Čobanković: Zahtjeve seljaka ne prihvaćamo, značilo bi to bankrot

najlakše je posijati pšenicu u jesen uzeti 200 000 kuna poticaja i cijele zime žderati svinjetinu i piti šljivovicu

uhvatite se posla manje kenjajte po gostionama nemože se živjeti sa dva mijeseca rada prestanite piti krv ljudima koji rade 12 mijeseci godišnje

ja sam konkurentan jer radim 12 mijeseci godišbnje ne štrajkam i ne kebnjam po gostionicama 10 mijeseci

Najlakše je kad te po stranačkoj vezi stave u neku državnu firmu i tako cjele godine možeš pit i žderat, ništa ne radit, opterećivat proračun, a za uzvrat moraš branit svoju lopovsku organizaciju na portalima

seljaci svih zemalja ujedinite se.......

Problem je što su ljudi frustrirani, ogorčeni i ljuti često i na same sebe i cijeli svijet oko njih ;)) Takav čovjek ne može razumno razmišljati ni komentirati nečije razmišljanje - poglavito ako se razlikuje od njegovog :)) Žao mio mi je i radnika i seljaka i nezaposlenih i umirovljenika (osim povlaštenih i vojnih svih vojski), ali oni su dijelom i sami krivi za svoju muku jer nemaju jake sindikate i svoje stranke koje mogu utjecati na politike i na vlasti. Vjerovati nekome tko nije interesno vezan za riješenje Vašeg problema je ludost. Jedan moj kolega je išao još dalje pa kaže da se i zemlja vrti oko svoje osi radi interesa. Kao Vi možete vjerovati u dobre namjere i ravnomjerno raspoređen teret KRIZE onima koji sebi ne uzimaju ništa ili vrlo malo, zadržavaju stranački, državni aparat koji je ravan Engleskom (od općina do vlade + agencije i udruge), Ne, Nisam zagovornik prijevremenih izbora, ali sam zagovornik priprema za slijedeće izbore na bazi interesnih politika, zajednica, sindikata i političkih stranaka. Kod nas je politika postala profesija (što nikako ne smije biti), i mnogi današnji političari u životu nisu ništa drugo ni radili osim \'\'muljali\'\' sa politikom i njima je svejedno sve samo dok su oni na dobroj plaći, privilegijama i tamo gdje se \'\'para vrti\'\' ;))

niste trebali uzimati kredite nemože 5 člana familija živjeti od par hektara 2 kravice i čekati milost božju

nemojte kenjati cijeli dan u gostionama i onda od ljudi koji rintaju za strojevima tražiti da im daju poticaje pa onda proizvode za koje su dobili poticaje opet skupo uvaliti tim istim radnicima koji šljakaju svaki dan

prošla su vremena kada ste mogli ljudima farbati oči i busati se u prsa mi seljaci

i uvaljivati im skupe proizvode pune pesticida i otrova

Naši ministri poljoprivrede Pankretić i Čobanković su si zavidna imanja izgradili za svojih ministrovanja i bavljenja politikom. Ne znam kad stignu brinuti za ta imanja od tolike brige za selo i seljake i ruralni razvoj i zadržavanje ljudi u ruralnimim prostorima. Očito su previše bili kod kuće u FUŠU ili su malo zadrijemali kad su ovako sredili i selo i seljake.

Seljaci će ostati seljačine, nema veze, zaslužuju dobiti ono za što su glasali. I opet će biti prevareni, i opet će ispasti magarci. Idemo dalje, pozdrav od Praščića (on je kao vođa seljaka, hahahaha Stjepan Radić se okreće u grobu!)! DOLJE BANDA LOPOVSKA!!!

Umag kolko kradeze plaća tvoju konkurentnost na forumuma, dal si dobio i državni stan pored plaće .... očigledno namjerno radiš spam samo s jednim ciljem...

umag, pa što odmah ne kažete da ste Vi državni službenik, koji radi za poljoprivredu Hrvatske ;)) ili možda iz hobija usput obilazite Austrijska poljoprivredna imanja i stručnjake ???????

umag, daj otkaz državnim/stranačkim novcima i pokaži svojim primjerom na burzi kako se traži posao! možeš i u poljoprivred, dam ti ja zemljište u zakup pa dokaži da su sve ovo puste priče, evo za tebe tako nadobudnog prva godina zakupa 0 kn, a poticaji do neba.

