Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 112
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
75 % HRVATSKE JE - PROVINCIJA

Demografski slom: U 10 godina iz Hrvatske je iselilo 370 tisuća ljudi, najviše u jednu europsku zemlju

Foto: Boris Ščitar/Večernji list/Pixsell
1/3
26.05.2021.
u 08:54

Solidarni doplatak od 2% iz zagrebačkog prireza i turističkog fonda mogu spriječiti propadanje provincije, tvrdi politolog i povjesničar Tado Jurić

Zbog zakašnjele modernizacije čak tri četvrtine hrvatskog teritorija danas je provincija koja odumire biološki, gospodarski i kulturološki. Dva kafića, dvije kladionice i ne uvijek podružnica pošte najčešća je slika hrvatske provincije koja ima i neke prednosti jer sve više ljudi cijeni miran i humaniji ritam života, „sporije vrijeme“, čist zrak i prirodu i život kakvog više nema u velikim gradovima, ističe politolog i povjesničar Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Za oživljavanje periferije predlaže da se po uzoru na njemački solidarni doplatak koji se nekoć uveo za razvoj istočne Njemačke uvede tzv. „Hrvatski solidarni doplatak“ od 2% iz prireza Zagreba te iz Fonda sredstava zarađenih u turizmu. Na pitanje zašto bi Zagreb pristao na to, uzvraća:

– Čak 70 posto stanovništva Zagreba doseljeno je iz provincija, Zagreb ima najveću korist od hrvatskog naroda jer je centralizirao sve institucije na svom tlu i jer je crpio periferiju još od 1960-ih. Istovremeno, visoka koncentracija institucija u Zagrebu omogućava niz pogodnosti za one koji kontroliraju najvažnije resurse, ali indirektno i za sam grad Zagreb. Hrvatska se u zadnjim desetljećima demografski polarizirala na Zagreb i okolicu kao gospodarsko i demografsko središte države te na priobalje, koje atraktivnost temelji uglavnom na turizmu – govori Jurić.

Nužne državne mjere

Dosadašnji pokušaji regionalno uravnoteženijeg razvoja nisu dali očekivane rezultate. Stoga smatra da je ključna demografska mjera oživljavanje hrvatskih periferija jer sve druge mjere ne jamče ostanak stanovništva na određenom prostoru. Iz sociološke literature poznato je da bez mjera i intervencije države provincije ne samo da ostaju periferije nego to postaju sve više. A zbog iseljavanja one su na putu društvenog zaborava i društvene smrti.

– Posebno je demografski teška situacija u istočnoj Hrvatskoj i na svim rubnim teritorijima, gdje je propast malih industrija bez otvaranja novih radnih mjesta u drugim djelatnostima uništio i posljednje mogućnosti zaposlenja kojim bi se barem zadržalo postojeće stanovništvo. Od 2011. do 2020. stanovništvo istočne Hrvatske je prirodnim kretanjem i iseljavanjem smanjeno za 105.698 građana. U Slavoniji već sada živi manje od 700.000 stanovnika, što je scenarij koji je bio očekivan tek oko 2030. Od 1991. Slavonija je izgubila čak 300.000 stanovnika, što je pad za 30 posto. Nemar države prema svojim provincijama očituje se i u tome što je danas nemoguće otputovati iz Pakraca u Požegu javnim prijevozom, dok je avantura stići primjerice iz Iloka ili Vukovara u Zagreb autobusom. S druge strane, iz svih tih mjesta svakodnevno se može birati pet autobusnih termina za iseljavanje u Beč, München... – govori Jurić, dodajući da je nužno povezati periferiju brzim vlakovima sa Zagrebom te obnoviti autobusne linije unutar i između županija kao i sa Zagrebom.

Tado Jurić
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL - Ilustracija

Ako se ne poduzmu nužne mjere za oživljavanje provincije, predviđa da će se stanovništvo i dalje smanjivati u hrvatskim provincijama. a rast će u priobalju i zagrebačkoj aglomeraciji, u kojoj će sredinom 21. stoljeća živjeti čak polovica ukupnog stanovništva Hrvatske.

Intenzivno iseljavanje iz Hrvatske iz koje se od 2011. iselilo 370 tisuća građana, a od toga samo u Njemačku njih 310 tisuća, posljedica je, smatra, zakašnjele modernizacije. Srednji gradovi kao što su Slavonski Brod, Zadar, Karlovac.... trebali su gospodarskim i društvenim razvojem zadržati stanovništvo iz širega gravitacijskog područja, no zbog nepostojeće modernizacije to nisu uspjeli. Zato se seosko stanovništvo selilo prema najvećim središtima, zaobilazeći male i srednje gradove i tako dolazi do ruralnog egzodusa.

