Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 143
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
recenzija knjige

'Animalium' – dobro došli u muzej najdivnijih bića na Zemlji, smješten između korica knjige

Profil
28.02.2024.
u 13:19

Sirena nije "samo" mitsko biće ili lik iz bajke već i red morskih sisavaca kojem pripadaju lamantini, najbliži živi srodnici – slonovima. U "Animaliumu" otkrivamo muzejsku zbirku s katalogom od 160 najdivnijih i najneobičnijih bića na svijetu

"Dobro došli u muzej, ulaz slobodan" – stoji to ne na muzejskim vratima, nego na koricama jedne knjige. A kada kročimo unutra, otkrit ćemo ubrzo zašto je taj natpis i više nego adekvatan. Jer, zakoračit ćemo u ukoričeni prirodoslovni muzej.

Riječ je o "Animaliumu", potpisuju ga Katie Scott i Jenny Broom, a kod nas je objavljen u izdanju Profila. Prikaz je to životinjskog svijeta, koji zapravo vrlo malo poznajemo, iako to zasigurno nećemo priznati. Jer, planet dijelimo s otprilike dva milijuna drugih vrsta živih bića – a to su samo one koje poznajemo i kojima smo nadjenuli nazive.

"Ovo je muzej drugačiji od svih koje ste dosad posjetili. Otvoren je dvadeset i četiri sata dnevno, sedam dana tjedno. Muzejska zbirka može se pohvaliti nenadmašnim katalogom najdivnijih i najneobičnijih bića na svijetu, a svaki je izložak u besprijekornom stanju i predstavljen na fantastično detaljan način", ističu autori, a ujedno je to i najslikovitiji sažetak pustolovine koja očekuje mlade ili one malo starije čitatelje. Kada o slikovitosti govorimo, posebice je zanimljiv grafički prikaz razvojnog stabla životinja, po uzoru na svima nam prepoznatljivo i drago obiteljsko stablo. Inače, Charles Darwin nacrtao je razvojno stablo životinja u svojem djelu "O podrijetlu vrsta" 1859. godine.

VEZANI ČLANCI: 

Šetnju nesvakidašnjim muzejom počinjemo od beskralježnjaka. I dok kralježnjaci, navodi se, često nadmašuju svoje rođake bez kralježnice veličinom i inteligencijom, ipak su beskralježnjaci u prednosti svojom brojnošću: oni čine otprilike 97 posto životinjskog carstva. Zvuči nevjerojatno, ali nadasve impresivno. Upoznajemo, tako, spužve, ali i dugokrake lignjune i hobotnice, meduze i moruzgve, čiji slikovni prikazi zaista privlače pozornost. Većina nas teško bi, pak, na prvu pogodila kako su plavi mormon, atlasno noćno paunče i vodencvijet zapravo leteći kukci. Otkrivamo zatim riblje carstvo, a gdje morski pas definitivno zaslužuje strahopoštovanje: naraste i do 6,1 metar, što ga čini najvećom ribom grabljivicom na Zemlji. Iako nam je velika bijela psina prva asocijacija na morske pse, zanimljivo je da ih danas postoji više od 470 vrsta. Morski su se psi razvili prije otprilike 420 milijuna godina.

Prelazimo polako iz vode na kopno, a susrećemo se s vodozemcima. Jedna se žaba zove Darwinova žaba, a lako je pogoditi tko ju je otkrio. Pronašao ju je u Čileu, duga je tri centimetra, a mužjak ima oveći zvučni mjehur u ustima u kojem čuva svoje mlade. Mužjaci kornjače, pak, često izvode složene rituale udvaranja kako bi impresionirali ženke koje, objašnjeno je u "Animaliumu", nakon paranje legu jaja s ljuskom. Temperatura na kojoj se drže jaja utječe na spol mladunca, a tu osobinu kornjače dijele s krokodilima i nekim gušterima. Možda smo zaboravili, a možda nismo još ni naučili – prve ptice razvile su se od dinosaura koji su živjeli na drveću prije otprilike 150 milijuna godina.

S obzirom na to da detaljno prati životinjski razvoj, "Animalium" će mladim čitateljima zasigurno dati dobre temelje kada govorimo o poznavanju životinjskog svijeta. Ne "guši" informacijama, a dodatnu poletnost pružaju ilustracije i njihova detaljna objašnjenja pa zapravo kroz konkretne i žive primjere upoznajemo, primjerice, ptice grabljivice, tobolčare, kopitare...

Kako ističu i u Profilu, publicistička je to knjiga za djecu od šest godina pa nadalje, a složena je poput prirodoslovnog muzeja. U njoj je muzejska zbirka s katalogom od 160 najdivnijih i najneobičnijih bića na svijetu, a svaki je izložak, dodaju, u savršenom stanju i detaljno predstavljen. Čitatelji će tu doznati kako se razvijao život na Zemlji jer su životinjske vrste raspoređene prema redoslijedu nastanka. Ova će knjiga, zaključuju u Profilu, oduševiti sve ljubitelje životinja. Osim toga, ona potiče na očuvanje bioraznolikosti i daje nadu da ovaj naš divan planet možemo bolje dijeliti sa svim bićima koja ga nastanjuju. I na koncu, spomenimo i da sirena nije "samo" mitsko biće ili lik iz bajke. Sirene su red morskih sisavaca kojem pripadaju lamantini, najbliži živi srodnici – slonovima.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije