Premda je još Zakonom o izbornim jednicama za izbor saborskih zastupnika iz 1999. određeno 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj i da se broj birača u njima ne smije razlikovati više ili manje od 5 posto zbog iseljavanja te izumiranja imamo situaciju da svaki glas birača nema jednaku težinu jer u nekim izbornim jedinicama danas je više od 20 posto manje birača, a biraju jednako 14 zastupnika kao i one koje imaju daleko više stanovnika. Osim toga, u Hrvatskoj koja nema registar stanovništva danas ima jedva 4 milijuna stanovnika, a prema podacima Ministarstva uprave 3,73 milijuna birača, što ne odgovara istini jer je u ukupnom broju stanovnika oko 18% maloljetnika. Kako nije izgledno da ćemo prije parlamentarnih izbora dobiti preustroj izbornih jedinica niti su preporuke Vencijanske komisije da se mijenjaju godinu dana prije izbora, i dalje na izborima sljedeće godine svaki glas neće imati jednaku težinu pa će birači nekih jedinica biti protežirani, a drugi zakinuti. Postojeći sustav izbornih jedinica najviše zakida Dalmatince, kaže demograf Stjepan Šterc, koji je prije dvije godine u znanstvenom radu napisao da 10 izbornih jedinica treba smanjiti na šest.
Razlike u broju zastupnika
Svih ovih godina izborne jedinice se nisu usklađivale s promjenom broja stanovnika i birača, govori Šterc pa se danas razlikuju po broju birača daleko od propisanih 5 posto, iako sve biraju jednak broj zastupnika, njih 14. Primjerice III. izborna jedinica, koja obuhvaća Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku i Međimursku županiju s 348 tisuća birača, te IV. koja obuhvaća Virovitičko podravsku i Osječko-baranjsku županiju s 299 tisuća birača koliko ih je imala na izborima 2016. ne računajući iseljavanje biraju isto zastupnika kao i X. izborna jedinica koja obuhvaća južni dio Splitsko-dalmatinske županije i Dubrovačko-neretvansku, a ima 394.000 birača ili skoro njih 100 tisuća više. Šterc kaže da ne mogu sve izborne jedinice imati jednak broj zastupnika nego da broj zastupnika treba ovisiti o broju stanovnika, odnosno broju birača.
– Izborne jedinice smjele su odstupati najviše pet posto u broju stanovnika, odnosno birača, a sada neke odstupaju i više od 20% s obzirom na prirodni pad stanovništva i iseljavanje i u principu su protuustavne. Prvo treba promijeniti izborne jedinice da njihove granice prate administrativno-teritorijalni ustroj i odražavaju podjednaku demografsku zastupljenost birača. Drugo, kod razlika u broju stanovnika u izbornim jedinicama ne mogu sve izborne jedinice imati isti broj zastupnika, nego bi broj zastupnika trebao odgovarati broju stanovnika, odnosno birača pa bi neke jedinice imale neke 8, neke 12 i tako dalje sukladno broju stanovnika. Najviše su zakinuti ovakvim izbornim jedinicama Dalmatinci, prije svega Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija, iz kojih nije bilo iseljavanja kao iz nekih drugih županija jer, iako imaju više birača, njihov glas sada vrijedi manje – govori Šterc.
Inače, baš te županije ulaze u dvije izborne jedince, IX. i X., zajedno s ostalim dalmatinskim i Ličko-senjskom i imale su 2016. blizu 400 tisuća birača, a birale su 14 zastupnika kao i izborne jedince s 300 tisuća i nešto više birača.
Potrebne korekcije
Što se tiče Zagreba koji ne gubi stanovništvo i Zagrebačke županije, te županije, kaže Šterc, nisu zakinute s obzirom na broj stanovnika i zastupnika jer se protežu na četiri izborne jedinice. Korekcije bi trebalo napraviti, dodaje, i u V. izbornoj jedinici koja obuhvaća Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku i Vukovarsko-srijemsku županiju jer, s obzirom na iseljavanje, sada nema 324 tisuće birača.
– S ovakvim izbornim jedinicama glas birača ne vrijedi jednako u izbornim jedinicama koje ih imaju više u odnosu na one koje ih imaju manje. Od 1999., otkako je donesen Zakon o izbornim jednicama, mi smo prirodnim putem izgubili 100 tisuća ljudi i više od 300 tisuća ljudi iseljavanjem, izgubili smo više od jedne najveće izborne jedinice. Danas ni broj birača od 3,73 milijuna u Hrvatskoj ne odgovara stvarnom stanju i možemo imati najviše 3,3 milijuna birača jer se broj maloljetnog stanovništva kreće oko 18% – kaže Šterc.
Šterc je prije dvije godine u znanstvenom radu “Hrvatske izborne jedinice — postojeći nesklad i buduće promjene”, koji je radio s kolegom Matteom Žugajem, predložio da se 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj smanji na njih 6 jer postojeće ne prate administrativno-teritorijalni ustroj, ne odražavaju podjednaku zastupljenost birača niti se korigiraju prema prirodnom padu i iseljavanju. Prvu izbornu jedinicu, predlagao je, činile bi sve slavonske županije i birale 18 zastupnika, drugu županije sjeverozapadne Hrvatske, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska i Koprivničko-križevačka i birale bi 12 zastupnika. Treću bi činile županije koje gravitiraju Zagrebu, Bjelovarsko-bilogorska, Zagrebačka, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija sa 17 zastupnika.
Četvrtu bi činio Zagreb s 19 zastupnika, a petu Istarska, Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija, koje bi birale 13 zastupnika. Posljednju, šestu izbornu jedinicu činilo bi područje Dalmacije odnosno Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija koja bi s najviše birača, njih skoro 778 tisuća, imala pravo na 21 zastupnika. Nadajmo se da ćemo izborne jedinice u kojima će broj zastupnika odgovarati broju birača dočekati nakon sljedećih izbora.
Pa onda moramo u Dalmaciji glasati za IDS. Oni su specijalisti za unovcavanje "zapostavljenosti" i "ugrozenosti". Skver u Splitu onda polako moze pripremiti Konkurs.