Čobanković: Zahtjeve seljaka ne prihvaćamo, značilo bi to bankrot

Ovogodišnji agrarni budžet u dijelu subvencija prešao je 2,5 milijardi kuna, što je nekoliko puta više od Slovenije i Srbije, zemalja koje imaju visoku razinu poljoprivredne proizvodnje i veliki izvoz. Povećavanje proračunskih transfera poljoprivrednom sektoru nije povećalo produktivnost primarne agrarne proizvodnje, uz nekoliko izuzetaka (mljekarska industrija i proizvodnja jaja) već upravo suprotno. Subvencioniranje ratarske proizvodnje, uz dodatne državne intervencije u vrijeme žetve, motiviralo je seljake na smanjivanje ulaganja u unapređivanje agrarnih tehnologija. Prinosi po jedinici površine su u stalnom padu, a time naravno i konkurentska sposobnost domaćih proizvođača u sudaru s međunarodnom konkurencijom. Proizvodnja mesa, voća i povrća godinama stagniraju. Seljaci umjesto ulaganja u proširenje i razvoj poljoprivredne proizvodnje ulažu u (pre) skupu i nedovoljno iskorištenu mehanizaciju ili jednostavno novac od subvencija deponiraju u bankama. Vladine agrarne politike su dakle doživjele potpuni kolaps, a ovogodišnje nesuvisle diskusije oko cijena pšenice i mlijeka su jasan signal da mora doći do zaokreta već u narednoj fiskalnoj godini.

AGRARNA POLITIKA EU IZRAZITO JE UČINKOVITA, a postiže rast produktivnosti, stabilizaciju tržišta i opskrbe, povećavanje farmerskih dohodaka i snižavanje potrošačkih cijena. Nove članice iz centralne i istočne Europe učinkovito su iskoristile mogućnosti koje su te zajedničke politike ponudile. Danas je Poljska jedan od vodećih proizvođača svinjskog mesa, a Mađarska pšenice i kukuruza. Austrija je, zahvaljujući sofisticiranim i višeslojnim vladinim i zajedničkim agrarnim politikama uspjela, unatoč malim poljoprivrednim površinama, podići produktivnost poljoprivredne proizvodnje daleko iznad europskog prosjeka, te na taj način učinila tamošnje farmere konkurentnim na međunarodnom tržištu. Neposredna i vidljiva posljedica je akumulacija kapitala u provincijskim regijama i snažan ruralni razvoj.

Seljaci. Ja sam mali obrtnik i pitam vas zašto i meni država ne bi dala poticaj,nego samo stižu čekovi.Kad nema posla i ja sam bez love.Pa ako država daje poticaje ,neka daje svima.Svi smo mi njezina djeca,a ne samo vi.Ako je kriza ,trebamo se svi tome prilagoditi.

Šta je krADeZovci? Stislo? Ha? Pakirate kufere? Narod na ulicama... a to si ne smijete dozvoliti, nikako.. da sad ne bi krenuli i ostali. I upravo zato, seljakima budete dali sve što tražu!! Sve, prvo ste kenjali, pa pokušali potkupit vođe, i onda putem svojih \"oglasnika\" plasirali kako dio seljaka napušta prosvjede, a ono sasvim suprotno, sve ih je više na punktovima... rastu barikade, a to je opasno za krAdeZovu vlast... ako ovaj virus krene na brodogradnju, radnike bez plača po burzama, radnike koji rade a plaču ne vide... opasno, jako opasno... I zato do ponedjeljak, prije radnog dana, Vi čete pokleknut i dati sljekima sve, sve čete im dati... Budemo vidili, a time kupit nešto vremena, i nadajmo se da bude to i jasan signal ostalima, da narod ima moč!

Gospodinu Majetiću i Dukiću svaka pohvla u vođenju pregovora, ostali su dosljedni u potraživanju seljaka. Samo tako naprijed, borite se i za naše i za svoje. Pokažite Malnaru tko ste i što ste.Blizu cilja ste još samo malo. Vi stee prave vođe, ljudi na Ferovcu su vam zahvalni. Ima tamo fdovoljno i traktora i ljudi ,a broj se još uvijek povećava. Uz vas smo, pratimo vas.

