Nakon ljetnog upisnog roka na visokim učilištima ostalo je više od 15 tisuća nepopunjenih mjesta, a veliki pad broja rođenih u posljednjih 15 godina te podaci o iseljavanju mladih i obitelji s djecom iz Hrvatske upućuju na to da će i ubuduće broj praznih mjesta na fakultetima samo rasti, a sve će se više škola zatvarati. U 15 godina broj rođene djece pao je gotovo 40% u Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko-moslavačkoj, Virovitičko-podravskoj i Brodsko-posavskoj županiji dok je broj rođenih na razini cijele zemlje lani bio 28% manji u odnosu na 2009. Te je godine bilo 44.577 rođenih, a lani svega 32.069 djece prema podacima Državnog zavoda za statistiku. No škole i fakulteti te drugi javni sustavi ne mogu računati ni na tih 30-ak tisuća djece koliko ih se rodi godišnje jer iseljavanje mladih i obitelji s djecom nije zaustavljeno.
Obitelji s djecom iselile u Njemačku
Među gotovo 39 tisuća ljudi koliko ih se iselilo lani, bilo je 3133 djece do 14 godina, a među njima čak 2846 djece hrvatskih državljana te dobi, pokazuju podaci koje smo dobili od DZS-a. Najviše hrvatske djece odselilo se s obiteljima u Njemačku (1428), Austriju (472) i BiH (228). Među preostalih 287 odseljene djece do 14 godina najviše ih je imalo državljanstvo Ukrajine (161) i BiH (27). S druge strane parcijalne mjere za povratak iseljenika bez otklanjanja društveno- ekonomskih čimbenika koji su doveli do iseljavanja još ne daju rezultate jer se lani u Hrvatsku doselilo tek 13.290 hrvatskih državljana. Gotovo petinu činili su doseljenici od 60 godina i stariji (2404), a djece do 14 godina bilo je samo 1158. Napomenimo da smo samo prema službenim podacima od 2013. do lani iseljavanjem izgubili 450 tisuća ljudi u najvitalnijoj dobi.
Djeca hrvatskih državljana u najvećem su se broju doseljavala u grad Zagreb te Osječko-baranjsku, Brodsko-posavsku, Splitsko-dalmatinsku i Zagrebačku županiju. Nejasno je na čemu političke i druge elite misle temeljiti razvoj i opstanak Hrvatske ako imamo povijesno najniži broj rođenih, jedno smo od najstarijih stanovništava Europe i svijeta te nije zaustavljeno iseljavanje mladih i obitelji s djecom? Demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc napominje da je pad broja rođenih te tvrdi da je podatak o više od 2800 djece hrvatskih državljana do 14 godina koliko ih se iselilo lani jasan pokazatelj da iseljavanje nije stalo.
– Statistika je tu egzaktna, a na pad broja rođenih utječe starenje stanovništva Hrvatske, koje je posljedica i dugogodišnjeg iseljavanja mladih i obrazovanih te obitelji s djecom. Toliki gubitak djece na godišnjoj razini svakoga u hrvatskoj politici tko vodi računa o budućnosti zemlje mora zabrinuti. Nama su ključni strateški potezi za rješavanje demografske problematike i mora se na razini cijele zemlje shvatiti da je to ključna problematika sadašnjosti i budućnosti Hrvatske. To je danas i u ekonomskom i u razvojnom i sigurnosnom smislu najvažnije pitanje. Temelj nacionalne sigurnosti zemlje su njezini ljudi raspoređeni u prostoru. Veliki gubitak djece odražava se na sve sustave, u konačnici i na uređenost i razvijenost zemlje jer gospodarski razvoj ovisi o ljudskoj populaciji te njezinoj brojnosti i sastavu. To naravno ugrožava i obrazovni sustav, što znači da nas čeka zatvaranje škola, osobito područnih.
Svatko tko misli da će zamjenu radne snage napraviti neselektivnom imigracijom zagovara iracionalni pristup koji se pokazao lošim na primjeru drugih zemalja. Mi sada imamo stihijsku imigraciju više za potrebe poslodavaca, a ako vam poslodavci, koji su prije svega vođeni svojim interesima i profitom, vode migracijsku politiku, jasno je kakva će biti budućnost Hrvatske. Poslodavcima treba jeftina radna snaga, no potraje li ovakav oblik društvenog života tih ljudi, koji žive zajedno u skučenim prostorima, može se očekivati da počne njihov bunt jer će biti frustrirani – napominje Šterc i dodaje da se ključne odluke moraju temeljiti na elementarnim znanstvenim zakonitostima, a ne na političkim promišljanjima.
– Bilo je najava da postoji politička volja da se demografski problemi počnu rješavati za što su nužne strateške odluke, a ne samo tzv. tehničke mjere kao što su rodiljne i roditeljske naknade te dječji doplatci koje su trebale davno biti donesene. Revitalizacija zemlje počiva na klasičnoj populacijskoj i selektivnoj imigracijskoj politici. Nužan nam je povratak hrvatskog iseljeništva s kojim revitalizacija zemlje počinje odmah. No treba biti jasno da se ljudi neće vratiti u Hrvatsku zato što im je rečeno da se vrate ili im je ponuđena mjera "Biram Hrvatsku", nego su nužni i drugi poticajni modeli povratka – govori Šterc. Na upit kako će se izdvajanja za obranu reflektirati na izdvajanja za demografiju uzvraća da su on i kolege koji se dugo bave demografskim problemima u više navrata razmatrali točku po točku državnog proračuna i vidjeli da u njemu ima jako puno stavki za koje se izdvaja novac, a one bi se mogle nazvati nevažnima u odnosu na demografsku problematiku.
Najmanji pad u Zadarskoj županiji
Inače, u 15 godina najmanji pad rođene djece imala je Zadarska županija (17,3%), zatim slijede Ličko-senjska, Grad Zagreb, Zagrebačka, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija. No i Zagreb je lani imao 22% manje rođenih u odnosu na 2009., a u apsolutnim brojevima najveći pad rođenih među županijama, gotovo 2000 manje. Nijedna županija lani nije imala više rođenih od umrlih. Kad je riječ o doseljenicima koji su naši državljani stariji od 60 godina, oni su se najčešće doseljavali iz Njemačke (996), BiH (288), Švicarske (218), Srbije (148) i Austrije (139). Među doseljenim strancima kojih je lani bilo 57.093, 4,4% činili su oni stariji od 60 godina, najčešće iz Slovenije (457), Njemačke (400), Ukrajine (274), BiH (265) i Srbije (224). I naši stariji državljani i stranci najviše su se doseljavali u Istarsku, Splitsko-dalmatinsku, Primorsko-goransku i Zadarsku županiju te Grad Zagreb, što upućuje na to da su ovdje došli provesti umirovljeničke dane, pretežno uz obalu.
Otvori KEKS Pay
Kako onda gledati otvaranje ogromnog broja novih dječjih vrtića diljem zemlje?! Pa nema općine, grada, da se ne otvara novi vrtić ili dograđuje stari. A djece generalno sve manje. Zašto država uopće dopušta generiranje stotina novih smjerova na fakultetima, ili povećanje upisnih mjesta za ekonomiju, politiku, kad od toga nikakve koristi.