Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 99
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
ODLAZAK VELEPOSLANIKA

Andrew Dalgleish: Iznenadilo me koliko su Hrvati kreativni

Foto: PIXSELL
1/5
29.06.2021.
u 14:54

Britanci su prilično bogati turisti, vole štedjeti novac tijekom godine koji će onda potrošiti na odmoru. I mislim da će – ako Hrvatska može razviti turizam visoke vrijednosti, golf-turizam, gastroturizam ili ekoturizam – otkriti da su Britanci spremni platiti. Ja sam manje zainteresiran za broj Britanaca koji dolazi u Hrvatsku, više sam zainteresiran za to koliko su potrošili, naveo je

Za nekoliko dana britanski veleposlanik u Hrvatskoj Andrew Dalgleish nakon petogodišnjeg manadata vraća se kući. Pamtit ćemo ga po mnogočemu, recimo po tome što je nosio čarape na kvadratiće jer je izgubio okladu za utakmicu Hrvatska – Engleska prije tri godine, ali i po puno ozbiljnijim stvarima: prije svega ekološkim i diplomatskim aktivnostima, pri čemu je doista mnogo truda uložio da se britansko-hrvatski odnose poboljšaju. Rezultat njegova mandata je da danas imamo najbolje odnose ovih dviju zemalja u novijoj povijesti.

U pet godina vašeg mandata u Hrvatskoj svašta se događalo, Europa i svijet doživjeli su velike promjene. Što je vama kao ambasadoru Velike Britanije u tih pet godina bio najzahtjevniji zadatak?

Očigledno je to bio Brexit. Došao sam ovamo tri tjedna nakon referenduma i svi su htjeli razgovarati samo o Brexitu. Jedan od najvećih izazova bio mi je podsjećati ljude da je Velika Britanija mnogo više od Brexita i da ima puno toga više u našim bilateralnim odnosima s Hrvatskom od Brexita. U redu, morali smo pregovarati Brexit, ali smo napravili i neke zaista sjajne druge stvari koje nemaju nikakve veze s Brexitom, poput naše obrambene i sigurnosne suradnje ili zajedničkog rada u obrazovnim temama te borbi protiv klimatskih promjena.

Jesu li Velika Britanija i Hrvatska danas u partnerskom odnosu, nakon što su dvije zemlje tijekom novije povijesti često bile ne baš previše prijateljski raspoložene jedna prema drugoj?

Mislim da su naši odnosi danas sjajni, a da su naše zemlje saveznici i prijatelji. Kao dio tog prijateljstva dopuštate sebi i da se ne slažete baš u svemu i da možete biti iskreni jedni prema drugima. Ali smatram da je odnos koji imamo istinsko partnerstvo ravnopravnih država u NATO-u. Naše zemlje dijele iste vrijednosti na međunarodnom planu i naš je odnos danas vjerojatno bolji nego što je bio dugo vremena. Ali mene osobno to ne iznenađuje.

12.12.2020., Zagreb - Veleposlanik Velike Britanije Andrew Dalgleish pustio je u promet tramvaj br. 13 brandiran temom COP26, najvece i najvaznije globalne konferencije o klimi koja ce se za tocno godinu dana odrzati u Glasgowu u Ujedinjenom Kraljevstvu. Photo: Zoe Sarlija/PIXSELL
Foto: Zoe Sarlija/PIXSELL

Što vam se u Hrvatskoj svidjelo, a što ne?

Ono što mi se najviše sviđa – moram priznati, Roberte, da me to jako iznenadilo i da to nisam očekivao – jest koliko su Hrvati kreativni. Ovo je zemlja koja proizvodi ljude s nevjerojatno briljantnim mozgovima, jako, jako pametne ljude, bez obzira na to bilo to u području tehnologije ili matematike. Momci iz Memgrapha, ne znam jeste li čuli za njih, doveli su hrvatske dečke u Veliku Britaniju da ih nauče kako izgraditi biznis, njihova ideja je svjetske klase. Apsolutno sjajno. To je stvar koju nisam očekivao pronaći. Kultura također. Stvarno se volim smijati s Hrvatima jer se smijemo istim stvarima. A stvari koje mi se ne sviđaju? Moram biti iskren i kazati da su mnogi britanski poslovi zaobišli Hrvatsku i odlučili otići nekamo drugamo jer im je tamo lakše poslovati. To je prilično frustrirajuće i nadam se da će se promijeniti u budućnosti jer znam da hrvatska Vlada radi na tome.

Jesmo li kao narodi jako različiti?

Nisam bio nigdje na svijetu gdje su „Mućke“, „Allo, allo“i „Crveni patuljak“ toliko popularni kao ovdje. Imamo istu strast prema nogometu. Ovaj put su Englezi uspjeli pobijediti, sljedeći put tko zna. To je nogomet. To su vrlo ljudske stvari u kojima uživamo zajedno. Mislim da se Hrvati i Britanci slažu jako dobro, to je i jedan od razloga zašto Britanci vole dolaziti u Hrvatsku na odmor jer se osjećaju kao kod kuće, osjećaju se dobrodošlo. Očito će uvijek biti nekih razlika, ali imamo puno toga zajedničkog. Ali evo sjetio sam se jedne velike razlike – vi pijete kavu, dok ćemo mi popiti čaj.

Kakva je sada situacija u vašoj zemlji? Velika Britanija se od velikih europskih zemalja najbrže procjepljivala i prva je izašla iz lockdowna, da bi joj se sada dogodio indijski soj. Vraća li to zemlju ponovno pod ključ?

Imamo vrlo uspješno cijepljenje, mislim da je gotovo 80 posto odraslih primilo prvu dozu, a 56 ili 57 posto obje. Ide jako, jako dobro. Ali znamo da je delta-varijanta zaraznija od takozvane britanske, odnosno kentske varijante, koja je već bila zaraznija od wuhanskog soja koji je započeo sve ovo. I to je ono na čemu trenutačno radimo, pokušavamo provesti cijepljenje što je brže moguće kako bismo zaustavili napredovanje delta-soja, budući da vidimo da u Britaniji brojevi novih slučajeva rastu. Imali smo dugo razdoblje smanjenja broja, ali broj infekcija ponovno se povećava pa imamo razloga za zabrinutost. Zbog toga su premijer i Vlada odlučili odgoditi ponovno otvaranje u potpunosti jer je bilo previše rizično. Ne želimo se ponovno otvoriti, a zatim biti prisiljeni opet ići u veliko zaključavanje. Dakle, vidjet ćemo što će se dogoditi, ali nadamo se da će kombinacija cijepljenja i pridržavanja mjera zaustaviti pogoršanje.

Kakve su vaše informacije, jesu li Britanci zainteresirani da ovog ljeta dolaze u Hrvatsku na odmor?

Da, da, bez sumnje. Više je Britanaca nego bilo koje druge nacionalnosti među turistima koji dolaze u Dubrovnik. Više je Britanaca koji koriste splitski aerodrom nego bilo koje druge nacionalnosti. Volimo dolaziti u Hrvatsku jer ovo je top destinacija. Kako sada stvari stoje, moja bi obitelj, na primjer, mogla doći u Hrvatsku uživati u odmoru. No Britanci su dužni napraviti sve testove i ostati u izolaciji 10 dana kada se, iz Hrvatske i iz niza drugih zemalja vrate u Britaniju. Mnogo ljudi je spremno to učiniti, jer misle da je to cijena koju vrijedi platiti za dobar odmor u Hrvatskoj. Vidjet ćemo. Razgovarao sam s hrvatskom ministricom Nikolinom Brnjac o ovome prije nekoliko tjedana i objasnila mi je koje programe Hrvatska ima za brigu o javnom zdravlju posjetitelja i kako bi osigurala dostupnost testiranja da bi se ljudi osjećali sigurno. Sve je to vrlo ohrabrujuće i siguran sam da će se Britanci vratiti u Hrvatsku čim budu mogli.

Vaš premijer Boris Johnson dolazio je ljetovati u Hrvatsku i znamo da je fasciniran našom zemljom, posebno vinima. Planira li ponovno doći u Hrvatsku, kao turist ili premijer?

Premijer nije skrivao koliko voli Hrvatsku. Posljednji put kad je bio ovdje došao je kao ministar vanjskih poslova, u studenom 2016. I ja sam tada bio ovdje i proveo sam ga po gradu – mogao sam vidjeti koliko mu se sviđa ovdje, a sjetio se svog omiljenog hrvatskog vina, dingača. Jedna od posljedica napuštanja Europske unije je ta što se više ne viđamo u Vijeću ministara u Bruxellesu. Ako želimo vidjeti Hrvatsku politički, moramo se potruditi doći i to je ono što radimo. Dakle, u posljednja tri-četiri mjeseca imao sam dva ministarska posjeta Hrvatskoj, ministra trgovine i ministricu za europsko susjedstvo, koji su bili ovdje kako bi unaprijedili našu suradnju.

Vaša je zemlja osim pandemije prošla i kroz još jedan izazovan proces – Brexit. Jesu li se duhovi sada smirili nakon što je sve gotovo i jesu li ljudi, pa i oni koji su bili protiv Brexita, prihvatili novu situaciju?

Pa mislim da je jedna od stvari koju smo otkrili kao nacija bila činjenica koliko nas je Brexit razdvojio. Imali ste ljude koji su bili vrlo strastveno naklonjeni Brexitu, dok su drugi bili strastveno protiv. Smatram da su sada, kad je Brexit konačno zaključen, te strasti malo manje očite. Britanci su, kao i Hrvati, pragmatični. OK, to je situacija u kojoj se nalazimo, idemo se pozabaviti time i vidjeti što će se dogoditi. Bili smo u EU, a sada smo vani. Znamo da je za prilagodbu novim odnosima potrebno vrijeme i zato mi kao Ujedinjeno Kraljevstvo i EU radimo zajedno na rješavanju problema koji se pojavljuju u tom procesu. COVID-19 je to samo učinio kompliciranijim. Dakle, mislim da je ovo proces koji će potrajati, ali mislim da postoji želja za dobrim, snažnim odnosom s najbližim susjedima.

Osjeća li se ekonomski da je Velika Britanija izašla iz Unije: mnoge firme najavile su povlačenje iz Londona i premještanje u zemlje EU pa se to moralo odraziti na ekonomiju?

Teško je razdvojiti učinke pandemije od učinaka Brexita. To će doći s vremenom. Uvijek je bilo vrlo jasno, čak i kod ljudi koji su bili najstrastveniji prema Brexitu, da će on prouzročiti promjenu u našem gospodarstvu, da će neke stvari biti manje isplative nego što su bile, ali da će biti prilike raditi i druge stvari. Od samog početka čitao sam u novinama da će samo glasanje uzrokovati odlazak tvrtki iz Velike Britanije. Ali to se nije dogodilo. Čitao sam da i će se City „urušiti“i da više nećemo biti globalno financijsko središte te da će bilijuni funti odlaziti iz britanske ekonomije u Frankfurt, New York, Singapur. To se također ne događa. Dakle, da, vidimo promjenu. Bilo bi čudno napustiti Europsku uniju i ne osjetiti nikakve promjene. No poanta je u tome da će stvari samo biti drukčije. Dakle, neke će tvrtke imati poteškoće, ali druge će vidjeti da postoji velika prilika koja je otvorena zbog, recimo, sporazuma o slobodnoj trgovini između Ujedinjenog Kraljevstva i Australije. Prerano je reći, ali promjene su zajamčene, na ovaj ili onaj način.

Stalno se govori o novom referendumu Škotske, koliko je izgledno da će do njega doći u bliskoj budućnosti?

Referendum je već održan i tadašnji dogovor obje strane bio je da se referendum odobri, da se prihvati rezultat, ali da će to biti referendum generacije, da se nećemo vraćati svakih nekoliko godina i ponovno pokušati vidjeti kakav ćemo rezultat dobiti. I to je stav britanske vlade. Trenutačno imamo daleko važniji prioritet koji rješavamo – COVID-19. Na nedavnim izborima u Škotskoj vidjeli smo da je Škotska nacionalna stranka dobro prošla, ali ne na onakav nadmoćan način koji bi sugerirao da se demokratski mora dogoditi referendum. Trenutačno ne postoji plan kojim bi vlada pristala na još jedan referendum.

Bojite li se da bi Škotska mogla reći jednog dana “zbogom” Londonu?

To će ovisiti o škotskom narodu. Mislim, ipak, da je to malo vjerojatno zato što imamo zaista prilično lijepu uniju koja je stoljećima bila neka vrsta snage i uzajamne potpore. I mislim da je vrijednost zajedničkog boravka uvjerljivija od vrijednosti odvojenosti. Ali to neću odlučiti ja, to će odlučiti glasači.

Kako gledate situaciju u BiH za koju je Hrvatska jako zainteresirana zbog Hrvata, a koji pak ne mogu kroz izborni zaklon izabrati svoje predstavnike?

Bosna i Hercegovina će uvijek biti važna zemlja za Veliku Britaniju jer smo jedna od članica Vijeća za provedbu mira. Svjesni smo da su strukture koje su uspostavljene kako bi donijele mir u BiH krhke i često ugrožene. Mi itekako stojimo uz strukturu Daytona, iako znamo da nije savršena, a koja uključuje princip tri konstitutivna naroda, i drugih također. Ništa od toga nije upitno. Mi želimo surađivati s partnerima iz međunarodne zajednice kako bismo Bosni i Hercegovini dali prostor i hrabrost da se reformira, umjesto da se ta reforma nameće izvana. Jedno od tih pitanja je izborna reforma. U ovom trenutku znamo da su Ustavni sud i Europski sud za ljudska prava rekli – u nekoliko elemenata kojima su se bavili – da je način na koji sustav trenutno djeluje neprikladan i da ga treba promijeniti. Jedan od tih elemenata povezan je sa zastupljenošću Hrvata i izborom njihovog predstavnika. No, postoje i mnoga druga pitanja – snažno vjerujemo da ne možete odabrati samo jedno pitanje i odlučiti ga reformirati, jer to neće dobiti potporu svih u BiH – morate raditi na paketu reformskih programa. Mi podržavamo inkluzivni oblik izborne reforme koji bi osigurao dobrobit svima u BiH. Dakle, nastavit ćemo vrlo blizak dijalog s Hrvatskom i poboljšati hrvatsko razumijevanje onoga što mi mislimo i naše razumijevanje onoga što Hrvatska misli. Ali mi smo partneri po ovom pitanju i što više razgovaramo to je razumijevanje bolje.

Na kojim poljima osim u turizmu Hrvatska i Velika Britanija mogu surađivati u budućnosti?

Britanci su prilično bogati turisti, vole štedjeti novac tijekom godine koji će onda potrošiti na odmoru. I mislim da će – ako Hrvatska može razviti turizam visoke vrijednosti, golf-turizam, gastroturizam ili ekoturizam – otkriti da su Britanci spremni platiti. Ja sam manje zainteresiran za broj Britanaca koji dolazi u Hrvatsku, više sam zainteresiran za to koliko su potrošili. Ako imate sto Britanaca koji troše 100 kuna dnevno, OK. Ali ako imate 50 Britanaca koji troše 500 kuna svaki, na doživljaje koji ih obogaćuju, to je bolje. Dakle, mislim da je to nešto što može biti obostrano korisno za obje države, povećavajući poželjnost Hrvatske i proizvodeći veću ekonomsku vrijednost za Hrvatsku. Izvan turizma već puno toga radimo. U Hrvatskoj postoji pravi apetit za konzumiranje britanske kulture i sporta, bilo da je to glazba ili nogomet ili nešto treće. I skoro smo imali, ali COVID-19 ga je spriječio, ogranak Hay festivala, znamenitog britanskog festivala književnosti, u Hrvatskoj. Imali smo taj fantastični festival knjige u Hayon-Wyeu i trebali smo ga „uprizoriti“u Hrvatskoj, no onda se dogodio COVID-19 pa smo imali samo mali segment festivala ovdje, u suradnji s Festivalom europske kratke priče. Nadam se da ćemo ga sljedeće godine održati u Hrvatskoj u punom sastavu, i uživo. U pet godina koliko sam bio ovdje imali smo niz zajedničkih vježbi britanskih i hrvatskih vojnika. Tu je bila važna interoperabilnost, učenje kako bi, ako bismo bili raspoređeni zajedno, zajednički djelovali, što možemo naučiti jedni od drugih. Ministarstvo obrane u Velikoj Britaniji doista je impresionirano onim što vidi kad stupa u interakciju s hrvatskim oružanim snagama – visokokvalitetno, stvarno jako dobro. Slično tome, već sam spomenuo obrazovanje, s Hrvatskom smo radili na razmjeni iskustava o reformi kurikuluma, o tome kako osposobiti učitelje da pristupe obrazovanju na drukčiji način. Naš British Council je provodio tečajeve s Ministarstvom obrazovanja. U zadnje vrijeme sam puno radio na klimatskim promjenama s institucijama i organizacijama u Hrvatskoj koje su angažirane u borbi protiv klimatskih promjena poput Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, ali i Tatavake, NGO-a koji je fantastičan u angažiranju mladih ljudi, pomažući im u razumijevanju klimatskih promjena i preuzimanju odgovornosti za njih. I puno smo radili na temelju svog iskustva u Ujedinjenom Kraljevstvu, koje će ove godine biti domaćin globalne konferencije o klimi COP26 te na temelju onoga što ovdje vidimo. Toliko je različitih područja u kojima toliko puno radimo zajedno.

Hoće li Velika Britanija biti uskoro otvorena za turiste iz Hrvatske?

Nadamo se da će vrata biti otvorena što prije te da će se turizam odvijati slobodno. Kako stvari stoje, Hrvati su dobrodošli u UK, ali moraju poštovati lokalna epidemiološka pravila na isti način na koji Britanci koji dolaze u Hrvatsku moraju poštovati mjere koje su ovdje na snazi. Ja završavam posao ovdje i sljedeći tjedan letim natrag i morat ću provesti deset dana u karanteni. Isti je princip i za posjetitelje iz Hrvatske u UK, sve dok se taj režim ne promijeni. I mislim da je to dijelom povezano sa situacijom u Hrvatskoj vezanom uz COVID-19, za koju vidimo da je sve bolja, to je sjajno. Ali to je također povezano s tim koliko smo zabrinuti zbog ovih novih sojeva. I taj fantastičan program cijepljenja koji imamo – ne želimo izgubiti sav taj napredak uvozom nekog soja, zato moramo biti vrlo oprezni. Javno zdravlje će uvijek biti glavni prioritet.

Europsko prvenstvo je nakon Svjetskog ponovno spojilo Englesku i Hrvatsku, prije tri godine izgubili ste okladu i morali ste cijeli dan nositi čarape i prsluk s hrvatskim bojama. Sada je Engleska konačno pobijedila Hrvatsku, jeste li se ponovno kladili?

Ne, nisam. Koja greška, jer sam prošli put u polufinalu Svjetskog prvenstva bio poprilično samouvjeren kad sam se kladio s Igorom Pokazom, veleposlanikom RH u Velikoj Britaniji. Mislio sam da ćemo pobijediti, kladio se, i onda sam sljedeće jutro morao obući svoju košulju i čarape s hrvatskim kockicama, i nosio sam ih na svim službenim sastancima taj dan, uključujući i u Ministarstvu vanjskih poslova. U rezidenciji belgijskog veleposlanika bio je prijem za njegov nacionalni dan i ja sam nosio hrvatski dres sve vrijeme tamo. Oklada je oklada, ja sam izgubio, i učinio ono što sam morao. A ovaj put sam bio previše oprezan. Trebao sam natjerati Igora da se opet kladi i da sutradan on obuče majicu Engleske.

12.07.2018., Zagreb - Britanski veleposlanik Andrew Dalgleish kladio se s veleposlanikom RH u Britaniji, Igorom Pokazom, da ce onaj ciji reprezentacija izgubi, nositi dres pobjednicke reprezentacije na poslu cijeli sljedeci dan. Hrvatska je pobijedila i veleposlanik Dalgleish, ocito, drzi do svoje rijeci. Photo: Marko Lukunic/PIXSELL
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Tko će biti novi europski prvak?

Od svih momčadi Belgija mi izgleda najbolje. Razmišljao sam i o Francuskoj, ali nisam bio previše impresioniran njihovom izvedbom u prošloj utakmici. Volio bih da Engleska dobije malo više samopouzdanja. Mislim da su bili dobri protiv Hrvatske, ali i nervozniji protiv Škotske. No ne bih se iznenadio kad bih u finalu vidio Belgiju i Englesku. Nemojte to reći mojoj supruzi, ona je Francuskinja...

Nećemo, ali će vjerojatno sama pročitati u novinama... Kamo sada idete nakon Zagreba?

Natrag u London. Ja sam postao diplomat jer sam želio biti negdje vani i u inozemstvu predstavljati svoju zemlju. Prije Hrvatske bio sam u Južnoj Koreji i moja se zemlja prilično promijenila u tih devet godina. A to znači da, ako želim ići i dalje uspješno predstavljati Veliku Britaniju, moram se najprije vratiti i ponovo otkriti svoju zemlju. Netko mi je rekao da je to poput injekcije stvarnosti. Morate se vratiti da biste dobili injekciju stvarnosti. A ne da svima pričam kakva je bila Velika Britanija 2008. godine. Moram se tamo vratiti, ući u svoju zemlju, osjetiti što ljudi osjećaju i onda možda za tri godine otići ponovno nekamo drugamo. Nažalost, neću se vratiti u Hrvatsku, to je profesionalno nemoguće. Ali sigurno ću dolaziti ovamo na praznike, u to nema sumnje.

 

Komentara 2

RA
R.adioT.elevizijaL.jestve
21:13 29.06.2021.

Najprosjecniji Hrvat je za dva koplja bolji pametniji i nadasve svestraniji od britanca a posebice Iraca , samo sto oni imaju uredenu drzavu , materinji engleski i visoko misljenje o sebi , kad se sjetimo svih lordova sto su nam krojili sudbinu i odlucivali o nasim zivotima kao da smo kanibalsko pleme

DU
Deleted user
16:29 29.06.2021.

I mi Hrvati HB trebamo podnijeti "apelaciju" Vijeću Europe kako bi se konačno iz Ustava Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske izbacila diskriminirajuća odredba koja priječi katolicim pravo da budu birani za premijera. U Ustavu UK u 21. stoljeću eksplicite stoji da katolik NE MOŽE bit premijer UK-a.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije