Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Davor Bruketa: Oštetili smo preduvjet opstanka – ekosistem, a to je pitanje života i smrti

Jeste li znali da tijekom samo tjedan dana pojedemo jednu kreditnu karticu ili kemijsku olovku? To je oko pet grama plastike koja se nalazi u našoj hrani, zraku i vodi
12. siječnja 2022. u 08:46 8 komentara 6108 prikaza
Zagreb: Davor Bruketa i Nikola Žinić, osnivači dizajnerskog studija Bruketa & Žinić
Foto: Boris Scitar/Vecerni list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Jedan od naših najpoznatijih kreativaca ujedno je i jedan od istaknutijih zagovornika održivog i zelenog načina života. Davor Bruketa nije samo ambasador Rezolucije Z, najveće ekološke akcije u Hrvatskoj posvećene našoj Zemlji, zelenilu i okolišu u cijelosti, koju je pokrenuo Večernji list, nego i jedan od idejnih začetnika ove velike priče. S kreativnim direktorom reklamne agencije Bruketa&Žinić&Grey razgovarali smo stoga o značenju same Rezolucije Z, njezinoj važnosti, ali i ideji koja stoji iza cijelog projekta.

Zašto nam je potrebna Rezolucija Z i što ona zapravo predstavlja?

Odnos prema našem staništu i svim njegovim sastavnicama ključno je pitanje naše vrste. Od početka agrarne revolucije, 10.000 godina prije Krista, pokušavamo osigurati upravljanje izvorima hrane za našu vrstu. To je bio dugotrajan i bolan proces u kojem smo se morali odreći dijela svojih nagona, jednakosti, pobijediti brojne bolesti nastale novim sjedilačkim načinom života i novim načinima prehrane. Izmislili smo privatno vlasništvo i brojne narative koji su s jedne strane omogućili da velik broj ljudi surađuje, ali istodobno i prouzročili nasilje, bolest, frustracije i smrti. Danas, kada (uglavnom) više nismo gladni, brojne smo bolesti pobijedili, a protiv nejednakosti se aktivno borimo, ustanovili smo da smo u tom procesu teško oštetili osnovni preduvjet našeg opstanka – ekosistem, čiji smo dio i bez kojega nema našeg postojanja. Kako ga sačuvati, temeljno je pitanje našeg vremena, pitanje života i smrti. Upravo zato treba nam neki oblik društvenog ugovora u kojem će svi ključni dionici društva preuzeti na sebe konkretne, mjerljive aktivnosti. Rezolucija Z je taj ugovor.

Rezolucija Z velik je projekt koji uključuje niz ekoloških akcija, edukacija i aktivnosti, a cilj je privući i uključiti što više ljudi. Koja je simbolika činjenice da je projekt zamišljen kao rezolucija?

Rezolucija u pravnim terminima zapravo znači pravni akt kojim se izriče stajalište o nečemu, ali ne donosi se zakon i to je ono što mi radimo ovom velikom ekološkom akcijom. Potpisujemo društveni ugovor kojim iskazujemo svoje stajalište o važnosti brige za okoliš i zapravo se jedni drugima obvezujemo da ćemo zaista napraviti konkretnu i vidljivu promjenu.

Koju poruku to nosi?

Zajedništvom i suradnjom uvijek se postižu veći i bolji rezultati. Pojedinci koji se osjećaju kao dio grupe, koji nekamo pripadaju i osjećaju da njihov rad i pripadanje ima svrhu, bit će intrinzično motivirani i zbog toga će se o okolišu brinuti i u svoje "slobodno" vrijeme, a tu leži uspjeh ovakvih akcija. U promjeni stava i mišljenja koji će posljedično mijenjati i postupke. Zato pozivamo i na sklapanje novog "društvenog ugovora" o očuvanju i čišćenju okoliša koji će definirati nove norme ponašanja i kontribuciju svakog od nas, a potpisom će se fiktivno vezati za odredbe tog ugovora.

Poručuje li se to i sloganom "Prvo pometi ispred svog praga" te logotipom koji je dizajnirala agencija Bruketa&Žinić&Grey?

Čistoću i nezasićenost istaknuli smo jednostavnim i jasnim znakom, a sloganom govorimo da je tvoj doprinos itekako važan. Zamislite samo banalnu situaciju u kojoj vi odlučite da više nikada nećete ni najmanji papirić baciti tamo gdje mu nije mjesto. I to kažete svojem prijatelju koji, osim što se i dalje želi družiti s vama i pripadati svom krugu ljudi, vjeruje u vašu procjenu pa odluči da ni on neće više bacati papiriće uokolo i kaže to isto svojoj ženi. Promjene se grade korak po korak, ali prvi korak uvijek ste vi sami.

Zašto nam je Rezolucija Z toliko važna u ovom trenutku?

Usprkos tome što znanstvenici godinama upozoravaju da moramo promijeniti svoj odnos prema prirodi, čini se da svi apeli i ekološke akcije imaju ograničen domet i upravo to se ovom akcijom pokušava promijeniti. U suprotnom, nisam siguran što ćemo ostaviti budućim generacijama. Krajnje je vrijeme da shvatimo da smo mi dio prirodnog ekosistema i da bez njega nema ni nas ni naše djece i unuka.

Procjenjuje se da samo u Europi godišnje nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se za recikliranje prikupi manje od 30 posto. Između pet i 13 milijuna tona plastike završi u morima i oceanima, u kojima se taloži, i nismo ni svjesni da je tako mi jedemo i pijemo. Sve nam se vraća poput bumeranga. Jeste li znali da tijekom samo tjedan dana pojedemo jednu kreditnu karticu ili kemijsku olovku? To je oko pet grama mikroplastike koju unesemo u organizam tjedno, a koja se nalazi u našoj hrani, zraku i vodi, od čega je voda najveći izvor plastike, bez obzira na to radi li se o onoj iz slavine ili boce. Nažalost, još ne postoje zakonom propisane dopuštene količine mikroplastike u okolišu, a ljudima nije jasno da odlaganjem plastike na divlja odlagališta ili samo njenim prekomjernim korištenjem ta plastika ulazi u začarani krug, u kojem na kraju ionako završava u našem tijelu, gdje se taloži, a njene kemijske komponente često su kancerogene i izazivaju mutacije.

 | Autor : Kristina Stedul Fabac/PIXSELL Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Mislite li da će se u sklopu projekta uspjeti mobilizirati kritična masa sudionika koja će uspjeti pokrenuti promjenu?

Vjerujem da su ljudi sve svjesniji ekoloških problema i sve jačeg utjecaja klimatskih promjena te da zaista žele napraviti neku promjenu, međutim, do sada su akcije bile organizirane sporadično i na kratak period, ali imale su odaziv. Kada bi se više takvih akcija spojilo u jednu i provodilo redovito, uz promjenu mišljenja i stava, vjerujem da bi promjene bile vidljive. A nema veće nagrade nego kada shvatiš da si za nešto dobro i korisno i ti zaslužan pa poželiš još više i jače. Kada ispravnim pristupom, edukacijom i činjenicama, uz osobno iskustvo, osvijestite ljude o važnosti ekologije i promjenama koje se događaju, mislim da nema šanse da masa ostane ravnodušna. Ali na tome treba raditi u kontinuitetu.

Edukacija je uvijek ključ. Ne možemo očekivati da će netko promijeniti ponašanje ili stav ako ga nitko nije uputio na to da nešto radi pogrešno. Potkrijepimo li to činjenicama i dobrim, praktičnim primjerima, šanse za promjene su velike. Jedan po jedan i ubrzo imate cijelo naselje pa grad, općinu i tako dalje. I u Hrvatskoj imate gradove koji su uistinu primjeri dobrih praksi, što znači da je to moguće. Mislim da imamo još mnogo posla, ali na dobrom smo putu.

Koji je bio vaš osobni motiv da se priključite ovom projektu?

Ja istinski vjerujem u ovu inicijativu i zato sam joj i pristupio jer, na kraju dana, najmanje što mogu napraviti jest pokušati prenijeti na ljude ono što je netko drugi prenio meni, a znam da je za dobrobit svih nas te pokazati primjerom da to sve nisu samo puste priče.

Kojih se pozitivnih primjera vi i vaša obitelj držite u svakodnevnom životu?

Danas vam je sve potrebno nadohvat ruke, na kućna vrata dostavljaju se kante za odvajanje otpada pa je sve što trebate samo malo volje. Osim toga, svugdje pješačim. Već devet godina nemam automobil, a propješačim oko tri i pol tisuće kilometara godišnje. Bolje je i za mene i za mog psa i za okoliš.

A u profesionalnom okruženju?

Često čujemo da treba znati odvojiti poslovno i privatno i to je sasvim u redu ako u deset sati navečer poželite isključiti mobitel. Međutim, kroz posao mi svejedno, na ovaj ili onaj način komuniciramo tko smo i koje su naše fundamentalne vrijednosti. Tako je naša agencija 2019. godine postala dio Plastic waste free Croatia inicijative. To je odlična inicijativa koju je pokrenula grupa pojedinaca s ciljem da poslovne organizacije pridonesu globalnoj borbi protiv zagađenja mora i oceana plastikom. U našoj agenciji otpad se redovito odvaja, a zaposlenike potičemo da ne koriste jednokratnu plastiku pa im je sve potrebno, poput čaša, tanjura i pribora za jelo, uvijek dostupno u zajedničkoj kuhinji. Korištenje plastike tako smo zaista i minimizirali, na što smo ponosni. U uredima nema koševa u kojima bi mogla završiti i plastika i papir pa malo biootpada, već su svugdje koševi u kojima se otpad odvaja.

Udruga Prijatelji životinja ove godine slavi 20. rođendan Rezolucija Z Prijatelji životinja otkrivaju 5 velikih razloga ZA održivu prehranu Split: Alpinist Stipe Božić Poznati alpinist i promotor Rezolucije Z Stipe Božić: Lako je prepoznati korona-planinara, on nikada ne pozdravi Hrvatska kakvu trebamo 'Hrvatska kakvu trebamo' o ekologiji Stručnjaci: Kriza vode je sigurnosno pitanje visokog rizika, a imamo primjerenu okolišnu politiku
prati ga na prvenstvu
Koga ljubi izbornik Horvat? Nedavno je proslavio 12. godišnjicu braka sa samozatajnom odvjetnicom
Televizijsko nasilje
Televizijsko nasilje
Sadržaji za djecu obilni su nasilnim scenama: Evo kako djecu zaštiti od gledanja neprimjernih sadržaja koji na njima mogu ostaviti negativne posljedice
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • ŠBDISJ:

    On mi je u rangu Ide Prester. Očekujem ga kod Stankovića kroz mjesec, dva.

  • evilelvis:

    kakvo bezvezno trkeljanje, nikola i davor nista ne rade vec niz godina

  • zvezdomor:

    još jedan luftbremzer