Korona je poharala svjetski turizam, najturističkijem kontinentu Europi ostavila tek mrvice u odnosu na pretpandemijsku 2019., uvelike ispraznila ljetnu meku Jadran i praktički prepolovila turistički promet Hrvatske. U tom novonormalnom u unutrašnjosti zemlje, gdje tek što se ozbiljnije počeo hvatati turistički zalet, moglo bi se zaključiti, mora da vlada potpuno turističko mrtvilo. Reklo bi se, u Slavoniju stranac uz sve restrikcije putovanja i općenito korona režime može samo greškom zalutati. Ali, sa zaključcima ne treba brzati.
Kontinentalna Hrvatska u prvoj koronagodini praktički je ravnopravno podijelila sudbinu puno popularnije obale. Jadran je tako u prošloj godini posjetilo 38,47 posto gostiju u odnosnu na broj iz 2019. Na kontinentu ta brojka iznosi 39,76 posto. Sličan omjer vrijedi i za noćenja. Domaćini na obali upisali su lani svako drugo noćenje u odnosu na prethodnu godinu, a njihovi kolege iz unutrašnjosti bilježe 46,27 posto rezultata iz 2019. Pretjerane razlike nije bilo ni u strukturi gostiju. Svugdje su dominirali domaći, ali dok se na Jadranu odmaralo 35 posto stranaca, ni kontinent nije puno zaostajao s čak 28 posto gostiju iz inozemstva. Slični trendovi obilježavaju i početak ove godine.
Štoviše, u Slavoniji se bez puno pompe kraju privode i veliki turistički projekti, financirani novcem iz fondova Europske unije, kakvih se ne bi posramio ni puno turističkiji Jadran. Za posjetitelje i goste spreman je Dvorac Janković u Suhopolju, do prije koju godinu obična ruševina, a danas turistički objekt kakvog, pohvalit će se Slavonci, nema od Zagreba do Osijeka. S 40 milijuna kuna uređen je Centar za posjetitelje – Dvorac Janković Suhopolje s 15 soba s četiri zvjezdice, multimedijalnom dvoranom, izložbenim prostorom, malom konferencijskom salom, restoranom za hotelske goste, suvenirnicom i 5D kinom. Nekoliko milijuna uloženo je i u uređenje atraktivnog okolnog perivoja.
U istoj je fazi i Bioekološko-edukacijski centar Virovi u Spačvanskoj šumi, s multimedijalnom dvoranom, restoranom, sobama za 60 osoba, solarnim brodom kapaciteta 50 putnika, čamcima, kanuima, biciklima, triciklima za osobe s invaliditetom itd. Vrijednost te investicije premašuje 25 milijuna kuna, a obje će atrakcije prema planu svoje prve goste primiti istog dana, 1. svibnja.
Iskorak za slavonski turizam
Direktorica Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije i turistička koordinatorica klastera Slavonija Rujana Bušić Srpak ne krije zadovoljstvo pa ističe kako se u slavonskom turizmu vrijedno radi u vrijeme pandemije.
– Uz velike EU projekte, ima dosta i manjih privatnih investicija u obnovu,uređenje, novu opremu i slično. Već kako je tko imao i mogao. Veliki, pak, EU projekti niču na mjestima gdje nije bilo turističkih kreveta i koja dosad nisu bila na turističkim mapama. To je veliki iskorak za slavonski turizam. Ovo nisu godine kada treba gledati broj gostiju, ali vrijeme nije izgubljeno, na tržište stavljamo dosad neiskorištene potencijale – kaže Rujana Bušić Srpak i ističe kako se i u pandemijski mršavim turističkim brojkama naziru neki vrlo pozitivni trendovi. – Imamo posjetitelja koji su tek sada turistički otkrili Slavoniju, pogotovo domaći turisti, što nas posebno raduje. Turistički domaćini na kontinentu, naime, prije svega na njih i računaju.
