Prije točno 500 godina, nakon više od četiri tjedna pješačenja, 150 Švicaraca, vojnika na čelu s kapetanom Kasparom von Silenenom, umarširalo je u Vatikan. Blagoslovio ih je papa Julije II., koji je šest mjeseci prije uputio zahtjev zapovjedniku švicarske vojske da mu osigura dvjestotinjak vjernih čuvara koji će ga štititi u svakoj prilici. Izbor nije bio slučajan jer su u tadašnjoj Europi upravo švicarski vojnici bli poznati po svojoj hrabrosti, plemenitosti, privrženosti i odanosti.
Odore
Usto, Švicarska je tada bila prenaseljena i siromašna zemlja, u kojoj se teško mogao naći dobro plaćen posao, a vojska je nudila mladićima da postanu plaćeni vojnici – na radu u inozemstvu.
Nakon pola tisućljeća služenja papama, Švicarska je garda u svijetu najpoznatija po svojim živopisnim renesansnim odorama. No, riječ je o vrhunski istreniranoj, službenoj vatikanskoj vojsci, vojnici koje, uza suvremene vojne vještine, znaju rukovati te se boriti helebardama i mačevima. Dvije su zablude vezane uz papine gardiste: prva – da su odjeveni u odore koje je osmislio Michelangelo; druga – da je riječ o ceremonijalnoj, odnosno “dekorativnoj” vojsci.
Iako njihove uniforme izgledaju kao da su renesanse, dizajnirane su u 20. stoljeću. Godine 1914. zapovjednik Švicarske garde bio je Jules Repond, kojega su inspirirale odore sa slika velikoga Rafaela te je on tada dizajnirao uniforme koje su još u uporabi. No švicarski gardisti imaju i suvremenu odoru – plavu uniformu s crnom beretkom. No, dekorativnost i ceremonijalnost vatikanske vojske nestala je nakon što je Turčin Ali Agca pucao na Ivana Pavla II. 13. svibnja 1981. godine.
Obuka
Otad švicarski gardisti prolaze posebnu borbenu obuku, koja obuhvaća trening za borbu bez oružja, ali i pištoljima SIG P75 i poluautomatskim puškama Hekler&Koch.
Današnja proslava započet će misom za švicarske gardiste u Sikstinskoj kapeli, koju će predvoditi vatikanski državni tajnik Angelo Sodano.
Nakon toga, vojnici će se postrojiti na Trgu svetoga Petra, gdje će ih blagosloviti Benedikt XVI. Proslave velike obljetnice najstarije vojske na svijetu potrajat će do 6. svibnja, dana kada je 1527. godine u napadu kralja Karla V., koji je tada zauzeo Rim i Vatikan, braneći papu, poginulo 157 gardista. Ovogodišnja, petstota svečana prisega novih gardista održat će se na Trgu svetoga Petra, čime će papini čuvari ući u drugu polovicu svoga prvoga tisućljeća.
Kriteriji za ulazak u Gardu
1. po narodnosti biti Švicarac
2. po vjeroispovijesti biti katolik
3. biti viši od 174 centimetara
4. biti neoženjen
5. u trenutku novačenja mladiću ne smije biti manje od 19 niti više od 30 godina
Stotina probranih
Trenutačno je broj gardista ograničen na ukupno stotinu. Uz glavnog zapovjednika, 70 je vojnika, četiri viša i 23 niža časnika te dva bubnjara.
Čuvari Marije Terezije i francuskih kraljeva
U 18. stoljeću švicarski gardisti čuvali su i austrijsku caricu Mariju Tereziju, odnosno njezin zimski dvorac Hofburg. No najviše posla za hrabre je Švicarce bilo u Francuskoj – stoljećima su ratovali za francuske kraljeve i čuvali ih – bili su, naime, cjenjeniji i bolje plaćeni od francuskih vojnika. U 16. stoljeću, njih 120 tisuća, ratovalo je za kralja Franu00E7oisa I., a u 17. i 18. stoljeću bili su elitna vojska odjevena u crvene uniforme zadužena za čuvanje kraljeva. Najpoznatija povijesna epizoda u kojoj je sudjelovala Švicarska garda je obrana kraljevske palače Tuileries 10. kolovoza 1792. u vrijeme Francuske revolucije. Tada je u izravnom boju poginulo 600 od ukupno 900 gardista, stotinjak ih je umrlo od rana ili od mučenja u zatvorima. Švicarski vojnici služili su i Napoleonu. Godine 1874. Švicarska je promjenama ustava zabranila novačenja švicarskih vojnika za strane sile. Bilo je dopušteno dragovoljno služenje, no i to je zabranjeno 1927. godine.
