Anto Nobilo:Hrvatska će u Haagu biti označena kao agresor u BiH

@prvacrta Rekao sam ti da sam bio tamo,.....kad je grmilo.

. ...################################# ..........U Herceg-Bosni rješavamo granice hrvatske države. Sastanak izmedu Franje Tudmana, Janka Bobetka, Imre Agotica, Josipa Lucica i Gojka Šuška u Predsjednickim dvorima 22. oktobra 1993. . ############################## TUÐMAN: Ja sam pred par mjeseci izložio situaciju, dao zadacu ministruru obrane Šušku i generalu Bobetku, naša pomoc i naše angažiranje u Herceg-Bosni, jer se tamo rješava, rekao sam im da se tamo rješava pitanje buducih granica hrvatske države. I, kod toga sam ukazao da je veoma važno da se obrane, tada, oni položaji koje je HVO tamo držao. To je bila ona crta, dakle, Novi Travnik, Vitez, Busovaca, Mostar, i da bi trebalo, po mogucnosti, riješiti, što prije, problem Gornjeg Vakufa. Od tada pa nadalje, vodene su te operacije i imali smo stanoviti uspjeh. Ali, ta zadaca sasvim nije do kraja izvršena, i koliko sam ja cuo, koliko smo mi pružali pomoc, ali ima i stanovitih pritužbi, sa tog ratišta, da po nekakvim, u pogledu materijala i u pogledu ljudstva, da nije bilo dovoljno pomoci s naše strane. Pa bih želio da cujem s vaše strane, šta je do sada ucinjeno i da se dogovorimo dalje (...) Opca politicka situacija je takva da danas i rijetko tko od medunarodnih cimbenika racuna da ce se ta Unija Bosne i Hercegovine održati. Još je drže kao rješenje, ali, manje-više, traži se rješenje u razlazu te unije. S druge strane, koliko god smo mi sa Muslimanima, sa Izetbegovicem sklopili sporazum, i javni i tajni - da treba ostvariti suradnju izmedu Muslimana i Hrvata - toliko se te operacije s njihove strane još uvijek nastavljaju. A, mi zbog strateških razloga trebamo ici na taj sporazum s njima. Ali, isto tako i osigurati, znaci, strateške interese Hrvatske, što se tice teritorija. Mi smo sa Izetbegovicem, razumije se ovo što govorim, ne treba spominjati da je samo za vas (…) postigli sporazum da se izmedu muslimanske i hrvatske republike stvara tamo takvo prijateljstvo, da bi te dvije republike onda ušle, zapravo, u konfederaciju sa Hrvatskom. A, imamo i sa Abdicem sporazum, da, ako dode do razlaza, odnosno kada dode do razlaza, da ta zapadna Bosna je sastavni dio Hrvatske (…) Ali, s druge strane imati u vidu i to da u muslimanskom vodstvu ima onih koji bi nastavili ofenzivne operacije protiv nas, u Herceg-Bosni, to treba osujetiti (…) S tim da kažem da je do mene dolazilo ponekad da nije bilo dovoljno razumijevanja s naše strane i u pogledu streljiva i u pogledu angažiranja helikoptera. BOBETKO: Kompletna Peta brigada, sa svojim sastavom, znaci sa ovog fronta, vinkovackoga, kompletno je, postepeno povucena i našla se na tom ratištu. To je oko 2.500 ljudi, plus sve topništvo, oklop i kompletno zapovjedništvo, osim dva-tri casnika. Njihov glavni zadatak bio je da na toj liniji gore, kod Gornjeg Vakufa, gdje i sada drže položaj u samom gradu, usljed, to je gotovo sada negdje tri mjeseca, oni su dio snaga izvukli radi odmora. Još je ostala jedna ojacana bojna, negdje oko 700 ljudi, sa svim topništvom i oklopom u širem prostoru Gornjeg Vakufa. Ocito da i iducih deset dana, da ce trebati razmišljati o dovlacenju novih snaga, na liniji dobrovoljnosti, da se oni zamijene, jer ljudi ne mogu toliko izdržati (...) Ja sam prekjucer razgovarao sa Toletom (Žarkom, op. pr.) u Dubrovniku i on je tražio da se sastane, rekao sam da cu biti tamo i da dode, da je jedan presjek situacije koji pocinje od toga da su snage zamorene, što je tocno, i da za sada on smatra da oni nemaju, mislim Muslimani, nekih friških snaga za neke protuudare, što ne treba potcjenjivati, mora biti pripremljen. Dalje, dobrovoljci iz prve i druge brigade koji su se javili, oni su sada na položaju južno od Mostara, na položajima prema Blagaju, i jedna grupa koju je vodio pukovnik Horvat, ona se - jedan dio je ostao, drugi dio se raspao (…) to je bilo neorganizirano (...) Medutim, Peta brigada je svoj zadatak, po mom mišljenju, jako dobro ucinila i radila (…) .