Grčka je ulagala u infrastrukturu i poticala privatni sektor na ulaganja u nekretnine, umjesto da se ulaže u industriju i povećava konkurentnost poduzeća. Hrvatska još uvijek može poreznom reformom potaknuti i potrošnju i konkurentnost

Hrvatski prosjek hektara kao u Sloveniji, Bugarskoj, Italiji... Korištenje poljoprivrednog zemljišta po gospodarstvu najveće je u Danskoj i Češkoj, gdje je prosjek između 60 i 90 hektara. U Švedskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Luksemburgu taj prosjek iznosi od 40 do 60 hektara. U Španjolskoj, Nizozemskoj, Slovačkoj, Belgiji, Estoniji, Irskoj i Finskoj prosječno se koristi od 20 do 40 hektara, a u Litvi, Portugalu, Latviji i Austriji od 10 do 20 hektara. Hrvatska se s pet do 10 hektara zemljišta po gospodarstvu nalazi u skupini sa Slovenijom, Bugarskom, Poljskom, Mađarskom i Italijom. Na dnu ljestvice su Malta, Rumunjska, Cipar i Grčka s manje od pet hektara korištenog zemljišta po gospodarstvu.

Pšenicu više nitko neće, ali zato hoće tikvice, mrkvu i lješnjake U vrijeme kad pšenicu i mlijeko i na našem i stranom tržištu više nitko neće, pogotovo što domaća proizvodnja nije konkurentna, nužan je zaokret u poljoprivrednoj proizvodnji prema isplativijim kulturama. Ova će godina biti zabilježena i po drastičnom padu otkupnih cijena temeljnih poljoprivrednih proizvoda u usporedbi s 2008., dok su cijene repromaterijala odletjele u nebo. Primjerice, otkupna cijena pšenice, prije deset godina bila je kao i sada - oko 80 lipa po kilogramu, a plavi dizel stajao je nešto manje od dvije kune po litri dok je sad više od četiri kune. Za zasnivanje poljoprivredne proizvodnje na jednom hektaru ove godine trebalo je osigurati 2700 kuna samo za gnojivo, za zaštitna sredstva još 500 kuna... a poskupio je i zakup zemljišta. Sve je to dovelo poljoprivredne proizvođače, posebno stočare i ratare, na rub opstanka jer ne mogu otplaćivati prispjele kreditne obveze. Država je, pak, povećala poljoprivredne poticaje od 2003. kad su iznosili 1,66 milijardi na ovogodišnjih 3,8 milijardi kuna. Unatoč rebalansu proračuna, za poljoprivredu je ove godine izdvojeno dodatnih 270 milijuna kuna i samo do kraja 2009. za poticaje će biti isplaćeno milijardu kuna.

Pokazalo se da proizvodnja voća i povrća daje i do 50 posto veće prihode nego uzgoj pšenice koju ratari siju i iz navike. No, uzgoj ratarskih kultura, koje se slabo prodaju zbog tržišnog viška, zahtijeva puno manje ljudskog rada nego voće. Svega dva do tri tjedna godišnje potrebno je za uzgoj pšenice, ali su prosječni prinosi od 4,5 tona po hektaru u Hrvatskoj gotovo dvostruko niži nego u oni u Mađarskoj. Proizvodnja tikvica, lješnjaka i mrkve, i bez poticaja, potvrđuje da može biti vrlo uspješna i unosna.

Hrvatsku su poljoprivredu uništili državni poticaji, odnosno loša poljoprivredna politika, koja je seljake naučila da ne moraju raditi, nego da samo čekaju poticaje. Velika je krivnja za takvo stanje i na samim seljacima, koji su kao grlom u jagode ulazili u megalomanske projekte i kredite te se sada ne snalaze i propadaju,

Bez efekta Je li to malo ili puno da bi se, kako tvrde mnogi, u vrijeme kad država u “banani” udara krizni porez po zaposlenima, ali ne i po poljoprivrednicima, tražila i netržišna cijena pšenice, za koju je trećim rebalansomm proračuna seljacima obećano dodatnih 120 milijuna kuna? Potpore kakve Hrvatska daje svojim poljoprivrednicima ne daje nijedna druga europska država. Vraća im i 50 posto troškova kapitalnih ulaganja te 40 posto novca utrošenog u kupnju traktora i ostale poljoprivredne mehanizacije. No, samo u 2008. uvezli smo hrane za 15 milijardi kuna, čak 5 milijardi više od ukupne vrijednosti domaće poljoprivredne i prehrambene industrije, a u prvom polugodištu 2009. izvezeno je hrane za 2,7, a uvezeno za 4,8 milijardi kuna. “Plivamo” u pšenici i kukuruzu, da bismo, primjerice, u prvih šest mjeseci uvezli voća i povrća za milijardu, a izvezli za stotinjak milijuna kuna.

