Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Akademik Katičić u Beču o Hrvatima i Austriji kroz stoljeća

"Hrvati i Austrija kroz stoljeća“, naziv je zanimljivog i odlično posjećenog predavanja koje je akademik prof.dr. Radoslav Katičić održao u srijedu navečer u prepunoj Svečanoj dvorani Diplomatske akademije u Beču
24. listopada 2013. u 13:26 0 komentara 179 prikaza
radoslav katičić
Foto: Snježana Herek

„Hrvati i Austrija kroz stoljeća“, naziv je zanimljivog i odlično posjećenog predavanja koje je akademik prof.dr. Radoslav Katičić održao u srijedu navečer u prepunoj Svečanoj dvorani Diplomatske akademije u Beču. Riječ je o njegovom kritičkom osvrtu na početke hrvatske povijesti, pokrštavanju Hrvata i prošlosti naše zemlje koja je starija od same Austrije, franačkom „Ostlandu“ i nastanku Austrije, kao i vladavini Habsburgovaca od 1527. godine, posebno u Dalmaciji i Vojnoj krajini te složenim odnosima u Austro-Ugarskoj monarhiji i često nezavidnom položaju Hrvata.

- Hrvati i Austrija imaju poseban odnos i njihovu višestoljetnu povezanost nije lako rasvijetliti jer treba posegnuti daleko u prošlost - rekao je akademik Katičić istaknuvši kako su počeci Hrvata vezani uz franački „Ostland“, na čijem je području znatno kasnije nastala Austrija. Napomenuo je kako su se hrvatski konjanici u ranom srednjem vijeku pod vojnim zapovjedništvom Karla Velikog borili protiv Avara te da krajem 8. stoljeća i „tamnim vremenima“ Karla Velikog preuzimaju kršćanstvo i postaju europski kršćanski narod. Istaknuo je kako se svjedočanstva o počecima hrvatske povijesti mogu pronaći u srednjovjekovnim grobovima zahvaljujući arheološkim istraživanjima utemeljitelja hrvatske arheologije franjevca fra Luje Maruna, arheologa Stjepana Gunjače te arheoloških nalaza pronađenih na nalazištu Crkvina u selu Biskupija kraj Knina.

- U kneževskim grobovima pronađeno je oružje, koje Hrvati u to vrijeme nisu mogli kupiti već su ga najvjerojatnije dobili na poklon od svojih saveznika Franaka, zatim nakit i vrijedna karolinška konjanička oprema, pronalasci koji potvrđuju usku povezanost hrvatskih velikaša i Franaka - rekao je akademik Katičić dodavši kako je u to vrijeme posebno pojačano pokrštavanje Hrvata.

- Uvjeren sam, iako nemam dokaza, da je upravo to okretanje leđa franačkom društvu Hrvatska skupo platila nedostojno dugim čekanjem pred vratima Europske unije - zaključio je.

Govoreći o vladavini Habsburgovaca u našim krajevima od 1527 godine, posebno u Dalmaciji i Vojnoj krajini Katičić je u svom kritičkom osvrtu rekao kako „Austrija nije htjela imati Hrvate u Dalmaciji“, a da je neobično duga vojna granica čiji su jedan dio branili Hrvati, a drugi Austrijanci, bila „neiscrpan rezervoar vojnika za Habsburgovce“.

- Hrvati su bili od samih svojih početaka usko povezani s Austrijom, ali nikada nisu bili Austrijanci, osim u Istri, u grofoviji Mittelburg, odnosno današnjem Pazinu - napomenuo je akademik Katičić, ukazavši na ambivalentan odnos između Austrije i Hrvatske u prošlosti i njihovu usku povijesnu povezanost do današnjih dana. Dotakao se je i austrijskog centralističkog neoapsolutizma koji je, kako je rekao bio „germanizatorski“ i visokog školstva na njemačkom jeziku, te počecima moderne Hrvatske.

Predavanje je zaključio konstatacijom da su hrvatsko-austrijski odnosi tradicionalno dobri i da ih i dalje treba razvijati.

Organizator predavanja kojem su nazočili brojni uglednici iz austrijskog političkog, vjerskog i kulturnog života bili su bečki ogranak HKD Napredak, Austrijsko-hrvatsko društvo, Institut za Podunavlje i Srednju Europu i Diplomatska akademija u Beču.

Goste je uvodno pozdravio predsjednik HKD Napredak Beč Filip Zloušić, a glazbeni okvir predavanju dali su tamburaši AKroBiH-a.

>>\'Hrvatski Beč\' predstavljen u Veleposlanstvu RH u Austriji

Zoran Mamić
DVA PUTA U SMRTNOJ OPASNOSTI
Život Zorana Mamića visio o koncu, tu nesreću preživi tek jedna od tisuću osoba
ZŠEM
ZŠEM
Zbog ovih profesora gotovo svi studenti pronađu posao u prvoj godini dana nakon završetka studija
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.