Naslovnica Vijesti Hrvatska

Akademski kipar iz Zagreba izradio je više od 50 Teslinih skulptura

Gotovo nevjerojatno zvuči da je Jelisić do sada napravio više stotina različitih skica Nikole Tesle, a još više zadivljuje podatak da je do sada izradio pedesetak raznih skulptura, kipova i medalja ovoga genija
14. studenoga 2017. u 22:20 5 komentara 227 prikaza
Pero Jelisić
Foto: tomislav miletić/pixsell
Pogledajte galeriju 1/4

Rijetka je pojava da se jedan umjetnik tijekom svoga rada posveti gotovo isključivo jednoj osobi. Upravo to radi akademski kipar iz Zagreba Pero Jelisić (78) koji je dobar dio svoga umjetničkog opusa posvetio Nikoli Tesli. Gotovo nevjerojatno zvuči da je Jelisić do sada napravio više stotina različitih skica Nikole Tesle, a još više zadivljuje podatak da je do sada izradio pedesetak raznih skulptura, kipova i medalja ovoga genija. Jelisić kaže kako njegova ljubav prema Tesli započinje još u ranom djetinjstvu.

161. rođendan Nikole Tesle 161. OBLJETNICA Tesli u čast: Proslava rođenja na fontanama

– Bio sam dijete kada je stric, u jednom društvu, glasno kazao kako je Tesla rekao: “Da mi je uhvatiti snagu groma, obasjao bih cijelu zemaljsku kuglu.” Bilo mi je to čudno jer sam tada prvi put čuo za Teslu. Poslije sam kroz školovanje učio i slušao o njemu, počeo se diviti geniju kojega je dala Hrvatska – kaže Jelisić.

U trećem razredu osnovne škole počeo se baviti slikanjem, pri čemu je posebno volio raditi portrete tada poznatih osoba. U šestom razredu osnovne škole, u radioklubu “Nikola Tesla” u Kreki (Bosna i Hercegovina), napravio je prvu Teslinu bistu. I danas se sjeća biste koju je zatekao u tome klubu koja je, kako kaže, bila ružna. Njegovi prijatelji, koji su znali za njegov umjetnički talent, tada su ga nagovorili da napravi drugu. I napravio ju je od gline, ali kako tada nije znao tehnike lijevanja, projekt je ostao nerealiziran. S godinama koje su uslijedile Jelisić se nastavio školovati i razvijati talent, a u isto vrijeme naučio je više o Nikoli Tesli, njegovu životu, izumima, planovima, problemima. U međuvremenu je završio i Akademiju likovnih umjetnosti, kao i postdiplomski studij. Sve to značilo je i njegovu punu umjetničku angažiranost na raznim poljima, pa je tako izlagao širom svijeta, a dobitnik je i više nagrada za skulpturu u prostoru. Ipak, umjetnički se Teslom nije bavio sve do 1993. godine kada se iz Njemačke, gdje je radio i bio iznimno angažiran, vratio u Zagreb.

Svi su ga zaboravili

– Došao sam iz jednoga svijeta koji je bio prepun umjetnosti i gdje sam i ja bio u cijelosti angažiran u Zagreb, koji je u to vrijeme bio umjetnički gotovo mrtav, prava grobnica umjetnosti. Nije bilo posla, nije bilo narudžbi. Ništa se nije radilo, izlagalo… Bio je to šok za mene – kaže Jelisić.

U takvim uvjetima počeo je razmišljati što i kako raditi. Sjetio se Nikole Tesle koji je bio zaboravljen od svih. Kaže kako je tada jako malo ljudi znalo da je Tesla rođen 1856. i da će ubrzo biti 150. obljetnica njegova rođenja.

– Bio sam potresen time što je jedan genij, koji je toliko dao svijetu, zaboravljen. Zaboravljen je bio čak i u Hrvatskoj, gdje je rođen, što je nedopustivo, sramotno i licemjerno. Tada sam odlučio da ću ja, ako nitko drugi neće, napraviti nešto njemu u čast i odužiti se koliko mogu i znam. Drugi način, osim da mu se odužim kroz umjetnost nisam imao – ističe Jelisić.

U malenom skučenom, skladišnom prostoru ispod kuće, koji mu je služio kao atelje, počeo je pripreme. Počeo je praviti različite skice Nikole Tesle s ciljem da neke od njih kasnije pretoči u skulpture. Kaže kako je napravio na stotine različitih skica i da je svaka drukčija. Neke od njih je odabrao i počeo raditi skulpture.

– Prije nego što sam se počeo baviti tim skulpturama, bio sam depresivan i pomalo bezvoljan. S početkom rada na projektu, odjednom sam dobio neku nestvarnu energiju. Ništa mi nije bilo teško. Nisam osjećao ni glad ni žeđ. Nisam uopće bio pri tome umoran, a osjećao sam se iznimno sretno. Bio sam u nekom svojevrsnom transu. Danas, kada se sjetim toga, imam osjećaj kao da me je svemir milovao i da mi je i sam Tesla dao dio svoje energije – kaže Jelisić.

Tako je i nastao prvi dio njegovih skulptura o Tesli koje su bile na izložbi u Zagrebu 2005. u povodu obljetnice Teslina rođenja. Kasnije je svoje radove izlagao i dalje jer su njegove skulpture Nikole Tesle postale poznate. Kaže kako pozorno bira koju će od svojih skica iskoristiti da je realizira kao skulpturu.

U njoj mora biti nešto drukčije, nešto što će ga „natjerati“ da je izradi u glini, a zatim izlije u neki od materijala. Pritom vodi računa i o najsitnijim detaljima. Kaže kako je izuzetno teško napraviti portret jer on mora sadržavati karakterne i psihološke crte, ali da to njemu, kada radi na Tesli, nije problem.

– Teslu mogu napraviti na stotine načina i svaki će biti drukčiji i poseban. Nema pravila koliko mi treba za jednu njegovu skulpturu jer to ovisi o mnogo toga, ali mi nije ni važno. Jednostavno uživam dok ih radim – kaže Jelisić dodajući kako on Teslu povezuje s nečim izvanzemaljskim i da to pokušava izraziti na njegovim portretima. Pri tome mu nisu toliko važni njegovi izumi, iako njegovu biografiju zna napamet, fascinira ga njegov život, karakter i genijalnost. Kaže i kako mu je Tesla dvostruka opsesija, i duhovna i vizualna, pa njegov život proučava godinama. Danas se skulpture Pere Jelisića mogu pronaći na raznim mjestima, a jedna od takvih, visine oko 2,5 metra, nalazi se ispred Tehničke škole “Nikola Tesla” u Vukovaru. Jelisić ju je darovao ovoj vukovarskoj školi i njezinim učenicima. Aktivan je i kao predsjednik udruge “Nikola Tesla – astralni genij”.

Pripremaju i operu

– Želimo sačuvati uspomenu na genijalnost Nikole Tesle i aktivni smo na različite načine. Nažalost, u Hrvatskoj se i danas licemjerno ponašamo prema njemu i to me jako smeta i boli. To želimo promijeniti – rekao je Jelisić koji je i kao umjetnik, ali i kao član udruge, uključen u projekt stvaranja opere posvećene Nikoli Tesli.

Riječ je o suradnji više osoba na relaciji Tel Aviv – Istanbul – Zagreb. Tvorac libreta Tarık Günersel kaže kako su i naša sadašnjost i budućnost povezane s Teslom. Kompozitor opere je Daniel Galay.

– Kad smo Daniel Galay i ja, tijekom našeg posjeta udruzi “Nikola Tesla – astralni genij”, vidjeli kiparski opus Pere Jelisića, ostali smo zadivljeni njegovim skulpturama i odmah smo mu predložili suradnju. Na temelju mojih višegodišnjih istraživanja o životu Nikole Tesle, tvrdim da je opus Pere Jelisića jedinstven u svijetu. Zato je za mene mogućnost da moj libreto bude oplemenjen Galayevom glazbom i Jelisićevim skulpturama bio od početka suradnje neopisiv izazov. S našim prijateljima u Hrvatskoj, Izraelu, SAD-u, Norveškoj i Švedskoj razvili smo suradnju koja nas zajedno nadahnjuje – rekao je Günersel.

Ipak, sve to pomalo postaje upitno s obzirom na to da je neizvjesno kako će se riješiti pitanje ateljea Pere Jelisića u Vlaškoj ulici. Naime, zbog obnove zgrade postoji realna opasnost da Jelisić ostane bez ateljea i mjesta za rad i stvaranje.

Nikola Tesla G. Karan i Teška industrija Veliki specijal Večernjeg o Tesli! Pogledajte kadrove sa snimanja spota za pjesmu o geniju Hrvatska kakvu trebamo Hrvatska kakvu trebamo 'Nikolu Teslu treba predstaviti kao hrvatskog sina' Kip Nikole Tesle u Smiljanu 'Opisuju ga kao čudaka' 'Tesla je stvarao munje i potrese, ali žensko tijelo nikada nije dotaknuo'

Elipso

  • BG:

    Nista vas hrvate nije blam

  • nogogaz:

    Pa fino je vidit kako hrvati volimo srbe i poluhrvate pa i obrnuto. Tesla simb stare jugoslavije.

  • Avatar grbadeva
    grbadeva:

    Čestitam i samo marljivo prema jubilarnoj 500-toj statui