Nekonkurentni radnici moraju se prekvalificirati

umag, daj otkaz i kreni u poljoprivredu, onda ćeš skužiti šta rade proizvodnji jabuke stare godinu dana i ostale igre, papir trpi svakakve gluposti, praksa i samo praksa...jeb*eš državnu službu u poticajima je novac!! :))

Hrvatska je poljoprivreda nekonkurentna, a posljedice toga osjećaju potrošači jer je na domaćem tržištu hrana skupa. No, bila bi još skuplja da nema uvoza. Primjerice, da se ne uvozi meso, kilogram junetine iz domaćeg uzgoja na neuređenom hrvatskom tržištu stajao bi čak 100 kuna. Slično je i s domaćom ponudom voća i povrća. Na hrvatskom tržištu nedostaje polovica potrebne količine ja-buka i 80 posto količine krušaka.

Sadašnji su poticaji u domaćoj poljoprivredi otprilike 10 posto viši nego u EU, dok se nekadašnji suficit od pola milijarde dolara pri izvozu hrane pretvorio u deficit od milijardu i pol dolara godišnje. Seljaci u Hrvatskoj proizvode 50 puta manje nego oni najbolji u Uniji, odnosno gotovo 15 puta manje od europskog prosjeka. Domaće poljoprivredne tvrtke proizvode dva do tri puta manje po zaposleniku negoli najbolje u EU, no hrvatska razina proizvodnje uklapa se u europski prosjek.

Umag dođi na selo sada su kobasije najbolje suhe i najfinije za jelo ,a ima i šljivovice. Dobiti ćeš i milošće.

Inače zadnji komentari su Vam na zavidnom nivou poznavanja poljoprivrede u okolnim zemljama. Svaka čast, informirani jeste, ali mislim da griješite glede Hrvatske poljoprivrede i ruralnog razvoja, te ostanka Hrvatskih seljaka na svojim imanjima, ma kako ona mala bila. JerJer ako jedan bračni partner ima sreću da radi u gradu (kod nas obično muž) supruga na selu uz odgoj djece može (uz pomoć muža oko najtežih poslova) zaraditi pristojnu plaćicu u svome dvorištu, štalici, svinjcu, vrtu i par hektara oranica. E sada pitanje svih pitanja ???? Da li tih dvoje vrijednih ljudi zaslužuju potporu države ????? Da li je interes države da ostanu u tom ruralnom prostoru, razvijaju ga i održavaju ili trebaju sve ostaviti da zarasta u drač i korov i otići u grad i tamo postati socijalni slučaj ??????

umag, ima na selu i govedine - 400kg za 2000 kn, nitko je ne kupuje

,,,pokrenuti proizvodnju u Hrvatskoj ce biti tesko koliko slusam sijednice sabora ,nitko ne spominje ideju Hrvatske kao poljoprivredne zemlje ,svi govore da je dobitak ili boljitak ulaganja u novu tehnologiju,samo se pitam zasto je to tako ?isao sam oko Bozica i Nove godine od Zagreba do Zupanje onda sm isao iz Zupanje do Osijeka preko Vukovara pa sam isao do Koprivnice do Zagreba opet pa sam se spustio do Karlovca do Gospica izasao na Sinj..puteve su mi bili interesantni ...lijevo desno dok nisam dosao ..do Istre ..vidio razliku izmedju zapustene i obradjene zemlje ,vidio Istru obradjenu a Slavoniju,Podravinu i Liku 60 psto ...cak i 70 posto zapustenih i neobradjenih polja...srce me bolilo ...upitao sam sam sebe tko vodi moju HRVATSKU...

Ja dam ...umagu plus,a na portalu se pokaže minus...???