispod 34 tisuće. Pad broja rođenih i školske djece velikim je dijelom posljedica iseljavanja mladih i obitelji s djecom, osobito izraženog od 2015. godine. Nažalost, još nije zaustavljeno iseljavanje mladih i obitelji s djecom jer se lani iz Hrvatske iselilo 2503 djece i mladih do 19 godina koji su hrvatski državljani, a doselilo njih 2068. Dakle, koliko god je pozitivno što je zaustavljen dugogodišnji trend pada rođenih i to što je izvjesno da ćemo ove godine imati više rođenih nego 2025., treba voditi brigu da se zadrži mlado stanovništvo s djecom u zemlji jer će u suprotnom i dalje padati broj školske djece.
Hrvatska je od 2013./2014. školske godine do lani izgubila više od 63 tisuće učenika (12,4 %) prema podacima Školskog e-Rudnika Ministarstva obrazovanja. Posljednjih godina mnogi studiji ne uspijevaju popuniti upisne kvote jer je u našoj zemlji sve manji broj studenata, a među njima su i neki deficitarni smjerovi. Napomenimo i da je lani udio djece do 14 godina u populaciji kod nas bio tek 13,8%, što je ispod prosjeka EU (14,4%), prema podacima Eurostata, dok istodobno imamo skoro četvrtinu stanovništva u dobi od 65 i više godina.
Izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, koje su lani stupile na snagu, poboljšan je financijski položaj (samo)zaposlenih roditelja na roditeljskom dopustu te roditelja djece koji rade skraćeno, roditelja koji su na bolovanju zbog djece, ali i nezaposlenih roditelja. Primjerice, za drugih šest, odnosno osam mjeseci roditeljskog dopusta roditelji primaju svoju punu plaću do maksimalno 3000 eura. No, uz veće rodiljne i roditeljske potpore potrebne su, prema ocjenama stručnjaka, brojne mjere demografske i obiteljske politike, kao i društveno-ekonomske promjene koje će mladim ljudima jamčiti da si mogu osigurati pristojan standard i krov nad glavom kao i život u hrvatskom društvu u kojem se napreduje po meritokratskim kriterijima, što sada nije slučaj. U suprotnom mogle bi se ostvariti projekcije Eurostata da će nam broj rođenih, unatoč porastu ove godine, dugoročno nastaviti padati, na 29.690 rođene djece 2035. te na 25.819 u 2050. godini.
Hrvatska se nalazi među zemljama Europske unije s najvećim gubitkom vlastitog stanovništva, nakon Latvije, Bugarske, Litve i Rumunjske. Samo od popisa 2011. do posljednjeg popisa 2021. izgubili smo oko 10% vlastitog stanovništva. Do kraja godine očekuje se donošenje prijedloga Zakona o demografskoj obnovi na kojem rade stručnjaci.
FOTO Na Krku se prodaje stan s privatnim bazenom i pogledom na more: Pogledajte koliko traže za njega
Otvori KEKS Pay
moja računica kaže 32.773 djeteta ako nastavimo ovim tempom, a ne 33.167. nego, imamo više mjesta u školama, fakultetima, nego ukupno učenika. što napraviti, da još povećamo upisne kvote?! jer kod nas to tako ide. nitko ne odgovara zbog toga, ministarstvo potvrđuje kvote svake godine bez nekog problema. umjesto da država odredi broj mjesta koja će financirati i koje struke, sve ostalo nek plati iz svojeg džepa. ako platimo studij liječniku, ima da 15 godina radi, ili nek vrati školarinu! i tako druge srediti. žalosno da imamo tolko sveučilišta, a profesora (ono što se može zvati profesorom, koji objavljuje članke i citira ga se), nemamo za jedno pošteno sveučilište. kakva korist od profesora koji nije uspio u privatnom sektoru, sad je priznati predavač, doktor znanosti. običan inženjer koji projektira recimo ceste zna više od njega o svim elementima, ali ovaj je 'profesor, doktor znanosti'...