Uoči održavanja Communication management foruma, međunarodne znanstvene konferencije, u studiju Večernjeg lista od 12 sati ugostili smo Damira Jugu, dekana Edward Bernays University Collegea i Branka Ančića s Instituta za društvena istraživanja. Ključno pitanje o kojem će se raspravljati i na samoj konferenciji jest što nas očekuje nakon završetka pandemije? Uz to, naši sugovornici odgovorili su na pitanje kako moramo iskoristiti prilike koje se otvaraju u doba pandemije, koje su ključne prepreke u mnogim područjima i mnoga druga pitanja.
Damir Jugo uvodno je pojasnio kako je ovogodišnji Communication management forum četvrto izdanje međunarodne konferencije čija je prva tri izdanja organizirao Edward Bernays University College, dok su im se u organizaciji ove godine pridružili Institut za društvena istraživanja i Institut za turizam.
– Ideja je da kroz iduća dva dana otvorimo sve teme iz sfera sociologije, komunikologije, ekonomije i turizma i vidimo što nas očekuje kada se ovo stanje jednom završi – naveo je Jugo.
Tema konferencije jest "Postpandemijski svijet - loša slika ili dobra prilika", a Ančić odgovara što je od toga izglednije.
– Jedno i drugo, ovisno iz koje perspektive gledamo. Uvijek će krizne situacije za neke biti dobra prilika, za mnoge neće. Pandemija se treba promatrati kao krizni moment koji naglašava i sve ono što u društvu nije valjalo i prije. Treba iz znanstvene perspektive detaljno i pažljivo proučavati, tvrdi Ančić i na pitanje postoji li volja da se nakon pandemije krenu rješavati raniji problemi kaže: "Čini se da zasada volje nema, nema jasne ideje kako bismo se trebali izvući iz pandemije. Znanstvenici upozoravaju da je pandemija signal da nešto ne valja s ekonomskim sustavom koji pokušava prodrijeti dulje u prirodu. Takvu problematiku možemo gledati u kontekstu klimatskih promjena. Pandemijska situacija moment je u kojem možemo vidjeti od čega možemo odustati u društvenim praksama jer nam predstoje krize i izazovi. Pandemija ovakvog tipa samo je jedan od uvoda u ono što možemo očekivati u 21. stoljeću", smatra.
Što se tiče gospodarskog sektora, Jugo ističe što je za vrijeme pandemije bio najvažniji aspekt.
– Ključna riječ je prilagodba. Koliko god smo imali najave što će se dogoditi, svi smo se prema tome ležerno ponijeli. Kad se dogodilo, vidjeli smo da je jako puno društva, gospodarstava i sektora pokazalo da nitko nije bio spreman. Jako puno gospodarskih subjekata i institucija iz drugih sfera nije bilo spremno i vidjeli smo tko se prilagodio – rekao je i osvrnuo se na područje obrazovanja.
– Imali ste manje od tjedan dana da potpuno promijenite predavanja na sveučilištima. Nešto što je dugotrajan proces, primjerice migracija nastavnog procesa u virtualni svijet, ipak se može kad vas okolnosti na to prisile. Svaka kriza je prilika, netko ju je iskoristio, netko nije. Oni koji su prilagodljiviji, iskoristili su je, smatra Jugo dodajući kako se treba konstantno prilagođavati zbog čestih promjena situacije.
Generacije koje su trenutačno u obrazovnom sustavu dvije će godine provesti pripremajući same sebe u svojim domovima. Ančić navodi što bi trebalo napraviti da im se pomogne.
– Vidimo zadnjih godina da mladi ne pristaju na ovakav scenarij, da žele pridonijeti svojoj budućnosti. Potrebno je iz cijelog niza različitih sektora sagledavati stvari. Važno je da mladi postanu aktivni subjekti, agensi promjena – tvrdi Ančić .
– Činjenica je da je potrebna volja za promjenom da bi se implementirala nova znanja. Što je sustav stariji, manje će implementirati nove stvari – dodao je Jugo. Naveo je i što smatra da će društvo promijeniti nakon pandemije.
– Vidim svakodnevno da za neke poslovne procese ili procese upravljanja treba manje vremena nego prije. Primjerice, nekad je za sastanak u Dubrovniku bilo potrebno sjesti na avion i izgubiti jedan, dva dana zbog možda dva sata. Sada je normalno sjesti za stol i odraditi sastanak. Mislim da će se to zadržati – tvrdi Jugo, a Ančić dijeli slično mišljenje.
– Svijet koji ostaje ostat će ubrzaniji, no to nije nužno bolji svijet. Vidimo da se odnos između rada i privatnog života prelijeva. Pitanje je možemo li osmisliti sustav koji će imati benefite i kvalitetu koju želimo. Digitalni način života bit će prisutniji i on pokazuje svoje prednosti i nedostatke – kazao je te se osvrnuo na one negativne aspekte.
– Osjećamo skučenost i to možda nije život kakav smo željeli. Negativni aspekt prelaska na digitalno koristi strašne resurse da se to dogodi, servere i fosilna goriva – rekao je i dodao kako je problem i digitalna nejednakost.
– Nemaju svi jednaku priliku, ne znaju se svi jednako nositi. Potrebno je uključiti šire segmente društva i otvoriti pitanje hoće li internet onda postati javno dobro, a ne nešto što financiramo iz vlastitog džepa. Ako želimo preseliti društvo tamo, onda moramo otvoriti kao javno dobro – tvrdi Ančić.
Jugo se osvrnuo i na situaciju u turizmu za vrijeme pandemije, odnosno na ono što se iz nje može naučiti.
– Mogli smo naučiti koliko je krhko gospodarstvo države koja počiva dominantno na turizmu, pogotovo kada imamo situaciju kao sada, u trećem smo mjesecu, a ima mnogo upitnika. Znamo koliki turizam ima utjecaj na sve one koji su povezani s njime – smatra Jugo.
Bolest nije prilika. Ona je samo prilika da umreš ili trajno ostaneš bez imuniteta.