Seljaci vlasnici i zaradu dijele Već na početku obilaska razgledanje otkupnog mjesta za pšenicu bilo je prilika za brojna pitanja, posebno o troškovima analize. Austrijanci ne poznaju takav trošak, a analizu vrši njihova kooperacija koja za to ima državni certifikat. Međutim, pšenica se nakon analize odmah razvrstava u tri klase, a to znači i tri cjenovne kategorije. Tako su protekle godine za pšenicu tamošnji seljaci dobivali 90, 100 i 115 eura po toni. Poljoprivrednik pri predaji pšenice dobije početnu cijenu. Dogodi li se da pšenica na tržištu postigne višu cijenu, proizvođač i od toga dobije svoj dio. Kooperacija za proviziju uzima približno pet eura po toni. Prosječna veličina imanja tamošnjih kooperanata je 50-60 hektara. Većina gostiju primijetila je da je to znatno manje od onog što se traži od hrvatskih poljoprivrednika. No, sve veći broj austrijskih obiteljskih gospodarstava ne može preživjeti samo od prihoda s takvog imanja, pa poljoprivrednici moraju u potragu za još jednim poslom. Među njima je i inženjer Ernst Fradinger. On kod kuće ima obiteljsko imanje, ali još radi i u kooperacijinom odjelu sjemenarske proizvodnje. Prema njegovim riječima, “dvojni sustav prihoda” ima čak 66 posto tamošnjih poljoprivrednih gospodarstava. Gosti iz Hrvatske uz silos su primijetili i skladište mineralnih gnojiva, međutim za razliku od hrvatske prakse ovdje je gnojivo u rinfuzi. Prema Fradingerovim riječima, osim što je praktičnije za rukovanje gnojivo je ovako i znatno jeftinije. Okvirno, 100 kilograma “petnaestice” ondje stoji 38 eura + PDV. Tamošnji poljoprivrednici već su prošli nekoliko modela potpora. Austrijanci su nakon ulaska u EU prvo dobivali kompenzacijsku naknadu u odnosu prema konkurenciji u Uniji, a trenutno dobivaju naknadu koja je izračunata na osnovi prosjeka iz tri godine (2000./2001./2002.).

umag Vi pojma nemate o čemu pišete :)) Vi ste onaj jadan frustrirani, ogorčeni čovječuljak iza ekrana računala koji sa tipkovnicom i prstima sije mržnju i ogorčenje. Dajte pametan komentar, prijedlog, primjedbu, pa nismo mi Vaši neprijatelji, mi smo ljudiudi koji pokušavamo argumentirano komentirati jednu situaciju u društvu temeljem gornjeg članka i ništa više ;))

Kompost štedi eure Trühwirth kaže kako za pojedine strojeve investiciju dijeli s još dva poljoprivrednika. “Kod nas u Hrvatskoj je to nemoguće”, čulo se iz pozadine, jer “braća su braća, ali njihove kese s novcem nisu sestre!”. Na spomen regionalizacije mnogi su istaknuli kako bi i Hrvatskoj ona dobro došla jer se onda ne bi događalo da se na Banovini podižu hektari nasada marelica osjetljih na mraz ili sade višnjici uz maglovite obale Save. Ali dok trgovci diktiraju domaću poljoprivrednu politiku od svega ništa, zaključak je svih koji su pridonijeli raspravi o toj temi. Obiteljska tvrtka Jüly bavi se s više različitih djelatnosti. Gostima iz Hrvatske prezentirana je sjemenska proizvodnja kukuruza i proizvodnja komposta. Obitelj Jüly ima vlastitu proizvodnju na 350 hektara, a još 1.000 u kooperaciji s malim proizvođačima. Poseban dio je 300 hektara ekološke sjemenske proizvonje. Jüly sjeme dorađuju za poznate sjemenske kuće iz Austrije i susjednih zemalja. Važan segment na imanju je i kompostište, na kojem proizvode oko 7.000 tona komposta godišnje. Franz Jüly kaže kako kompost koriste na vlastitim površinama i tako smanjuju troškove proizvodnje. Prema njegovim riječima, 8 tona komposta zamijeni sva umjetna gnojiva. Sve u svemu, posjet ovoj austrijskoj regiji bio je doista dragocjeno iskustvo za naše poljoprivrednike. Mnogo se toga vidjelo i čulo, nešto i naučilo, no povratak u Hrvatsku značio je i povratak starim problemima. EU je blizu, Austrija također, no hrvatska poljoprivreda ipak je još daleko od europske...

Hrvatska ima Bogom dane zemljišne i klimatske uvjete za uzgoj kukuruza. No, na žalost, zbog raznih razloga površine pod kukuruzom u Hrvatskoj se smanjuju. Prosječni prinosi (6,14 t/ha 2002. g.) ni izdaleka nisu u rangu sa onima u najrazvijenijim kukuruznim zemljama svijeta. Primjerice nama bliska Austrija postiže prosječne prinose od 10 t/ha, Grčka uz navodnjavanje preko 9 t/ha, a SAD na preko 30 milijuna ha zasijanih godišnje preko 8,5 t/ha.

Ja dam ...umagu plus,a na portalu se pokaže minus...???