Europska komisija predstavila je novi financijski paket pomoći Ukrajini vrijedan čak 90 milijardi eura, kojim Bruxelles želi spriječiti financijski slom zemlje dok rat s Rusijom ulazi u petu godinu. Riječ je o zajmu bez kamata za Ukrajinu, koji bi se isplaćivao tijekom sljedeće dvije godine, a ključan je jer se američka vojna i financijska pomoć u međuvremenu zaustavila.
Otprilike trećina sredstava bila bi namijenjena redovnom funkcioniranju državnog proračuna, dok bi ostatak išao na obranu. Ipak, još se vode intenzivne rasprave o tome smije li Ukrajina tim novcem kupovati oružje izvan Europske unije. Kako piše Politico, Europska komisija predlaže kompromis prema kojem bi europske obrambene tvrtke imale prednost, ali bi se dopuštala kupnja oružja iz trećih zemalja ako ključni sustavi nisu dostupni u Europi.
Upravo to pitanje izazvalo je podjele među državama članicama. Francuska inzistira na strogim pravilima kako novac ne bi završio kod američkih proizvođača oružja, dok Njemačka i nekoliko sjevernoeuropskih zemalja upozoravaju da Ukrajini treba ostaviti veću fleksibilnost, posebno jer se neki presudni sustavi, poput američkog protuzračnog sustava Patriot, uopće ne proizvode u Europi.
Iako je zajam povoljan za Kijev, trošak zaduživanja past će na leđa europskih poreznih obveznika, procjenjuje se između 3 i 4 milijarde eura godišnje od 2028. godine. Ukrajina bi taj novac morala vraćati samo ako nakon rata dobije ratne reparacije od Rusije, što se trenutačno smatra malo vjerojatnim. U suprotnom, EU ostavlja mogućnost korištenja zamrznute ruske državne imovine, iako se tome, prema Polticu, i dalje snažno protivi Belgija, gdje se nalazi najveći dio tih sredstava.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je kako Rusija ne pokazuje nikakve znakove popuštanja te da mir nije moguć bez snažne Ukrajine. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je dogovor “presedanskim” i naglasio da bi mogao imati utjecaj i na buduće mirovne pregovore. Europski parlament i države članice sada su pod vremenskim pritiskom jer bi ukrajinska ratna blagajna mogla presušiti već u travnju, pa se očekuje ubrzano usvajanje pravnog okvira kako bi isplate mogle krenuti na vrijeme.
Gomilaju vojnike, grade hangare, stižu oklopnjaci zbog straha od invazije: 'Borit ćemo se s onim što imamo'
90 od kojih najmanje polovica završi u privatnim džepovima...