– Dosadašnji razvitak Hrvatske sa snažnim osloncem na glavni grad i tri makroregionalna središta koji su iz svojih okolica „ispumpali“ „kvalitetnije“ stanovništvo i pustili da se ugase neke važne razvojne funkcije u gradskim prstenovima, prepreka je ravnomjernijem prostornom razmještaju razvitka zemlje, ali i modernizaciji zemlje. U brojnim dijelovima hrvatskih periferija broj stanovnika starijih od 65 godina veći je od broja mlađih od 14 godina. Uz ovakve trendove Slavonija će za 10 godina imati manje od 600.000 stanovnika. Vukovarski demograf Dražen Živić već je potvrdio da će broj starijih od 65 godina u Slavoniji uskoro biti gotovo dvostruko veći od broja djece do 14 godina – ističe Jurić.

Globalizacijski procesi prejaki

Hrvatska je, kaže Jurić, od 2011. do 2020. godine izgubila 484.889. stanovnika, njih 84.889 prirodnim padom, a iselilo se 370 tisuća ljudi, te danas ima 3,8 milijuna stanovnika. U istom razdoblju doselilo se 125 tisuća ljudi iz inozemstva, od toga njih trećina s hrvatskim državljanstvom.

I u Nacionalnoj razvojnoj strategiji navodi se da je devet od četrnaest županija u kontinentalnoj Hrvatskoj zabilježilo pad broja stanovnika za 10 do 20%. Stanovništvo Ličko-senjske županije smanjilo se za gotovo petinu. Siromaštvo u Hrvatskoj u velikoj mjeri koncentrirano je u ruralnim područjima. Gotovo 40 posto nezaposlenih živi u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj iako na tim područjima živi tek četvrtina ukupnog stanovništva. Starosna struktura populacije se osim na mirovinski i zdravstveni sustav direktno odražava i na nemogućnost porasta plaća u zemlji. U društvima u kojima živi staro stanovništvo i nema radne snage, ne dolaze strane investicije. Otkako je 2013. godine članica Europske unije, Hrvatsku godišnje napušta oko 50 tisuća ljudi – uglavnom mladih između 20 i 39 godina.

Hrvatska u prvoj polovici 2019. godine postotno uz Bugarsku ima najviši stupanj iseljavanja od svih članica EU. Jurić drži da je Hrvatska, kao ekonomski i populacijski slabije razvijena zemlja „u globalizacijskim procesima više izložena moćnim migracijskim silnicama nego što na njih može utjecati, a ulaskom u Europsku uniju, čija je temeljna vrijednost mobilnost radne snage, njezina je pozicija po tom pitanju još više oslabjela.

– Tezu da EU jezgra „isušuje“ svoju periferiju danas je lakše dokazati nego ikada. Hrvatska je poklonila Njemačkoj jedan cijeli svoj državni proračun otkako je postala članicom EU. Po svakom punoljetnom građaninu koji napusti zemlju, Hrvatska gubi između 50 i 150 tisuća eura (ovisno radi li se o kvalificiranom ili visoko kvalificiranom radniku). Izračunao sam da je Hrvatska na taj način „poklonila“ Njemačkoj jedan cijeli svoj državni proračun u obliku novca za obrazovanje kvalificiranih radnika – više od 18 milijardi eura – ističe Jurić. Pojava pandemije djelomično je zaustavila iseljavanje građana, ali predviđa da će krajem 2021. ponovno doći do velikog skoka. 

Ključne riječi

Komentara 144

Avatar Udruga_obrisanih
Udruga_obrisanih
09:26 26.05.2021.

Prepolovite javni sektor i vratite broj gradova i općina na prijeratne brojeve, iskorijenite nepotizam i korupciju pa neće biti razloga za iseljavanje

SS
SS11223344
10:35 26.05.2021.

To je samo jedna od mnogobrojnih posljedica ulaska u EU...

MA
Muzemo_Adminov_pokusaj.3
10:53 26.05.2021.

Potpuno jasno vidljiv Njemacki plan za razbijanje petiferije , uz pomo kvislinga pa nije ni cudno da Njemacka politicka stranka financira , stranku muzemo , najgledanija TV njemacka , novine austrijske, kolonizacija na djelu , bitno da mi znamo zelenaa kanta , crna kanta , smeda kanta , mi smo glupi pa ne znamo otpad razvrstat

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije