Omotana celofanom zadržavanja radnih prava i boljom efikasnošću, državna će metla prvo pomesti najniže u hranidbenom lancu državnih i javnih službenika i namještenika – čistačice, domare, zaštitare...
Različita satnica
Očekuje se da će se uštedjeti oko 700 milijuna kuna prepuštajući neosnovne djelatnosti privatnicima, čiji bi radnici onda u ministarstvima, školama, državnim agencijama i zavodima, na sudovima... čistili, prali i peglali, održavali, obavljali usluge prijevoza i zaštite te kuhali. Analiza postojećeg stanja kazuje da 26.500 radnika te prateće djelatnosti u 2300 državnih institucija obavlja neefikasno, da svaka “kuća” ima različite standarde pa su troškovi, koji ukupno iznose 3,4 milijarde kuna godišnje bez režijskih troškova, prilično nerazmjerni.
Najveći je nerazmjer uočen u cijeni čišćenja. Prosječni trošak čišćenja po satu iznosi 39,52 kune, a pritom je najjeftinije čišćenje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti 29,09 kuna po satu, dok je najskuplje u državnim agencijama, 86,51 kunu po satu. Pokazatelji, međutim, govore da u objektima primarne zdravstvene zaštite svaku čistačicu zapadne po 547,69 četvornih metara, dok je u agenciji to po 3040,42 kvadrata, što bi moglo opravdavati i različitu satnicu. Međutim, u radnoj skupini ne misle tako.
– Tako bi trebalo biti u slučaju ugovaranja cijene čišćenja s privatnikom, međutim, sumnjam da su se pri zapošljavanju vodili površinom prostora za čišćenje i velike razlike pokazuju da standardi nisu ujednačeni – kaže Marija Hrebac, voditeljica radne skupine koja je radila analizu.
Uzimanjem privatnika za usluge čišćenja neće samo doći do ujednačavanja cijena već vrlo vjerojatno i do pada plaća.
Najbolji primjer je Agencija za odgoj i obrazovanje koja u Zagrebu ima dvije stalno zaposlene čistačice na osam sati dnevno, dok u svojim podružnicama u Osijeku i u Rijeci do čistačica dolaze preko vanjskih tvrtki.
Pa tako žene koje čiste prostorije Agencije u Zagrebu mjesečno dobiju bruto plaću od 4100 kuna, dok njihove kolegice u Osijeku imaju bruto plaću od 3736 kuna, dakle oko 400 kuna nižu.
Da će izdvajanja dovesti do veće nesigurnosti za radnike, uvjeren je i stručnjak za radno pravo Krešimir Rožman. Sve ostalo, kaže, nepoznanica je jer analiza ne pokazuje hoće li izdvajanja dovesti do ušteda i efikasnosti.
Degradacija
– To što se radi je potpuno nepromišljeno, avanturistički. A to što su napravili nije analiza nego analiza broja ljudi i ničega drugog – kaže Rožman.
Najveći troškovi, dodaje, plaćaju se za kuhanje i peglanje u zdravstvu, a koji se uopće i neće izdvajati.
– Na kraju će se sve to, kako sada stvari stoje, prelomiti na čistačicama. Za njih će to biti i socijalna degradacija jer nije isto biti čistačica na fakultetu ili čistačica od privatne tvrtke – kaže Rožman.
Otvori KEKS Pay
kako može doći do uštede kad će sada od love za čišćenje morati zaraditi i posrednička firma? eventualno ako ne isplaćuje plaće i ako rauba radnike - oba fenomena su hrvatska svakodnevica. "posrednička agencija" nije nikakva proizvodna firma nego je je šuplje-prazno muljarenje kao stvoreno za hrvatske kvazipoduzetnike. potpuno je bolesno da potičemo tu bagru. još sad kad imaju pravo da tjeraju ljude na 60 sati tjedno? kapitalizam? u Švedskoj se radi 30 sati, u Francuskoj 35, šta je to? ovi neće stati dok ih netko ne probode vilama, eto do kud će to ići, dobrodošli u 19. stoljeće.