Norveška kraljeva garda prvi će puta gostovati u Hrvatskoj te u Splitu i Zagrebu održati pokazne vježbe i mimohode, najavili su u utorak iz Norveškog veleposlanstva.
Poznata po izvedbama s kombinacijom glazbe i pokaznih vježbi, Norveška kraljeva garda u Hrvatskoj gostuje s 130 članova orkestra i vojnika. Garda će prezentirati vještine rukovanja i bacanja oružja, pucanja, marširanja, pjevanja i sviranja, navode iz Norveškog veleposlanstva. Prvi nastup bit će u petak, 3. lipnja na Splitskoj rivi, a polusatna pokazna vježba i mimohod započinju u 16 sati.
Garda će u Zagrebu biti 4. lipnja na dvije lokacije. Prvo će se ujutro od 11 sati na Trgu bana Josipa Jelačića održati zajednička smotra Hrvatske vojske i Norveške kraljeve garde. Garda će prije okupljanja na Trgu održati mimohod od Zrinjevca, preko Tesline ulice i Cvjetnog trga do Trga.
Poslijepodne istog dana od 18 sati Garda će održati mimohod parkom Maksimir uz pokaznu vježbu na livadi iza Vidikovca. Norveško veleposlanstvo je za tu prigodu osiguralo hrvatske i norveške zastavice koje će se podijeliti gledateljima.
Iz veleposlanstva ističu da su svi događaji besplatni i primjereni za djecu. Međutim, napominju da će tijekom vježbi biti ispaljeni ćorci.
Gostovanje je, ističu iz veleposlanstva, rezultat kontinuirane i uspješne suradnje Hrvatske i Norveške vojske u okviru NATO saveza.
Inače, norveška kraljeva garda je vojska norveškog kralja koja se sastoji od 160 djelatnih osoba i 1200 novaka. Kao jedna od 16 kraljevskih gardi u svijetu, na dužnosti je 24 sata dnevno i 365 dana u godini, brinući se za sigurnost kraljevske obitelji u miru, krizi i ratu. Garda često putuje Norveškom i u inozemstvo te promovira Norvešku pokaznim vježbama i glazbenim izvedbama svjetskog glasa.
Garda veličine bojne ima dvije glavne uloge: služi kao tjelohraniteljska postrojba norveškog kralja i njegove obitelji te čuva četiri kraljeve rezidencije. Postrojbu je oformio švedsko-norveški kralj Oscar I 1856. godine dok su te dvije skandinavske države bile u uniji, a 1888. preselila se iz Stockholma u Kristianiju, kako se tada nazivao Oslo.
Nakon neovisnosti Norveške 1905. postrojba je iz satnije prerasla u bojnu, a za vrijeme napada nacističke Njemačke u travnju 1940. spriječila je Wehrmacht da zarobi kralja Haakona VII, njegovu obitelj i članove norveške vlade, piše tportal.
Garda je tijekom nacističke okupacije Norveške nastavila borbe u središnjem dijelu zemlje, a njemački vojnici su pripadnike te bojne nazivali 'crnim vragovima' zbog njihove žestine i tamnoplavih odora. Odore su ostale nepromijenjene do današnjih dana, a krase ih i specifični paradni šeširi s perjanicom od pijetlova repa koji podsjećaju na one kakve nose bersaljeri – specijalne pješačke postrojbe talijanske vojske izvježbane u gađanju i žurnom kretanju kao strijelci jurišnici.
Pripadnici garde su novaci koji dolaze u bojnu nakon što u vojsci odrade temeljnu obuku. Prvih pet tjedana u gardi provode u neprekidnom vježbanju, borbi prsa o prsa i pucanju iz neposredne blizine, nakon čega se šalju na prve dužnosti u kraljevske rezidencije. Uz to, uvježbavaju specijalne operacije unutar svojih vodova te se mogu aktivirati kao gardijska borbena skupina čija je misija tajna, poput one koja je uslijedila nakon napada terorista Andersa Breivika na Oslo 22. srpnja 2011.
Gardisti su Norvežanima i turistima Osla najpoznatiji po ceremoniji smjene straže koja se ispred kraljevske palače u Oslu svakodnevno odvija od 13.30 do 14 sati. Osim čuvanja straže, garda sudjeluje u mimohodima kad god se u glavnom gradu odvijaju važni državni događaji, uključujući kraljevo otvaranje parlamenta, posjete stranih šefova država ili obljetnice velikih događaja iz norveške povijesti. Postoji mit da gardisti ne smiju govoriti, no to nije istina, već samo ne smiju odgovarati na pitanja o kralju i kraljevskom dvoru.
Maskota garde je kraljevski pingvin nazvan Nils Olav III. Prvog Nilsa Olava garda je udomila 1972. iz edinburškog zoološkog vrta na inicijativu poručnika Nilsa Egeliena pa je pingvinovo ime kombinacija poručnikova i imena tadašnjeg kralja Olava. Prvi Nils Olav dogurao je do čina narednika, a njegov nasljednik Nils Olav II čak do čina pukovnika te je odlikovan i medaljom za neprekidnu službu i dobro ponašanje.
Nils Olav III pak ima čin brigadira i nosi titulu viteza norveške vojske, a izvan ceremonijalnih nastupa ta ptica prebiva u edinburškom zoološkom vrtu, kao i njegovi prethodnici. Prilikom promaknuća u brigadira, Nils Olav III je u ime kralja Haralda V obavio pregled gardista postrojenih njemu u čast.
U Beogradu su svladali velesilu nogometa (samozvano kao usvemu). Znaci Norvezani imaju svoje kvalitete i sposobnosti.