Nijemci su u nedjelju izišli na izbore u dvije pokrajine, a umjesto o pitanjima od regionalne važnosti, najvažnija je tema bila hoće li politički preživjeti kancelar Friedrich Merz. Rejting njega osobno i njegove Kršćansko-demokratske unije (CDU) rapidno je potonuo, uz istodobni nagli rast krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD). Izbori su se održavali u Berlinu (koji je i grad i pokrajina) i Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju. Prema prvim izlaznim anketama ARD-a objavljenima u nedjelju nakon zatvaranja birališta, u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju AfD je pobijedio s 37 posto glasova, ispred Socijaldemokratske partije (SPD) koja je ostvarila 35,5 posto. CDU pak je spao na samo 5,5 posto glasova. U Berlinu pak je, govore izlazne ankete, pobijedila krajnje lijeva stranka Ljevica s 24,5 posto glasova, dok je CDU drugi s 20 posto, a AfD je ostvario 16 posto. To je za AfD u Berlinu bolji rezultat u odnosu na prethodne izbore, ali ipak nešto slabiji od očekivanog. Radi se još uvijek o izlaznim anketama, ne i službenim rezultatima.
Jedan od lidera AfD-a Tino Chrupalla rekao je da izlazne ankete pokazuju da su birači AfD-u dali mandat za upravljanje Mecklenburgom-Zapadnim Pomorjem. Najavio je da će ponuditi razgovore svim strankama o sastavljanju vlasti, no poznato je da druge stranke gotovo u svim slučajevima odbijaju suradnju s AfD-om. Nedugo nakon objave izlaznih anketa kancelar Merz obratio se javnosti, i pritom je jasno dao do znanja da planira ostati kancelar, i ne želi dati ostavku, bilo u stranci ili vladi. Merz je rezultate u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju nazvao "katastrofom", rekavši da odgovor na to ne može biti povratak na "stara dobra vremena".
- Odgovor mora biti osigurati da naša zemlja bude spremna za budućnost. Njemačka je sposobna za reforme. Tesu reforme lijek protiv otrova autoritarizma. Mi preuzimamo odgovornost. Preuzimam tu odgovornost jer želim našu zemlju povesti u budućnost – rekao je Merz nakon objave izlaznih anketa. Prije samo dva tjedna AfD je ostvario uvjerljivu izbornu pobjedu u Saska-Anhaltu, i trenutačno pokušava formirati vlast u toj pokrajini, što bi bilo prvi put od vlasti nacista da njemačka krajnja desnica uspostavi vlast na regionalnoj razini. To je situaciju naelektriziralo do kraja i dovelo u pitanje poziciju kancelara Merza. On je postao kancelar prije samo 16 mjeseci, nakon pobjede na izborima prošle godine, ali u posljednjim anketama tek mu je svaki deseti Nijemac davao podršku. Nijemci mu zamjeraju izostanak reformi i nastavka rasta AfD-a koji je obećavao suzbiti time što će CDU pomaknuti udesno. Posljednjih tjedana sa svih su se strana mogli čuti zahtjevi za odlaskom kancelara, uključujući i u njegovoj vlastitoj stranci. Pa ipak, Merz je stalno ponavljao da ne želi odstupiti.
– Kao vlada izabrani smo na četiri godine, i ja sam izabran na četiri godine. Želim te četiri godine iskoristiti kako bih izveo zemlju iz ovog teškog razdoblja – rekao je kancelar uoči izbora. Merz je morao otkazati put na Opću skupštinu Ujedinjenih naroda u New Yorku kako bi ostao u Berlinu i čekao rezultate izbora. Taj koloplet negativnih okolnosti po kancelara Merza značio je jučer, pomalo paradoksalno, da je o njegovoj budućnosti odlučivao relativno mali broj od ukupnog birača u Njemačkoj – tek njih četiri milijuna. Naime, u Berlinu pravo glasa ima 2,5 milijuna ljudi, a u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju 1,3 milijuna.
Na nacionalnoj razini ekstremne stranke također dobivaju zamah. Prošlog tjedna prvi put se dogodilo da AfD u jednoj anketi ima 30 posto podrške. Rezultate tog ispitivanja objavio je GMS, a u njima CDU znatno zaostaje s tek 20 posto. Kako je SPD na 11 posto, to znači da AfD ima praktički istu razinu podrške kao dvije vladajuće stranke zajedno.
Dok je Merza, AfD nema straha od budućnosti.