Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 37
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Uoči prosvjeda liječnika

Ministarstvo zdravstva: 'Iznova se pitamo protiv čega se protestira?'

Ministar Beroš predstavio slijedeće korake u kontekstu zdravstvene reforme
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
1/3
18.03.2023.
u 11:28

Ističe se kako je, prema Državnom zavodu za statistiku, prosječna plaća u zdravstvu u protekle četiri godine porasla za 36,6 posto. Izdaci za primanja zdravstvenih radnika u hrvatskom zdravstvenom sustavu, napominje se, iznose oko 35 posto ukupnog troška hrvatskog zdravstvenog sustava.

Pod geslom "SOS za zdravstvo", pet krovnih liječničkih udruga organizira danas veliki prosvjed na Trgu sv. Marka. Uoči početka samog prosvjeda, Ministarstvo zdravstva oglasilo se priopćenjem. Priopćenjem je poslana poruka prosvjednicima da prepoznaju napore Vlade i ministarstva u toliko nužnom reformiranju zdravstvenog sustava te da "ako stvarno žele strukturne promjene u sustavu, da se priključe nastojanjima u reformiranju zdravstvenog sustava, prvenstveno zbog pacijenata, ali i svih djelatnika u njemu".

Osim toga, ističe se kako je, prema Državnom zavodu za statistiku, prosječna plaća u zdravstvu u protekle četiri godine porasla za 36,6 posto. Izdaci za primanja zdravstvenih radnika u hrvatskom zdravstvenom sustavu, napominje se, iznose oko 35 posto ukupnog troška hrvatskog zdravstvenog sustava. Priopćenje u nastavku prenosimo u cijelosti.

"Tko to danas protestira?

Čelnica jedne od udruga liječnika obiteljske medicine na jednoj od konferencija za medije, nakon održanog sastanka u Ministarstvu zdravstva, nastojala je uvjeriti medije u 'ispravak netočnog ministrovog navoda' da plaća i primanja nisu istoznačnice. No, neosporno je da kućni proračun pune primanja, ne samo plaće i to je važno. Primanja, koja ne čine samo plaće i koeficijenti, donose većini liječnika izdašne iznose na mjesečnoj razini i to ne samo za hrvatske već i za uvjete razvijenijih država. Značajne iznose koje čine prihodi redovitog rada, konačno plaćenih prekovremenih sati, dežurstava, pripravnosti, predavanja i provođenja kliničkih studija.

Samo u 2022. godini, trošak svih zaposlenih u zdravstvu – njih oko 75 tisuća, koji plaćamo svi mi zaposleni i Vlada, iznosio je 1,6 milijardi eura što je 43% više od troška zaposlenih u 2016. godini. Ako sagledamo prosječnu plaću u zdravstvu u protekle četiri godine, prema Državnom zavodu za statistiku, porasla je za 36,6%. Izdaci za primanja zdravstvenih radnika u hrvatskom zdravstvenom sustavu iznose oko 35% ukupnog troška hrvatskog zdravstvenog sustava.

I dok broj liječnika i djelatnika u sustavu godinama kontinuirano raste, broj stanovnika se smanjuje. Brojke su neumoljive. U razdoblju od 2016. do danas broj osiguranika pao je za 150.000, dok je broj zaposlenih u sustavu porastao za nešto više od 9.000 djelatnika. Uz navedeno, zdravstveni proračun sa svim intervencijama iz državnog proračuna premašuje 4 milijarde eura. Najveći dio tog iznosa odlazi upravo na materijalna prava djelatnika u zdravstvu.

Svim liječnicima i zdravstvenom osoblju koji su tijekom epidemije korone provodili dane i noći u bolnicama, ordinacijama, domovima zdravlja i vozilima hitne medicine, spašavajući živote teško oboljelih i danas treba skinuti kapu u znak zahvalnosti za njihovu požrtvovnost. Jesu li liječnice i liječnici koji nisu mogli raditi u to vrijeme bili zakinuti za pune i redovite plaće? Glasa se tada nije čulo od Hrvatske liječničke komore.

Kada je u Hrvatsku stiglo cjepivo protiv korone i kada je trebalo što prije procijepiti ne samo starije i zdravstveno ugrožene pacijente, već brojnu punoljetnu populaciju, tada su krenuli javni otpori određene udruge liječnika obiteljske medicine i njene čelnice. Isto se ponovilo kada smo se uoči dolaska varijante Omikron koronavirusa spremali organizirati za potrebnu brzog antigenskog testiranja hrvatskih građana. Ali, kada su stizali vapaji hrvatskih pacijenata da ne mogu doći do svojih liječnika obiteljske medicine, tada od te udruge glasa bilo nije!