Svima je jasno da se budućnost u turizmu gradi korak po korak, ali Slavonci trud ne žale, a strpljenja imaju. Svoje mjesto pod turističkim suncem Slavonija traži i uz pomoć platforme Slavonia.travel, koja je pokrenuta lani u lipnju i koja promovira ponudu svih pet slavonskih županija. Namjernik će tako na sad već trojezičnoj stranici doznati koje atrakcije i događanja krije taj dio Hrvatske, ali i mnoge zanimljivosti kroz tzv. priče iz Slavonije. U proteklih devet mjeseci ta je stranica, za potvrdu da su mnogi razmišljali o turističkom putovanju u Slavoniju, imala oko 30.000 posjeta.
Što ta brojka kazuje, jasnije je kada znamo da je, prema eVisitoru, pet slavonskih županija lani posjetilo oko 110.000 turista. Dovoljno da neki mali turistički biznisi u pandemijskoj godini opstanu, ali puno manje od onog što Slavonci priželjkuju i Slavonija može. Veliki je potencijal već, recimo, i ostavština grofa Jankovića. Virovitički Hotel Kurija Janković radi sve vrijeme koje je pandemija dopustila, ugošćava i strane i domaće poslovne ljude, goste koji dolaze u lov te vikendima i obitelji s djecom, bicikliste i slično. Tvrtka Terra Slavonica, koja ga vodi, na natječaju je dobila i upravljanje Dvorcem Janković. Prokuristica Sanja Sudar kažu da u smještajnom dijelu očekuju goste slične strukture kao u Kuriji Janković, a u ostatku kompleksa uz jednodnevne izletnike i lokalne ljude.
– Sudeći prema gostima Kurije Janković, dio naših građana koji je prije pandemije putovao po Europi sada je odlučio istraživati svoju zemlju, pa i Slavoniju. U Dvorcu Janković očekujemo ih od 1. svibnja iako je službeno otvorenje 7. svibnja. Kasnimo zbog pandemije, sve se nekako čekalo da prođe, ali, zaključili smo, život ne može čekati – govori Sanja Sudar i priznaje da je oko nastavka godine poluoptimistična.
– Oko jednodnevnih posjetitelja nemam bojazni, a što se noćenja tiče, bili bismo zadovoljni da ih bude barem tisuću do kraja godine. To bi, s obzirom na okolnosti, bio zadovoljavajući start. Inače, dvorac je zaštićeni spomenik kulture iz 18 stoljeća, vlasnik je Virovitičko-podravske županije, a u idućoj fazi planira se uređenje wellness zone s bazenom – otkriva naša sugovornica.
U Dvorcu Janković će, inače, namjernici moći kušati i domaća vina, likere, čajeve, craft-piva... najmlađi će se moći zabaviti u kreativnom laboratoriju, a u šetnji perivojem s tabletima u ruci i u proširenoj stvarnosti gosti će se susretati s grofovima i groficama.
Edukacijski centar Virovi
One, pak, koji odluče do spačvanske šume, najveća cjelovite šume hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, i Bioekološko-edukacijskog centra Virovi, čeka druga vrsta doživljaja. Na jedinstvenim Virovima, močvarnom području nalik Kopačkom ritu, može se odsjesti u sklopu Centra, a životinjski svijet otkrivati i u multimedijalnoj dvorani i uživo. Domaćini vjeruju da će taj objekt nedaleko od grada Otok, koji je i nositelj cijelog projekta, biti izbor mnogima koji požele u Slavoniju na team building. Ali, ističu, Virovi su savršeni i za izlet školske i predškolske djece, za posjet studentima, ljubiteljima ptica, koji u tom području mogu vidjeti orla štekavca, bijelu i crnu rodu sivu i bijelu čaplju, djetlića, žunu…, kao i obiteljima, gostima koji vole fotosafari itd.
S dva objekta do čijeg je otvaranja ostalo svega nekoliko dana popis turističkih projekata u slavonskom turizmu ne završava. Recimo, u tijeku je i 67 milijuna kuna vrijedna rekonstrukcija zidina, zgrade Žitnice, Podrumareve kuće i franjevačkog samostana u Iloku. Nositelj je projekta obnove kulturne baštine, ali i uljepšavanja kompletne vizure Iloka, Grad Ilok, a partneri su Franjevački samostan, Iločki podrumi d.d. i Turistička zajednica Vukovarsko-srijemske županije. Završetak je planiran za nedaleku 2023. godinu. Kao i u slučaju još jedne nove velike turističke priče koje ne bi bilo bez EU novca, vrijedne 65,7 milijuna kuna – “Svijet graševine”. Europska unija sufinancira s 55,4 milijuna kuna, a projekt, koji je prijavio Pakrac, predviđa modernizaciju i opremanje Spahijskog podruma u tom gradu, Muzej bećarca u Pleternici te edukacije i promociju novog brenda “svijet graševine”.
– Prvi će biti gotov Muzej bećarca u Pleternici, koji će goste primiti možda već krajem ove ili početkom iduće godine. Prostirat će se na dvije etaže ispod razine zemlje, a već je počelo unutrašnje uređenje i opremanje. To neće biti klasični muzej, nego interpretacijski centar s puno multimedijalnih sadržaja, a posjetitelji će tu, recimo, moći sastaviti svoj bećarac. Sve je osmišljeno tako da se doživi, osjeti, a ne samo gleda i sluša.
Održavat će se i radionice pjevanja bećarca, sviranja tamburice i sl., a u sklopu će biti i kafe-bar te suvenirnica – otkriva koordinatorica projekta “Svijet graševine” Marija Šarić i podsjeća da Pleternica već ima jedan sličan dragulj, Interpretacijski centar Terra Panonica.
Projekti u Pakracu
Taj projekt vrijedan 24,7 milijuna kuna, također je sufinancirala Europska unija, zaživio je lani, a posjetitelje virtualno upoznaje s lokalnom florom i faunom te kroz izložbu biljnih i životinjskih vrsta i fosila starih više od 24 milijuna godina vodi sve do nekadašnjeg Panonskog mora.
– Trendovi nam idu na ruku. Ljudi se u ovoj pandemiji okreću prirodi, ruralnom prostoru, mjestima bez gužvi, svemu što široka Slavonija, uz sve drugo, itekako može ponuditi. Zahvaljujući europskom novcu i projektima koji stvaraju jednu novu turističku infrastrukturu želja za bavljenjem turizmom ni u koroni nije nestala. Ljudi se prilagođavaju. Većini to ne može biti isključivi posao od kojeg će živjeti, ali bit će im posao od kojeg će živjeti bolje – optimistična je M. Šarić, uvjerena da bi stvarnost u Slavoniji, bez turističkih projekata poduprtih iz Europe, danas bila puno sumornija.
Nasreću, turističko sjeme zasijano u plodnoj Slavoniji žilavo se drži. Domaćini se svakom namjerniku raduje kao malo gdje, a ovi kućama odlazi puna srca, a nerijetko i prtljažnika – kulenima, ajvarom, pekmezima, rakijom... Voditeljica Turističke zajednice Pakraca Gabrijela Sabo Seleši kaže kako od gostiju često čuje: “Isuse Bože, pa nismo imali pojma da tako nešto kod vas postoji.” To u Pakracu u pravilu uslijedi nakon obilaska Muzeja vojne i ratne povijesti, kovanja s vitezom i kovačem vlastitog novčića, posjete nekom od izletišta u okolicu ili kušanja vina u lokalnoj vinariji. Što će tek biti kada u tom gradu, gdje blistaju preuređeni gradski trg i šetnica, u sklopu projekta “Svijet graševine” zgotove i uređenje Spahijskog podruma?
– To je najpoznatija zgrada u našem gradu, potječe iz 18. stoljeća, dio je vlastelinstva grofova Janković, a u njemu se uređuje interpretacijski centar u kojem će se, osim edukacijskih sadržaja, moći kušati graševina, a imat će i stalni postav gradskog muzeja, čitaonicu, knjižnicu... – s puno entuzijazma govori Gabrijela Sabo Seleši. – Inače, lani smo imali nešto više od tisuću turista, koji su ostvarili oko 2600 noćenja. Noćenja je bilo oko 1800 manje nego u 2019., ali nismo nezadovoljni, došla je čak i nešto stranca, Talijana, Nijemaca i Mađara. Nekome malo, Slavoniji puno.