. . ..- Naši su vojnici 1992. ratovali u BiH. Ja sam bio zapovjednik Opcinskog stožera HVO-a Livno. Prema tome, to se ne može skriti, ali mi nemamo razloga da se pravdamo za rat u BiH. A slanje generala Milivojaja Petkovica, zapovjednika Zbornog podrucja Ston, generala Hrvatske vojske, u Hag da svjedoci, uz sve ono, imajuci u vidu da ga je njihova obavještajna služba skroz pokrila u ono vrijeme dok je bio u BiH, svi službeni sastanci sa Srbima, sa Muslimanima, sa Medunarodnom zajednicom, njegovi telefonski razgovori, potpisani dokumenti, faksovi, sve je to bilo pokriveno... Prema tome, oni ga dovode u Hag, jer imaju svoj plan, a obrana Tihomira Blaškica brani samo Blaškica, a ne interese Hrvatske - kazao je tada Gotovina. \"Stari most su srušile kiše\" Dan nakon rušenja Starog mosta u Mostaru, 10. novembra 1993. godine, Tudman je održao sastanak s predstavnicima \"Herceg-Bosne\" Matom Bobanom i Jadrankom Prlicem, te Matom Granicem, Ivicem Pašalicem i drugima. Tudman: Dobro, usput taj mostarski most, tko ga je srušio? Boban: On je, bile su strašne kiše, toliko pucan prije, tako da je sam pao. Tudman: Hocemo li mi biti optuženi. Inace, medu nama, rušenje u vojnom pogledu, kome ide više u korist? Boban: Nama. Jukic: Ja sam tu mišljenja da idemo na obrušavanje, dakle mi cemo reci rušenje i obrušavanje mosta, pošto ga je kiša nacela i ostalo... Prlic: Apsolutno je van naše kontrole, to se zna. Oko 300 metara ispred njega je crta. Dakle, nema teorije da je netko došao od nas do mosta. Radamo se i umiremo s \"Herceg-Bosnom\" Prlic je i u martu 1995. godine uvjeravao Tudmana da u FBiH funkcioniraju dvije države, to jest \"Herceg-Bosna\" i RBiH, te da Hrvati nece odustati od \"Herceg-Bosne\". - Gospodine predsjednice, dolje se ljudi i radaju i umiru sa HR \"Herceg-Bosnom\". I rodni list, i osmrtnica, i zastava pod kojom se sahranjuju i to je ušlo u sve pore dolje - rekao je Prlic Tudmanu. Odluke o osnivanju logora potpisivao je Prlic Prlic se prema svim relevantnim dokazima smatra odgovornim za osnivanje koncentracionih logora \"Herceg-Bosne\". U Odluci pod brojem 348/93 HVO-a Hrvatske zajednice \"Herceg Bosna\", donesenoj na sjednici od 8. juna 1993. u Mostaru, u tacki I. piše: - Za podrucje opcina Capljina, Neum, Ljubuški i Ravno utemeljuje se Okružni vojni zatvor i Okružni zatvor sa sjedištem u Gabeli\". U tacki II. piše: \"Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit ce se u Narodnom listu Hrvatske zajednice Herceg Bosne\". .

pobeže dezerterčina ČIča gol USrAn bua ha haha ha ah aha ha ha ah aha ha ha ha ah aha ha

=h=art= je napisao/la: bua ha ha ha prrrrrrdežžžžžžžžžžžžžžžžžžžžžž _____________________________________- Gukni, što si rvatice moja

ANALIZA: Strane banke kontroliraju hrvatsko gospodarstvo - \"Od 2000. godine, za godinu dana, strancima prodano 44.2% ukupnog hrvatskog bankarstva, do kraja 2003. 90,4%\" Srijeda, 10 Studeni 2010 00:09 Strane banke kontroliraju hrvatsko gospodarstvo. Banke imaju ključnu ulogu u gospodarstvu svakeke države, pa tako i u Hrvatskoj. Građani u njima drže svoju ušteđevinu, po uvjetima koje one određuju. S kapitalom građana, koji je pod njihovom kontrolom, banke mogu kreditirati druge građane ili poduzeća, opet po uvjetima koje same određuju. Banke tako imaju moć odlučivati koga žele kreditirati i pod kojim uvjetima, a koga ne. Cjelokupna vanjska trgovina i sav novac koji u državu ulazi ili iz nje izlazi također je u optjecaju preko banaka. Ako banke odluče uskratiti kreditiranje gospodarskih aktivnosti ili jednog dijela gospodarstva, taj će se dio polako gušiti i gasiti. U Hrvatskoj su banke prečesto kreditirale privatnu potrošnju, a ne gospodarske aktivnosti, pogotovo proizvodnju, koja je danas još uvijek manja nego što je bila prije rata – prije 20 godina. Takva politika gušenja hrvatske proizvodnje i poticanja potrošnje građana pogoduje onim zemljama iz našeg okruženja koje na hrvatsko tržište žele plasirati što više svojih proizvoda. Naravno, to je jako dobro za te zemlje jer se tamo stvaraju radna mjesta, ali jako loše za Hrvatsku jer ona uvozi sve više stranih proizvoda i gubi svoja radna mjesta. Banke također mogu bitno utjecati na konkurentnost hrvatskoga gospodarstva jer ako mu nedostaju sredstva za investiranje u proizvodnju, ili ako su ta sredstva znatno skuplja nego u drugim državama, onda je jasno da će već u startu biti u neravnopravnu položaju. Nekoliko stranih banaka u Hrvatskoj ne bi bilo velik problem, ali kada je 94% hrvatskog bankarskog sektora u stranim rukama, onda to nije problem nego katastrofa. Stanje bankarstva u Hrvatskoj ovako je opisao stručnjak zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Slavko Kulić: Privatizirane hrvatske banke u rukama su stranih državnih banki, a financijski sektor razdvojen je od proizvodnog. Banke zato nemaju nikakvu obavezu financirati naše gospodarstvo i naše zapošljavanje, pa to ni ne čine nego omogućavaju neprestanu potrošnju. Kuna zato nije valuta, nego samo sredstvo konverzije. Hrvatska narodna banka ima samo ograničenu moć nadzora stranih banaka i ograničenu moć reguliranja njihova ponašanja. Ulaskom u Europsku uniju ta ograničena moć bit će još ograničenija jer će HNB, koja je sada ipak samostalna, morati uvažavati smjernice i primat Europske središnje banke.[1] Kako sada stvari stoje, Italija, Austrija, Njemačka i Francuska imaju korist od svake kune koja prođe kroz bankarski sustav u Hrvatskoj. Da su banke u hrvatskom vlasništvu, dobit bi ostajala u Hrvatskoj umjesto što odlazi u druge države. U tom slučaju bankarski sustav bi bogatio Hrvate i Hrvatsku, a kako sada stvari stoje, on služi za izvlačenje novca iz Hrvatske i za njezino dugoročno iskorištavanje. Ulaskom u Europsku uniju, dakle na jedinstveno tržište pod izravnom kontrolom Bruxellesa, i ostatak hrvatskoga gospodarstva past će pod gotovo totalnu kontrolu stranaca, kao što su pale hrvatske banke, Hrvatski telekom, INA, Pliva, hoteli i brojna druga hrvatska poduzeća. Hrvatski će narod biti potpuno izložen milosti ili nemilosti stranog kapitala i stranih interesa. TKO SU VLASNICI BANAKA U HRVATSKOJ? Zagrebačka banka (Zaba) najveća je banka u Hrvatskoj i u većinskom je vlasništvu talijanske bankarske grupacije UniCredit. Hrvatska narodna banka procjenjuje da joj je 30. lipnja 2009. ukupna imovina (aktiva i pasiva) iznosila 91 milijardu i 245 milijuna kuna. Formalni vlasnici Zabe su Bank Austria (84%) i njemačko osiguravajuće društvo Allianz (12%), no pravi je većinski vlasnik talijanski UniCredit, koji je ujedno i vlasnik Bank Austrije. Zahvaljujući visokim kamatama koje ubire od hrvatskih građana, čista dobit Zabe samo u prvih šest mjeseci 2009. godine iznosila je 684 milijuna kuna. Samo u Republici Hrvatskoj, Zaba ima više od 130 poslovnica, 840 bankomata i 46 poduzetničkih i komercijalnih centara, čija se vrijednost, u smislu nekretnina, procjenjuje na više od milijardu kuna. Osim bankarstva, Unicredit je preko Zagrebačke banke razvio aktivnosti i na području nekretnina. Zaba je stopostotni vlasnik Zane, jedne od najvećih agencija za procjenu i prodaju hrvatskih nekretnina, koja ima podružnice u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku, Varaždinu, Mostaru i Sarajevu. Zaba također investira u nekretnine, pa je tako među ostalim i vlasnik Kaptol centra u Zagrebu. Za predsjednika Uprave postavljen je Hrvat Franjo Luković, ali u Nadzornom odboru su gotovo isključivo Talijani i Nijemci, i to Franco Andreeta, Carlo Marini, Carlo Vivaldi, Stephan Winkeimeier, Fabrizio Onida, Klaus Junker, Torsten Leue, Graziano Cameli, Robert Zadrazil i Erich Hampel. S obzirom na takav sastav, mala je vjerojatnost da se rasprave i sastanci Nadzornog odbora vode na hrvatskom jeziku, kako to nalaže zakon. Privredna Banka Zagreb (PBZ Grupa) Privredna Banka Zagreb (PBZ Grupa) Privredna banka Zagreb druga je najveća banka u Hrvatskoj, s ukupnom imovinom koja premašuje 62 milijarde kuna. Većinski je vlasnik talijanska bankarska grupacija Intesa, koja drži 77% kapitala, te Europska banka za obnovu i razvoj, s 21%. Čista dobit PBZ-a u prvih šest mjeseci 2009. iznosila je 522 milijuna kuna. PBZ je također stopostotni vlasnik Međimurske banke. PBZ je vodeća investicijska banka u Hrvatskoj, ima svoj investicijski fond, PBZ Invest, i svoj obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje. PBZ po cijeloj Republici Hrvatskoj ima više od 230 poslovnica, ispostava i zgrada čija se kapitalna vrijednost procjenjuje na više od 840 milijuna kuna. I PBZ se, osim bankarstvom, uključio i u hrvatsko tržište nekretnina, na kojem je također jedan od većih igrača. Stopostotni je vlasnik PBZ Nekretnina čije su osnovne djelatnosti kupoprodaja, procjena vrijednosti, ali i projektiranje i gradnja nekretnina. PBZ je tako postao jedno od većih građevinskih poduzeća s osiguranim kreditnim linijama o kojima hrvatski građevinari mogu samo sanjati. Za predsjednika Uprave postavljen je Hrvat, bivši ministar financija Božo Prka, ali u Nadzornom su odboru samo stranci, i