Vrijedi podsjetiti da su Vlada i Ministarstvo zdravstva ovlastili Hrvatsku liječničku komoru za licenciranje liječnika, dali su joj javne ovlasti. Članstvo je u komori obavezno i svi liječnici plaćaju obaveznu članarinu. Ta ista Hrvatska liječnička komora sada prosvjeduje protiv te iste Vlade u maniri sindikata te višak prihoda usmjerava u aktivnosti od kojih velika većina članova – liječnika, nema koristi. Ukoliko je komori doista stalo do materijalnih prava liječnika može smanjiti svoju obaveznu članarinu.

Kontradiktorno je i što se najavljuje prosvjed o materijalnim pravima liječnika u trenutku kada su počeli pregovori o granskom kolektivnom ugovoru. Upravo ova Vlada i ministarstvo vratili su Hrvatskom liječničkom sindikatu reprezentativnost, da bi u kolektivnom pregovaranju postizali bolja materijalna prava hrvatskim liječnicima. I upravo u trenutku kada su ti pregovori započeli sindikat javno prosvjeduje? Da li tada možemo smatrati pregovaranje o materijalnim pravima zaposlenih u zdravstvu u dobroj vjeri? Na temelju svega rečenog, pitanje je tko to danas protestira i zašto?

Protiv koga i protiv čega?

Protiv Vlade koja je svojim odlukama svo ovo vrijeme poboljšavala materijalni položaj liječnika i zaposlenika u zdravstvu? Protiv ministra koji stalno poziva na dijalog i zajedničko traženje rješenja, čija su vrata stalno otvorena za sve koji žele i mogu doprinijeti boljitku hrvatskog zdravstva?

Protiv čega?

Svjesni smo da zdravstveni sustav nije optimalan i da funkcionira uz niz, desetljećima postojećih teškoća, no odlučni smo reformirati ga, stoga je utemeljena strukturna reforma. Stoga, iznova se pitamo protiv čega se protestira?

  • Protiv toga da su upravo usvojena dva osnovna zdravstvena zakona koji su temelj poboljšanja zdravstvenog sustava i za liječnike ali za pacijente?
  • Protiv toga što je Ministarstvo zdravstva u predloženoj Uredbi o izmjenama koeficijenata liječnika usvojilo sve prijedloge strukovnih udruga kao i komore i sindikata?
  • Protiv toga da je vraćena reprezentativnost Hrvatskom liječničkom sindikatu?
  • Protiv toga da je Zakon o radnopravnom statusu liječnika uvršten u Vladin plan zakonodavnih aktivnosti za ovu godinu?
  • Protiv toga da je većini liječnika, uz redoviti rad u javnom zdravstvu, omogućen dopunski rad u privatnim ustanovama?
  • Protiv toga što smo pokrenuli preventivne zdravstvene preglede za bolje zdravlje naših građana i ishode liječenja?
  • Protiv toga da smo nakon tri desetljeća na pragu revitalizacije Imunološkog zavoda?
  • Protiv toga da uspostavljamo Hitnu helikoptersku medicinsku službu?
  • Da povećavamo flotu brzih brodica za prijevoz pacijenata s otoka na kopno?

Za što protestirate?

Da HLK dobije, uz licence, i odobravanje liječničkih specijalizacija? Da kao strukovna udruga 'perete ruke' od većine problema u zdravstvu, kao što ste, za razliku od drugih Komora u zdravstvu, za vrijeme pandemije stajali sa strane te kritizirali protuepidemijske mjere ove vlade. Osim onoga što nećete, bilo bi građanski pristojno i radi interesa hrvatskih pacijenata korektno i odgovorno glasno i otvoreno reći što, kako, s čim i s kim mijenjati na bolje hrvatsko zdravstvo. Protest sigurno neće donijeti boljitak. Ako je sve ovo i u neke druge svrhe, previše je!

I na kraju šaljemo poruku prosvjednicima da prepoznaju napore ove Vlade i ministarstva u toliko nužnom reformiranju zdravstvenog sustava i ako stvarno žele strukturne promjene u sustavu, da se priključe našim nastojanjima u reformiranju zdravstvenog sustava, prvenstveno zbog pacijenata, ali i svih djelatnika u njemu", priopćeno je.

VIDEO Velika promjena za oko 70.000 ljudi: Veći prihodovni prag za pravo na dopunsko zdravstveno

Komentara 2

KA
kažemja
13:28 18.03.2023.

Kao da tebe netko nešto pita .Sve je onako kako diktator Plenkimon kaže.

WT
WTF!
13:24 18.03.2023.

Samo se pitajte i dalje. Izgleda da je dijagnoza zakrečenje moždanih vijuga,pa vam niš nije jasno.🤯

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije