Cijene benzina i dizela u Europskoj uniji dosegnule su najviše razine otkako se vodi službena statistika, pokazuju najnoviji podaci Europske komisije. Vozači se suočavaju sa sve većim izdacima na benzinskim postajama, a dodatno zabrinjavaju procjene stručnjaka Europske središnje banke (ESB), prema kojima bi dizel mogao ostati skup i tijekom listopada. Naime, uz rast cijena sirove nafte, na poskupljenje goriva sve snažnije utječu i povećane rafinerijske marže. Prema statistici Europske komisije, koja se prikuplja više od 20 godina, prosječni trošak punjenja automobilskog spremnika u EU nikada nije bio veći. Za spremnik kapaciteta 50 litara vozači trenutačno u prosjeku moraju platiti oko 103 eura ako koriste benzin, dok ih jednaka količina dizela stoji približno 108 eura.
Novi val poskupljenja uslijedio je nakon početka sukoba na Bliskom istoku, koji je izazvao ozbiljne poremećaje na energetskim tržištima i dodatno potaknuo inflaciju. Podaci ESB-a pokazuju da je godišnja stopa inflacije cijena energije u europodručju u kolovozu porasla na 14,3 posto, u odnosu na 10,3 posto zabilježenih mjesec dana ranije. Ponderirana prosječna cijena benzina u Europskoj uniji 14. rujna dosegnula je 2,063 eura po litri, a dizela 2,159 eura. Obje su vrijednosti rekordne u statistici koju Europska komisija vodi od 2005. godine. Benzin je prethodni cjenovni vrhunac zabilježio 2022., dok je dizel posljednji put bio blizu sadašnje razine u travnju ove godine.
Ipak, iznos koji vozači plaćaju na benzinskim postajama uvelike ovisi o državi u kojoj toče gorivo. Najpovoljniji benzin bio je na Malti, s cijenom od 1,34 eura po litri, a najskuplji u Danskoj, gdje je litra stajala čak 2,56 eura. Malta je imala i najnižu cijenu dizela, 1,21 euro po litri, dok je najviša zabilježena u Finskoj, gdje je dosegnula 2,51 euro. Riječ je o podacima iz najnovijeg tjednog biltena Europske komisije o cijenama naftnih derivata, objavljenog 17. rujna. Statistika obuhvaća cijene prijavljene za 14. rujna, uključujući porezna davanja. Poskupljenja traju već nekoliko mjeseci, a njihov se početak podudara s izbijanjem rata s Iranom krajem veljače. Sukob je otežao transport energenata kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za prijevoz nafte.
Posljedice su se brzo odrazile na cijenu referentne sirove nafte Brent, koja je tijekom najintenzivnijeg razdoblja sukoba premašila 126 dolara po barelu. U petak se barelom za isporuku sljedećeg mjeseca trgovalo po cijeni višoj od 104 dolara, dok je prije početka rata Brent stajao oko 72 dolara. Dodatnu neizvjesnost na europskom tržištu izazvali su novi problemi s opskrbom iz Saudijske Arabije. Naftni div Saudi Aramco obavijestio je najmanje dvije europske rafinerije da im tijekom listopada neće isporučivati naftu na temelju dugoročnih ugovora. Kako je izvijestio Bloomberg, pozivajući se na izvore upoznate s odlukom, do obustave je došlo nakon napada na važan naftovod koji Saudijsku Arabiju povezuje s Crvenim morem. Prema istim informacijama, odluka obuhvaća sve europske kupce.
Iako su poremećaji u opskrbi i skuplja sirova nafta među glavnim uzrocima aktualnog rasta cijena, njima se ne može objasniti cjelokupno poskupljenje. Značajan dio povećanja povezan je s troškovima prerade nafte i rastom rafinerijskih marži. Riječ je o razlici između cijene sirove nafte i vrijednosti gotovih naftnih derivata, među kojima su benzin i dizel. Upravo bi kretanje tih marži moglo biti presudno za cijene goriva tijekom sljedećih tjedana. Stručnjaci Europske središnje banke u razgovoru za Euronews Business objasnili su da je vrhunac marži za benzin, prema trenutačnim procjenama, već prošao. Kod dizela se, međutim, najviša razina očekuje tek sljedećeg mjeseca. „Gledajući unaprijed, na temelju terminskih cijena rafiniranog dizela prema podacima LSEG-a od 16. rujna, očekuje se da će marža za dizel dosegnuti vrhunac u listopadu. Prema terminskim cijenama rafiniranog benzina iz istog izvora i na isti datum, marže za benzin dosegnule su vrhunac u kolovozu”, naveli su.
Razmjere poskupljenja najbolje pokazuje usporedba s početkom godine. Ponderirana prosječna cijena benzina u EU od početka 2026. povećala se za približno 29 posto, dok je dizel u istom razdoblju poskupio gotovo 40 posto. Rast cijena nafte istodobno pojačava inflacijske pritiske u europodručju i ostatku Europske unije. Analiza ESB-a, objavljena u srpnju na službenom blogu te institucije, pokazala je da se poskupljenje sirove nafte u pravilu u cijelosti prelijeva na maloprodajne cijene goriva prije oporezivanja unutar jednog do dva mjeseca. Države pritom imaju mogućnost privremenog ublažavanja posljedica, primjerice smanjenjem trošarina. Međutim, struktura konačne cijene goriva pokazuje da trošak same sirove nafte čini tek jedan dio iznosa koji potrošači plaćaju. Prema srpanjskim izračunima ESB-a, udio sirove nafte u maloprodajnoj cijeni goriva u europodručju bio je manji od 25 posto. Ostatak su činili troškovi prerade i distribucije, pripadajuće marže te trošarine i porez na dodanu vrijednost. Upravo razlike u tim stavkama pridonose velikim razlikama u cijenama između pojedinih članica EU, piše Euronews.
Porezna opterećenja pritom imaju osobito važnu ulogu. Analiza ESB-a pokazala je da su trošarine i PDV tijekom srpnja zajedno činili oko 44 posto konačne cijene dizela i približno 52 posto cijene benzina u europodručju. Prema procjenama stručnjaka ESB-a, rafinerijske marže trenutačno imaju znatno veći utjecaj na cijenu dizela nego na cijenu benzina. „Prema našim trenutačnim procjenama, u trećem tjednu rujna rafinerijske marže pridonosile su maloprodajnoj cijeni dizela u europodručju s 0,41 eurom po litri, odnosno 19 posto cijene na benzinskim postajama, dok je njihov doprinos cijeni benzina iznosio 0,17 eura po litri, odnosno osam posto.” Europska središnja banka već je upozorila da bi problemi na energetskom tržištu mogli potrajati dulje od očekivanog. U izjavi o monetarnoj politici od 10. rujna posebno je istaknula rizike povezane s novim prekidima opskrbe. „Ponovni poremećaji u opskrbi energijom mogli bi uzrokovati daljnji rast cijena energije i njihovo zadržavanje na visokim razinama dulje nego što se trenutačno očekuje.”
Za osjetnije smanjenje cijena na benzinskim postajama, smatraju stručnjaci ESB-a, presudna će biti stabilizacija prilika na Bliskom istoku, ponovno uspostavljanje redovitog transporta nafte te normalizacija rada rafinerija. „Kako bi cijene benzina i dizela pale, ključni bi bili prestanak rata na Bliskom istoku, normalizacija protoka kroz Hormuški tjesnac i obnova globalne rafinerijske aktivnosti kako bi se omogućilo ponovno popunjavanje zaliha nafte”, poručili su. Takav razvoj događaja mogao bi omogućiti relativno brz pad cijena sirove nafte, a potom i benzina i dizela. Ipak, čak ni završetak bliskoistočnog sukoba ne bi nužno značio trenutačan povratak na ranije cjenovne razine. Naime, problemi u ruskim rafinerijskim kapacitetima mogli bi nastaviti ograničavati globalnu ponudu prerađenih naftnih derivata, zbog čega bi rafinerijske marže mogle ostati povišene i nakon stabilizacije opskrbe sirovom naftom.
Otvori KEKS Pay
Mi nemamo tih problema. Plenković će našim novcima malo snižavati cijenu (zapravo povećavati sa zakašnjenjem) i tako ubirati političke bodove, a oštećivati državni proračun (kako je izjavio 14.9.2026. čak 140 milijuna eura u samo 6 mjeseci!). Dakle, Plenković osigurava foteljuu i dalje. Spašeni smo.