To nije tek jedan požar, nije ih niti tek nekoliko: Brazilski nacionalni Institut za istraživanje svemira sa satelitskih snimaka konstatira kako je ove godine ukupno bilo skoro 73.000 požara i na desetke tisuća ih plamti i u ovom trenutku. Samo u posljednjih 48 sati je izbilo gotovo 2500 novih požara. Osobito u području prašuma Amazone, nerijetko u teško dostupnim predjelima i zaštićenim područjima prirode, piše Deutsche Welle. Svjedoci govore kako se protiv vatre bori tek šačica vatrogasaca i dragovoljaca, jedva opremljena za požar u ovim razmjerima. Ugroženo je i lokalno stanovništvo, ali osobito je ugroženo i indogeno stanovništvo: ne samo da im je život ugrožen od vatre, nego požar uništava njihov životni prostor od kojeg su živjeli.
Naravno da je u prašumama Amazone uvijek bilo požara, ali i brazilski institut svjedoči kako je to ove godine u drugim dimenzijama. Prošle godine u ovom razdoblju je evidentirano nešto manje od 40 tisuća požara, ove godine ih je dakle skoro dvostruko više. Utoliko se oglasio i glavni tajnik UN, Antonio Guterres kako je i Svjetska organizacija već zabrinuta zbog tamošnjeg stanja i štete koja je već počinjena. „Zaštita prašume je od odlučujućeg značaja i za našu borbu protiv klimatskih promjena", poručio je glavni tajnik preko svoje glasnogovornice Stephane Dujarric.
Štoviše, taj požar i francuski predsjednik Emmanuel Macron svakako želi uvrstiti na dnevni red sastanka zemalja G-7 koji se ovog vikenda održava u francuskom ljetovalištu Biarritzu:
Our house is burning. Literally. The Amazon rain forest - the lungs which produces 20% of our planet’s oxygen - is on fire. It is an international crisis. Members of the G7 Summit, let's discuss this emergency first order in two days! #ActForTheAmazon pic.twitter.com/dogOJj9big
— Emmanuel Macron (@EmmanuelMacron) August 22, 2019
„Naša kuća je u plamenu. Doslovce. Prašuma Amazone – pluća naše planete koja stvara 20% kisika – je u plamenu. To je međunarodna kriza. Članovi summita G7, odmah razgovarajmo o ovoj krizi ove subote", piše francuski predsjednik.
No reakcija predsjednika Brazila Jaira Bolsonara je bila drugačija nego što bi se moglo očekivati. Najoštrijim riječima je napao francuskog predsjednika i taj „kolonijalni mentalitet" kojeg još uvijek njeguje i Francuska i najrazvijenije zemlje okupljene u skupinu G-7. Optužuje Macrona kako se „miješa u unutrašnje poslove Brazila" i instrumentalizira požar u njegovoj zemlji kako bi stvorio „vlastiti politički profil."
Kasnije tijekom ovog četvrtka su poruke brazilskog predsjednika postale nešto malo umjerenije, ali piše i kako „postoje snažni pokazatelji" kako su za požar krive – nevladine udruge koje prosvjeduju protiv uništavanja prašume, kako u Brazilu tako i u svijetu. Brazilski predsjednik ih optužuje kako su sad oni možda izazvali te požare kao reakcija što im je njegova vlada smanjila ili čak potpuno ukinula financijsku pomoć.
Brazilski predsjednik se čak vrijeđa što se želi razgovarati o toj pošasti - ne na kraju što se i sam zalaže za eksploataciju bogatstva koje se nalazi na tom području.
Još nešto kasnije, Bolsonaro ipak priznaje i kako bi bilo moguće da su pokoji požar podmetnuli farmeri koji tako žele raskrčiti prašumu kako bi tamo proširili svoja polja. No, tako burnu reakciju predsjednika Brazila će se razumjeti tek ako se zna kako on snažno podržava i farmere koji na prostoru prašume šire svoje plantaže i još više, rudarske kompanije koji žele doći do golemih rudnih bogatstava koje se nalaze na tom prostoru. I jednima i drugima „smeta" jedino – prašuma i tamošnje indogeno stanovništvo, ali Bolsonaro je već više puta sasvim jasno dao do znanja na čijoj je strani.
Naravno, sve to odlično zna i francuski predsjednik Macron – i utoliko je važnije da se na sastanku G7 povede razgovor i o ovoj temi.
Bolsonaro je najobičniji desničarski populist koji ne vidi dalje od svog nosa.