to: Paolo Grandi, Massimo Pierdicchi, Massimo Malagoli, Anne Fossemale, Rosario Strano, György Surányi, predsjednik, Paolo Grandi i Beata Kisné Földi. I ovdje je malo vjerojatno da bi se sastanci Nadzornog odbora mogli voditi na hrvatskom jeziku, kako to nalaže hrvatski zakon. Erste & Steiermarkische Bank treća je po veličini banka u Hrvatskoj i raspolaže ukupnom imovinom od 47 milijarda i 706 milijuna kuna. Gotovo stopostotni vlasnik (96%) austrijski je Erste&Steiermarkische Bank Holding. Čista dobit Erste banke u prvih šest mjeseci 2009. iznosila je 315 milijuna kuna. Erste banka diljem Hrvatske ima 124 poslovnice, 460 bankomata i brojne administrativne zgrade čija se kapitalna vrijednost procjenjuje na više od 407 milijuna kuna. Vlasnik je Erste Plavog (obveznog i dobrovoljnog) mirovinskog fonda, u suradnji s grupacijom stranih partnera, među kojima su slovenski Triglav i TBIH sa sjedištem u Amsterdamu, čiji je međutim većinski vlasnik Vienna Insurance. Kao i ostale vodeće strane banke u Hrvatskoj, i Erste banka uključila se u hrvatsko tržište nekretnina zasebnim poduzećem Erste nekretnine čiji je suvlasnik zajedno s vodećom češkom agencijom Realitni Spoločnost Česke i austrijskim Real Immobilienvermittlung Gmbh. Temeljna je djelatnost Erste nekretnina kupoprodaja hrvatskih nekretnina. Za predsjednika Upravnog odbora postavljen je Hrvat Petar Radaković, ali u Nadzornom odboru nema ni jednoga Hrvata. Tamo sjede Herbert Juranek, predsjednik, Franz Kerber, Kristijan Schellander, Gerhard Maier, Peter Nemschak, Reinhard Ortner i Ernst Gideon Loudon. Vrlo je malo vjerojatno da oni međusobno govore hrvatski. Raiffeisenbank Austria (RBA) četvrta je banka po veličini u Hrvatskoj, s ukupnom imovinom od 38 milijarda 178 milijuna kuna. Vlasnici su Raiffeisenbank International (75%) i Raiffeisenbank Beteiligungs (25%). Čista dobit Reiffeisenbanke u prvih šest mjeseci 2009. iznosila je 250 milijuna kuna. RBA u Hrvatskoj ima više od 70 poslovnica, raspoređenih u 37 gradova, čija se kapitalna vrijednost procjenjuje na više od 402 milijuna kuna. Osim klasičnog bankarstva, RBA je pod svojim brendom također osnovala zasebna poduzeća koja su specijalizirana za leasing i elektroničke transakcije, a ima i svoje mirovinske fondove (obvezne i dobrovoljne), fond za investiranje i stambenu štedionicu – najveću u Hrvatskoj. I gle čuda, Reiffeisenbank je prva velika banka u stranom vlasništvu koja se još uvijek NIJE izravno upustila u kupoprodaju hrvatskih nekretnina, ali RBA Consulting u svojoj ponudi nudi stručne savjete u poslovima s nekretninama.. Na čelo Upravnog odbora postavljen je Hrvat, Zdenko Adrović, a u Nadzornom odboru sjede Heinz Hoedl, Franz Rogi, Peter Lennkh, Martin Gruell i Herbert Stepic. Hypo Alpe-Adria Bank peta je banka po veličini u Hrvatskoj, s ukupnom imovinom od 37 milijarda i 193 milijuna kuna. Od 1. ožujka 2009. vlasnička je struktura doživjela velike promjene. Hypo banka je u vlasništvu austrijske Hypo AAB International koja je pak u stopostotnom vlasništvu austrijske države. Prije nekoliko godina Hypo International kupila je njemačka Bayerische landesbank (BLB). Nakon uvida u pravo stanje, BLB je utvrdio da je prevaren jer je Hypo International u Austriji i po istočnoj Europi poslovalo katastrofalno. BLB, koji je u vlasništvu Bavarske, podmirio je gubitke od 2,6 milijarda eura i cijelu Hypo Banku prodao austrijskoj državi za samo jedan euro, s time da austrijska Vlada podmiri ostale gubitke od 450 milijuna eura. Za razliku od svoje matične banke u Austriji, Hypo banka u Hrvatskoj posluje s profitom, a čista joj je dobit u prvih šest mjeseci 2009. iznosila čak 264 milijuna kuna. U ožujku 2009. Hypo banka je potpuno preuzela Slavonsku banku. Sada po Hrvatskoj ima 70 poslovnica i 170 bankomata te nekretnina vrijednih 290 milijuna kuna. Veći dio poslovanja odnosi se na kreditiranje gospodarskih subjekata, na investicijsko bankarstvo, a jednim manjim dijelom na kupoprodaju hrvatskih nekretnina. No poslovanje Hypo banke u Hrvatskoj vezano je uz brojne afere i mutne poslove. Optužena je da je u Hrvatskoj kupovala političku naklonost povlaštenim kreditima pripadnicima hrvatske političke elite. Ivu Sanadera, ali i druge, sumnjiči se da su primali debele provizije, a banku se optužuje da je dijelila kredite politički podobnima te čak ilegalno financirala izborne kampanje. Brojne istrage su u tijeku. Predsjednik Uprave je Austrijanac Markus Ferstl, a u Nadzornom odboru sjede Tilo Berlin, predsjednik, Othmar Ederer, Anton Knett, Goran Radman i Božidar Špan. Splitska Banka Splitska Banka Splitska Banka šesta je po veličini banka u Hrvatskoj, s ukupnom imovinom od 27 milijarda i 326 milijuna kuna. Stopostotni vlasnik je francuski Societe Generale. Čista dobit Splitske banke u prvih šest mjeseci 2009. iznosila je 181 milijun kuna. Splitska banka ima 124 poslovnice i upravne zgrade čija se kapitalna vrijednost procjenjuje na 248 milijuna kuna. Osim bankarstva, Societe Generale u Hrvatskoj ima i svoju tvrtku osiguranja (Societe Generale Osiguranje) te SG Leasing. Predsjednik je Upravnog odbora Francuz Pierre Boursot, a s njim još sjede Philippe Marcotte de Quivières, Henri Bellenger, Gordan Miler i Frederique Guin U Nadzornom su odboru Jean-Didier Reigner, predsjednik, Darko Marinac i Alexis Juan. Hrvatska poštanska banka (HPB) Hrvatska poštanska banka (HPB) Hrvatska poštanska banka (HPB) tek je sedma po veličini u Hrvatskoj, s ukupnom imovinom od 15 milijarda i 79 milijuna kuna. HPB je najveća banka u hrvatskom vlasništvu, a vlasnici su Hrvatska pošta (41%), Hrvatski fond za privatizaciju (33%) i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (25%). U prvih šest mjeseci 2009. HPB je postigla čisti gubitak od 85 milijuna kuna. Službeni podatci o poslovanju HPB-a, kojima raspolaže Hrvatska narodna banka, nisu međutim pouzdani jer je bivša uprava, koju je predvodio Sanaderov odabranik Josip Protega, izgleda krivotvorila izvještaje. Sredinom 2009. imenovana je nova uprava, a stara je većim dijelom završila u istražnom zatvoru. Upravu pod vodstvom Josipa Protege sumnjiče da je na zahtjev pojedinih političara bez pokrića davala vrlo rizične kredite politički podobnim pojedincima i poduzećima. Vjeruje se da je na taj način HPB oštećena za čak milijardu kuna. Pravo financijsko stanje još se utvrđuje. HPB posluje uglavnom u poslovnicama Hrvatske pošte, ali ima i svoje 34 poslovnice, 9 podružnica i poslovne zgrade čija se kapitalna vrijednost procjenjuje na 178 milijuna kuna. Osim klasičnog bankarstva, HPB nudi i nekoliko investicijskih fondova preko HPB Investa, stambenu štednju preko HPB Stambene štednje te usluge procjene i kupoprodaje nekretnina preko HPB Nekretnine. Novi predsjednik Uprave je Čedo Maletić, a u Nadzornom odboru sjede Zdravko Marić, Drago Jakovčević, Robert Jukić, Marijo Dragun, Grga Ivezić, Maja Vrtarić i Vedran Duvnjak. OTP Banka Hrvatska osma je po veličini banka u Hrvatskoj, s ukupnom imovinom od 12 milijarda i 495 milijuna kuna. U stopostotnom je vlasništvu najveće mađarske banke OTP (Országos Takarékpénztár) Bank RT, koju vodi mađarski milijarder Sándor Csányi. Čista dobit OTP banke u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci 2009. iznosila je 51 milijun kuna. Kaže Csányi: – Ja osobno obožavam Hrvatsku, od 20 ljeta barem sam ih 17 proveo kod vas. Već sam tražio vilu koju bih kupio, a zanimala me i marina pokraj Šibenika, ali dosad nisam imao sreće. No, stalno tražim mogućnosti za investicije.[2] OTP ima više od 100 poslovnica diljem Hrvatske i poslovne centre u Zagrebu, Puli, Splitu, Sisku, Dubrovniku i Osijeku čija se kapitalna vrijednost procjenjuje na više od 203 milijuna kuna. OTP je također ušao na hrvatsko tržište nekretnina preko OTP Nekretnine, koje nudi usluge kupoprodaje, procjene i konzaltinga. Još su dvije tvrtke u vlasništvu OTP-a: OTP Invest i OTP Leasing. OTP banka je tijekom 2009. bila javno prozvana zbog mutnih poslova oko Podravke, zbog kojih je nekoliko članova Uprave završilo u pritvoru, no istraga se nastavlja. Za predsjednika Uprave postavljen je Hrvat Damir Odak, kojemu u tom poslu pomaže Mađar Balazs Pal Bekeffy U Nadzornom odboru sjede samo Mađari, i to Antal Gyorgy Kovacs, predsjednik, Gabor Czikora, Laszlo Kecskés, Gabor Kovacz i Csaba Farago. Volksbank je deveta po veličini banka u Hrvatskoj, s ukupnom imovinom od 7 milijarda i 873 milijuna kuna. Većinski vlasnik (99%) je austrijski Volksbank International, a nominalni udio imaju Banca Popolare di Vicenza (0,41%) i EM.RO Popolare S.p.A. (0,41%). Čista dobit Volksbanke u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci 2009. iznosila je 29 milijuna kuna. VB u Hrvatskoj ima 29 poslovnica, i to 8 u Zagrebu te po jednu u 21 hrvatskom gradu. Njihova se kapitalna vrijednost procjenjuje na više od 14 milijuna kuna. VB pruža hrvatskim građanima standardne bankarske usluge, ali se uglavnom okrenula kreditiranju manjih i srednjih poduzeća te financiranju uvoza i izvoza. Predsjednik Uprave u Hrvatskoj je Tomasz Jerzy Taraba, a među pomoćnicima su Andrea Kovacs i Dieter Hornbacher. U Nadzornom su odboru Michael Ivanovsky, Gerhard Woeber, Joerg Poglits, Fausto Maritan, David Krepelka, Petar Szenkurok i jedan Hrvat – Dragutin Bohuš. Međimurska banka deseta je banka po veličini u Hrvatskoj, s ukupnom imovinom od 2 milijarde i 810 milijuna kuna. Većinski vlasnik (96,4%) je PBZ čiji je pak većinski vlasnik talijanska Intesa grupacija. Čista dobit Međimurske banke u prvih šest mjeseci 2009. iznosila je 31 milijun kuna. Međimurska banka ima 17 poslovnica u Hrvatskoj i susjednoj Sloveniji čija je kapitalna vrijednost oko 37 milijuna kuna. Upravni odbor predvodi Nenad Jeđud, a u Nadzornom odboru sjede Ivan Krolo, Siniša Špoljarec, Ivanka Petrović, Ljiljana Nakić i Dajana Kobeščak. Od deset vodećih banaka, hrvatska je samo jedna Kao što se vidi iz prethodnog pregleda, od deset najvećih banaka u Hrvatskoj, samo jedna – Hrvatska poštanska banka – u većinskom je hrvatskom vlasništvu, i to tek na razmjerno niskom sedmom mjestu, s ukupnim udjelom u hrvatskom bankarstvu od samo 4,1%. Dolazak novih stranih banaka Unatoč tomu što su strane banke u zadnjem desetljeću uspjele preuzeti gotovo cjelokupno hrvatsko bankarstvo, zadnjih godina pojavljuju se nove strane banke koje do sada nisu poslovale u Hrvatskoj. Ulaskom u Europsku uniju, hrvatsko će tržište biti potpuno otvoreno svim europskim bankama koje budu htjele poslovati u Hrvatskoj, pa će biti ugroženo i ovo malo bankarskog sektora koje nam je preostalo. Učvršćivanje sadašnjih stranih banaka te dolazak novih znači da će strani kapital i strani interesi čvrsto i dugoročno zavladati domaćim hrvatskim bankarstvom, koje ne će imati gotovo nikakvih izgleda da se ikada oporavi i vrati u hrvatsko vlasništvo. Osim velikih stranih banaka koje su već učvrstile svoje pozicije, u Hrvatskoj djeluje i nekoliko manjih stranih banaka koje se pokušavaju učvrstiti i povećati svoj udio u ukupnom hrvatskom bankarskom sektoru. To su: Banco Popolare Croatia ima ukupnu imovinu od 2 milijarde i jedan milijun kuna. U stopostotnom je vlasništvu talijanske Banco Popolare Società Cooperativa. Ima 36 poslovnica diljem Hrvatske. U Hrvatskoj djeluje od 23. travnja 2007. Za predsjednika Uprave postavljen je Goran Gazivoda, a u Nadzornom odboru sjede Giuseppe Malerbi,Lorenzo Chiappini, Samuele Fraizzoli i Paolo Taverna. predsjednik, Veneto Banka ima ukupnu imovinu od 857 milijuna kuna. U stopostotnom je vlasništvu talijanske Veneto Banca Holding. Ima središnjicu i 12 poslovnica u Hrvatskoj, i to tri u Zagrebu, dvije u Puli, i po jednu u Rijeci, Crikvenici, Zadru, Splitu, Dubrovniku, Varaždinu i Krapini. U Upravnom je odboru Fernando Zavatarelli, a u Nadzornom odboru sjede Gian-Quinto Perissinotto, predsjednik, Pierluigi Ronzani, Innocente Nardi,Gaetano Caberlotto i Atos Varusio. Banka kovanica ima u Hrvatskoj ukupnu imovinu od milijardu i 66 milijuna kuna. Od svibnja 2007. vlasnik je Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino (93.06%). Ima 21 poslovnicu diljem Hrvatske. Nudi posebne kredite poljoprivrednicima i proizvođačima mlijeka. U Upravnom odboru su Gian Luigi Bonfe i Radojka Olić, a u Nadzornom odboru Gilberto Ghiotti, predsjednik, Luca Simoni, Vladimiro Renzi, Andrea Albertini, Davor Štern, Pier Luigi Martelli, Aldo Busignani i Ivan Majdak. BKS Bank ima u Hrvatskoj ukupnu imovinu od 567 milijuna kuna. Stopostotni vlasnik je austrijski Bank rur Karnten und Steiermark Bank. U Hrvatskoj je specijalizirana za leasing vozila i plovila. U Upravnom su odboru Christian Peter Pettinger i Gordan Rameša, a u Nadzornom odboru Herta Stockbauer, predsjednica, Heimo Penker, Josef Morak i Dubravko Orlovac. Podravska banka ima ukupnu imovinu od 2 milijarde i 617 milijuna kuna. Vlasnici su uglavnom Talijani, i to Lorenzo Gorgoni (9,87%) Assicurazioni Generali S.p.A.(9,54%) Cerere S.R.L.(9,53%), Antonia Gorgoni (9,77%), Miljan Todorovic (8,33%), Andrea Montinari (5,76%), Dario Montinari (5,76%), Piero Montinari (5,76%), Sigilfredo Montinari (5,76%), Luigi Liaci (3,94%) i Giovanni Semeraro (4,11%) Podravska banka ima 35 poslovnica, uglavnom u Podravini, ali i u Zagrebu, Rijeci, Zadru, Splitu, Puli, Osijeku i Varaždinu. U Nadzornom odboru sjede Miljan Todorović, predsjednik, Sigilfredo Montinari, Dario Montinari, Đuro Predović, Dolly Predović, Maurizio Dallocchio i Filippo Disertori. Primorska banka, sa sjedištem u Rijeci, ima ukupnu imovinu od 140 milijuna kuna. Vlasnici su Francesco i Svetlana Signorio (59%), Confisi S.A. (6%), J. L. L. Marc Jourdan (5%), Carlo Di Dato (7%), Domenico Petrella (6%) i IBS S.R.L. (6%). Talijani žele preuzimati tuđe banke, a svoje ne daju Dok je nekoliko najvećih banaka u Hrvatskoj u talijanskim rukama, Talijani ne žele da njihove banke padnu u strane ruke. Kada je nizozemski ABN-AMRO početkom 1995. htio kupiti talijansku Banco Antoniano, tome se oštro usprotivio guverner Talijanske narodne banke Antonio Fazio, rekavši da želi da talijanske banke ostanu u talijanskim rukama.[3] >>TAJNA MOĆI I KAPITALA - Kako banke stvaraju novac iz ničega? (VIDEO) Kako su hrvatske banke prodane strancima Jedan je od rijetkih komentatora koji je imao hrabrosti javno upozoriti na kolonijalno stanje u hrvatskom bankarstvu Milan Ivkošić. On je to u Večernjem listu sažeto opisao ovako: Hrvati su svojevrsno roblje banaka, od kojih je 95 posto u stranom vlasništvu. One u Hrvatskoj ne postoje radi građana i gospodarstva nego obratno – radi ekstraprofita do kojeg dolaze građane i gospodarstvo iscrpljujući... Već je postalo dosadno ponavljati kako su hrvatske banke sanirane sa 87,4 milijarde, a prodane za 5,4 milijarde kuna. Zna se, imenom i prezimenom, tko su bili glavni sudionici te prodaje i tko se žestoko borio za to da se kupci oslobode obveze da novac potrošen za sanaciju vrate. Ali ni Zlatko Mateša, ni Borislav Škegro, ni Marko Škreb, ni Franjo Luković, ni Božidar Prka, ni Jakša Barbić nikad nisu položili račune za možda najteži udarac koji su zadali hrvatskoj državi od njezine samostalnosti. …kad odobravaju kredite gospodarstvu, efektivne su kamate 13 posto, što je tvrtkama nepodnošljivo i što zapravo hrvatsku privredu sputava i unazađuje. U matičnim zemljama tih banaka kamate su za iste zajmove višestruko niže nego u Hrvatskoj, pa je u njima nezamislivo takvo lihvarsko poslovanje. Svemu tome unatoč, hrvatska vlast nema hrabrosti da preko Hrvatske narodne banke i na druge načine obuzda to nezapamćeno profiterstvo. Štoviše, velike državne tvrtke, grad Zagreb i drugi financijsko poslovanje obavljaju preko tih stranih banaka, omogućujući im tako da raspolažu kapitalom za koji nisu prolili ni kapi znoja. Zašto? Pa zato što su strani vlasnici banaka iz država koje imaju odlučujuću ulogu u Europskoj uniji, a hrvatska vlast je za ulazak u EU spremna riskirati još veći slom svoga gospodarstva i još veće siromaštvo svojih građana.[4] Stjepan Mesić i Ivica Račan Stjepan Mesić i Ivica Račan Tko je rasprodao hrvatske banke? Odmah nakon što su Ivica Račan i Stipe Mesić početkom 2000. godine preuzeli vlast, počela je najveća rasprodaja hrvatskih banaka strancima. U samo godinu dana, strancima je prodano 44.2% ukupnog hrvatskog bankarstva, a do kraja 2003. godine stranci su postali vlasnici 90.8 posto hrvatskih banaka. Pokojni predsjednik Tuđman se u načelu protivio rasprodaji hrvatskih banaka strancima, tako da je koncem 1998. godine samo 6.7 posto hrvatskog bankarstva bilo u stranom vlasništvu. Od ukupno 60 banaka koje su tada poslovale u Hrvatskoj, njih je 50 bilo u hrvatskom vlasništvu, dok su stranci kontrolirali deset manjih banaka s ukupnom aktivom manjom od 7 posto. Kada je Tuđman već obolio, tadašnji predsjednik Vlade Zlatko Mateša i potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro prvi počinju s rasprodajom. Samo u 1999. godini, oni strancima prodaju 33 posto hrvatskog bankarstva, da bi nakon preuzimanja vlasti, započeti posao dovršili novi premijer Ivica Račan i njegov ministar financija Mato Crkvenac. IME BANKE UKUPNA IMOVINA (Milijuni Kuna) DOBIT 2009 (Milijuni Kuna) (prvih 6 mjeseci) % TRŽIŠTA Zagrebačka Banka 91476,3 684,4 24.85 Privredna Banka Zagreb 62220,1 521,6 16.90 Erste&Steiermarkische Bank 47704,9 315,3 12.96 Raiffeisenbank Austria 38177,8 250,5 10.37 Hypo Alpe-Adria Bank 37193,9 264,5 10.10 Splitska Banka 27325,6 181,1 7.42 Hrvatska poštanska banka 15079,4 -85,4 4.10 OTP Banka Hrvatska 12495,1 51,1 3.39 Volksbank 7872,7 29,3 2.14 Međimurska Banka 2810,0 31,1 0.76 Podravska Banka 2617,2 13,2 0.71 Jadranska Banka 2264,1 14,9 0.61 Istarska Kreditna Banka Umag 2187,3 13,3 0.59 Karlovačka Banka 2167,4 4,6 0.59 Banco Popolare Croatia 2001,4 -23,6 0.54 Croatia Banka 1747,1 -11,7 0.47 Kreditna Banka Zagreb 1442,7 6,4 0.39 Credo Banka 1336,6 6,2 0.36 Centar Banka 1336,1 6,0 0.36 Imex Banka 1232,1 2,5 0.33 Vaba Banka Varaždin 1230,6 2,4 0.33 Partner Banka 1178,3 5,4 0.32 Štedbanka 1071,8 19,2 0.29 Slatinska Banka 1068,2 3,4 0.29 Banka Kovanica 1066,0 -13,2 0.29 Veneto Banka 857,4 -18,5 0.23 BKS Banka 567,4 -0,8 0.15 Banka Brod 439,3 2,7 0.12 Samoborska Banka 383,8 0,7 0.10 Nava Banka 333,4 -1,5 0.09 Banka Splitsko-Dalmatinska 202,2 0,2 0.05 Primorska Banka 140,8 -2,0 0.04 Obrtnička Štedna Banka 130,6 -0,3 0.04 [1] Prema članku 127 (2) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kao jedan od prvenstvenih ciljeva sustava središnjih banaka Europske unije (ESSB) navodi se i održavanje i upravljanje službenim deviznim rezervama država članica. O budućem podređenom položaju Hrvatske narodne banke govori i članak 131 prema kojemu: Svaka država članica jamči da je njeno nacionalno zakonodavstvo, uključujući zakonske propise nacionalne središnje banke, u skladu s Ugovorima i Statutom ESSB-a i ESB-a. ESB je kratica za Europsku središnju banku. [2] Večernji list, 20. 3. 2010. [3] Jutarnji list, 20.3.1995 [4] Večernji list, 25.2.2010

ha ha haha ha fore velikosrbske dr.olje prrrrrrrrrrrrrrr prrrrrrrrrrrrrrr prrrrrrrrrrrrrrr

Ne gi znajem,nisam od tamo.Ni u Šapcu se ne piše sremski haiku.. Imaš rak,nemam al\' imam Sremicu za ženu.

. .. - Mi smo definirali teritorij, da je to teritorij Hrvatske zajednice \"Herceg-Bosne\". Bitno je da li se mi zapravo ponašamo kao država - istice Prlic 5. novembra 1993. godine u Zagrebu, objašnjavajuci da je Hrvatima u BiH potrebna svekolika podrška Hrvatske i da Mostar treba biti glavni grad \"Herceg-Bosne\". Utjerivanje katolicanstva Prlic u Tudmanovim stenogramima otkriva i saradnju sa Srbima, isticuci da s njima \"ide ona razmjena\", jer smo to dogovorili i \"oni su onaj dio isporucili\". Istovremeno zahtijeva jaci angažman protiv Armije BiH. - Bez lomljenja kicme Armije BiH na pravcu srednje Bosne smatram da se teško može ocekivati bilo kakvo posebno rješenje s ovom dominantnom grupacijom kod Muslimana, s Alijom Izetbegovicem na celu - rekao je Prlic. Nadalje, iz cinjenice da je cak morao Tudmana pitati za svakog buduceg ministra u Vladi \"Herceg-Bosne\" jasno je da je Prlicem navodeno direktno iz Zagreba, što nimalo ne amnestira njegovu odgovornost. Naprotiv! Da je Prlic odgovoran za zlocine, potvrduje i cinjenica da je upravo on izdao i potpisao ultimatum od 15. januara 1993. kojim se od snaga ARBiH zahtijevalo da se u tri provincije, predložene Vans-Ovenovim mirovnim planom, potcine HVO-u ili da se povuku iz njih, što je doprinijelo i dovelo do cinjenja zlocina koje je HVO pocinio u Gornjem Vakufu i okolici u januaru 1993. godine. Slican ultimatum doveo je i do zlocina u Prozoru, Sovicima i Doljanima kod Jablanice, a onda, dalje, u Travniku i drugim dijelovima srednje Bosne te Hercegovine. Prvi komandant Samostalnog bataljona Mostar Suad Cupina bio je svjedok protiv Prlica i ostalih u julu 2006. godine. S Jadrankom Prlicem Cupina se sastao u novembru 1992. godine, Prlic mu je tada rekao da ce \"ovo biti Herceg-Bosna\", da \"Muslimani nemaju šta tu da traže\" i da mogu da idu u \"svoje enklave kao što su Zenica ili Sarajevo\". Cupina je u svojoj knjizi \"Izdaje i odbrana Hercegovine\" opisao kako je Opcinski stožer HVO-a u fašistickom stilu preuzeo vlast u Mostaru, raspuštajuci gradski Krizni štab. Dio strategije na kojoj je Prlic radio, prema Cupini, jeste i prozelitizam i tjeranje Bošnjaka u katolicku vjeru i hrvatsku naciju. - U zoni odgovornosti HV-HVO, posebno od maja 1993. godine, bila je zabranjena rijec Musliman... Ista vlast odlucila je da od nemocnih i poniženih Bošnjaka zahtijeva da promijene svoje lijepo ime, da muslimansku vjeru zamijene katolickom, a svoju nacionalnost hrvatskom. Ova fašisticka akcija je planirana u samom zacetku nove Republike Hrvatske, pocevši od porodice Peco iz Zagreba i njihovog kuma Tudmana, a nastavili su je njegovi najbolji sljedbenici u Hercegovini i preko opcinskih ureda sitematski podržavali... - piše Cupina. Prema Cupini, na katolicanstvo i u hrvatstvo utjerano je najmanje 158 osoba bošnjacke nacionalnosti, medu kojima su i pojedina djeca cije je roditelje ubio HVO! Morali su to uciniti kako bi sacuvali goli život. Pod novim imenima su mogli otici u trece zemlje. Taj projekt je toliko uzeo maha da se od njega u pismu Prlicu od 27. januara 1994. godine ogradio i sam mostarski biskup Ratko Peric, koji se žali da mu dolaze pojedinci Bošnjaci koji traže \"krsne listove\"!? Biskup Peric od Prlica traži da se takva praksa prekine. Zanimljivo je da Tudmanovi stenogrami otkrivaju manje poznatu cinjenicu da je i osudeni Ante Gotovina ratovao u BiH. Gotovina na sastanku 13. aprila 1999. godine kaže:

ovo je ključna rečenica i uloga haaškog suda; SUD BI TREBALO RAZUMIJEVATI U ŠIREM SMISLU A NE SAMO KAO POTREBU DA SE POJEDINE OSOBE IZVEDE NA SUD

dušo pa srećo ajme glupoga prdežžžžžžžžža prrrrrrrrrrrrrrrrrr prrrrrrrrrrrrrrrrr prrrrrrrrrrrrrrrrrrrr

eto tebi dezerterčinu Čiču pa s njim prdi ili gdje si i sam bio ,isti prdež kao i Čiča prrrrrrrrrrrrrrrrrr prrrrrrrrrrrrrrrrrrrrr prrrrrrrrrrrrrrrr

Hmmm, na ovom forumu nešto užasno srdi.. Smrdi, smrdi, vjerujtemi.. čak do.....

e jbg....nisam bubuljicav...to zaboravi....nisam vise ni balavac....imam otvoren skype...ko zeli,ja sam rad.....uh....da razresimo neke dileme.....

BOSANSKA POEZIJA . Sunce je raspizdilo svoje zrake, vrapci se deru ko konji, mene piči depresija, u duši mi opsesija, jebo mater ako te ne volim.

Ribnik, daj jednu dulju plahtu, ova je kratka

=h=art= je napisao/la: ha ha haha ha fore velikosrbske dr.olje prrrrrrrrrrrrrrr prrrrrrrrrrrrrrr prrrrrrrrrrrrrrr _________________________________ Ti se ne javljaj, ti se pucaš s četnicima

01.05.2011. u 21:49h =h=art= je napisao/la: moras da budes lud da bi bio dobar bua ha ha ha a vidi konstrukcije rečenice ...................................................................................................................... Da,......\"moras da budes lud da bi bio dobar (podoban)\",.....ispravna konstrukcija. Kako bi ti rekla?

sremački haiku bio na zabavi pili,napili se samo,..... tuča je kasno počela

Anto Nobilo:Hrvatska će u Haagu biti označena kao agresor u BiH u 1994 i neuspjeli, onako smiješan i nemočan agresor na EU u 2007...