Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 46
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Izabrani tinejdžeri ambasadori

Devetogodišnjaci pate od anoreksije, a zubi su im zbog bulimije uništeni

Zagreb: Proglašenje pobjednika javnozdravstvene kampanje RemekTijelo
Foto: Robert Anic/PIXSELL
1/4
11.01.2023.
u 02:30

U Hrvatskoj je između 15 i 35 tisuća oboljelih od poremećaja prehrane, s time da se jako mnogo njih, čak oko 85 posto, ne liječi

"Ako ti je izgled bitan, možda si iznutra sitan", "Rulam i kad fulam", "Svako tijelo je remek-djelo", "Bolje spika nego slika", "Savršeno sam nesavršen(a)", "Lajkaj me u oči", "Hrana nije rana" i "Ljubav voli mane" krilatice su u kojima su učenici viših razreda osnovnih škola te prvog i drugog razreda srednjih škola potražili inspiraciju za svoje radove u sklopu javnozdravstvene kampanje RemekTijelo. Održan je online natječaj na koji su se učenici mogli prijaviti te na kreativan način; likovnim uradcima, sastavcima, pričama i pjesmama, ali i snimanjem videa i objavljivanjem na Tik-Toku, Instagramu… izraziti što njima znači RemekTijelo.

Kampanju su proveli zagrebački Etnografski muzej i Dnevna bolnica za poremećaje prehrane H(RANA) Klinike za psihijatriju Sveti Ivan od 20. studenoga do 20. prosinca 2022., a jučer su na konferenciji za novinare u Etnografskom muzeju objavljeni pobjednici. Među radovima 62 učenika koji su se prijavili na natječaj; njih 40 individualnih i šest grupnih, izabrana su 33 najbolja. Autori najbolje ocijenjenih radova time su dobili priliku sudjelovati u Maloj školi prevencije poremećaja prehrane, osam radionica koje će se održavati dva puta mjesečno, a vodit će ih educirani terapeuti Dnevne bolnice. Prva će se radionica održati već 14. siječnja u Etnografskom muzeju. Potkraj svibnja, nakon završetka ciklusa od osam radionica, u Muzeju bit će objavljeni svi radovi pristigli na natječaj.

Preplavljujući broj oboljelih

Kako smo saznali od psihijatra i psihoterapeuta dr. Hrvoja Handla, voditelja Dnevne bolnice za poremećaje prehrane, inicijalna ideja krenula je iz Etnografskog muzeja. Tanja Kocković Zaborski i Melanija Belaj, autorice izložbe "Lica gladi" otvorene u Muzeju od 22. rujna 2022. do 2. svibnja 2023., pisale su dr. Handlu da žele na izložbu uvrstiti i temu samonametnute gladi i već su tim prvim mailom, kako on objašnjava, ponudile i platformu za neku vrstu djelovanja i edukacije. U ljeto se taj trojac okupio s pedagoginjom Muzeja Željkom Jelavić i nutricionisticom Dnevne bolnice Majom Žanko i dogovorio glavne smjernice. Uz njih, timu su se priključile i knjižničarka Muzeja Lorena Martinić i psihijatrica Dnevne bolnice Nikolina Vujčić Stipčević.

- Htjeli smo naći način kako podučavati djecu što su to poremećaji prehrane i kako bi oni mogli spriječiti takve poremećaje kod svojih vršnjaka, djelovati preventivno. Shvatili smo da što više trebamo ići naruku njihovim komunikacijskim sredstvima i tako su se mlađe članice tima sjetile da bi bilo odlično organizirati neku vrstu kampanje. Knjižničarka Etnografskog muzeja Lorena Martinić već je na drugom ili trećem sastanku donijela fantastičan prijedlog da se cijela kampanja zove RemekTijelo - prisjeća se Handl.

S kampanjom nisu htjeli startati na početku školske godine dok se učenici, pogotovo prvih razreda srednje škole, još snalaze pa su krenuli kasnije najesen. Cijeli se tim zapalio za ideju; predstavljali su kampanju u medijima, objavljivali na društvenim mrežama. Na jednom od sastanaka osmislili su i petnaestak krilatica kojima su mlade željeli potaknuti na sudjelovanje u kampanji i odabrali osam najvažnijih, kaže Handl šaleći se da je po svom nahođenju, bahato i autoritarno, nametnuo izjavu "Ljubav voli mane". Ugodno su se iznenadili jer je kampanja postala veća i značajnija nego što su očekivali; javljali su im se mnogi, učitelji i učiteljice, novinari…

- Kampanja bi mogla prerasti u svakogodišnju priču, u to da svake jeseni, kad klinci krenu u školu, pokušamo djelovati na djecu da gledaju u nekim drugim estetskim smjerovima, da drukčije doživljavaju i sebe i druge ljude - predlaže Handl upozoravajući na alarmantne trendove kad je riječ o poremećajima prehrane. Svi smo mi u pubertetu držali do izgleda, kaže, ali danas bismo svi htjeli biti jako mršavi, ljepši, "popraviti" neke dijelove tijela, a mediji su sve to još potencirali.

- Danas ima devetogodišnjaka, dakle djece u pretpubertetu, koji su već u dubokoj anoreksiji. Imamo djevojčice koje snose posljedice kroničnih poremećaja prehrane već sa 17-18 godina jer nemaju menstruaciju već pet ili šest godina. Imamo djecu koja već imaju uništene zube od bulimije jer su tri-četiri godine bulimični, a bulimija uništava zube - ističe psihijatar Handl navodeći preporuke stomatološke udruge da kod bulimije nakon povraćanja prvo treba isprati usta nekom vodicom za zube, a onda ih samo lagano istrljati četkicom. Nadalje, bulimija može izazvati nedostatak kalija, a manjak kalija može izazvati pseudoepileptične napadaje jer zbog pada kalija i velikih promjena razina elektrolita u tijelu mozak reagira na takav način.

Handl navodi riječi kolege, jednog od vodećih dječjih psihijatara u Hrvatskoj prof. dr. Ivana Begovca s Rebra koji kaže da je nekad u svojoj ambulanti gledao jedno do dvoje djece tjedno s poremećajima prehrane, a danas ih je nekoliko dnevno.

- To je preplavljujući broj djece koja će opteretiti sustav. U Dnevnoj bolnici za poremećaje prehrane već je više od 40 ljudi na čekanju, a možete zamisliti što nas čeka kad taj val djece odraste - kaže Handl dodajući kako se procjenjuje da je u Hrvatskoj između 15 i 35 tisuća oboljelih od poremećaja prehrane, s time da se jako velik broj njih ne liječi, čak oko 85 posto! Koliko je provesti kampanju među tinejdžerima važno otkriva podatak da najteži oblici poremećaja prehrane nisu oni koji su već kronificirani, koji 25 ili 30 godina žive s nekim poremećajem, nego oni kod djevojčica koje su izgubile menstruaciju i koje mogu biti oštećene za cijeli život.

- Preventivni rad s tinejdžerima jako je važan i zbog toga što je 18 puta veća mogućnost da dobijete poremećaj prehrane ako u tinejdžerskim godinama idete na dijetu - ističe Handl šokantnu brojku istaknutu na plakatu kampanje RemekTijelo. Psihijatar iznosi svoje mišljenje da bi svaki liječnik, bez obzira na to kojom se vrstom medicine bavi, dio svog vremena trebao posvetiti prevenciji. Ministar Beroš najavio je, kaže, da će se u reformi zdravstvenog sustava posvetiti prevenciji. Puno se ulaže u sprečavanje kardiovaskularnih i onkoloških bolesti, ali Handl smatra da samo to nije dovoljno.

- Zato za nas, nakon što smo proglasili pobjednike natječaja, tek počinje pravi posao. Educirat ćemo ih tako da oni budu pronositelji prevencije u svojim sredinama, da postanu ambasadori prevencije poremećajaprehrane - kaže Handl ističući kako bi bilo odlično da kampanja postane nacionalna, ali i da su za to potrebni stostruko veći resursi od onih kojima raspolažu Etnografski muzej i Klinika Sveti Ivan.

Osjećaj unutarnje vrijednosti

U radionicama će učenici naučiti što su poremećaji prehrane, njihovu glavnu podjelu, ali i ono najvažnije - da ti poremećaji nemaju toliko veze s tijelom koliko sa samopoštovanjem, s osjećajem unutarnje vrijednosti. Ako imate osjećaj unutarnje vrijednosti, onda on automatski potire svaki vaš problem s tijelom koji vidite u ogledalu jer taj osjećaj unutarnje vrijednosti pobjeđuje - glavna je poruka djeci i tinejdžerima. Psihijatar ističe da taj osjećaj nema jako puno djece, bilo da su zlostavljana, obezvređivana, da nisu primijećena, ili da imaju narcistične roditelje. To je onaj roditelj, ističe, koji ima dijete samo zato da bi se njime hvalio. Kad to dijete ima sve petice, onda ga odvede na špicu i kaže: "Ovo je moja kći, ona je doktorica znanosti", a doma je ne vidi, neće je zagrliti i pogledati zajedno s njom nešto što ona voli i ne pljuvati po njezinu izboru.

Najbolja je preventiva poremećaja hranjenja, ističe, učiti buduće roditelje.

- Ako budući roditelji steknu unutarnje vrijednosti, onda će i njihova djeca imati osjećaj samopoštovanja i samopouzdanja - zaključuje psihijatar najavljujući da će najesen Hrvatska biti domaćin kongresa o poremećajima prehrane kod muškaraca, prvog takvog u svijetu. 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije