Četrnaest građana Hrvatske koji imaju račune s ušteđevinom od 1,7 milijardi kuna u zemljama EU mora u sljedećih deset dana Poreznoj upravi i Uskoku dokazati podrijetlo novca kojim su stekli toliku ušteđevinu. Oni su samo na kamatama prošle godine dobili 50 milijuna kuna, doznaje Dnevnik Nove TV. Ako se, primjerice, uzme kamata od 5 posto, dolazi se do moguće ušteđevine 14 Hrvata sa „sumnjivom ušteđevinom“ od 1,7 milijardi kuna.
Hrvatska je kao članica EU dobila podatke iz 19 zemalja o računima koje imaju građani naše zemlje. Svi oni morat će ubrzo službama reći gdje su platili porez na štednju. No, poreznicima i istražiteljima ipak je važnije doznati podrijetlo te imovine. Stoga su izdvojili 20 računa s najvećim iznosima i kod njih 14, uspoređivanjem baza podataka, došli do prvih indicija da je gotovo nemoguće da su vlasnici tih računa uspjeli sa svojim primanjima živjeti i toliko uštedjeti.
>> Čemu služe svi ti računi i kartice?
Tih 14 građana mora dokumentima dokazati kako su stekli taj novac, bilo da su u pitanju ugovori o nasljeđivanju ili, primjerice, pozajmice. Sudbina svakog od njih mogla bi biti poznata do početka lipnja. Do tada bi službe trebale doznati je li sve s ušteđevinom „čisto“ ili su se sumnje ostvarile i navedeni građani ne mogu dokazati podrijetlo novca uplaćenog u štednju.
U tom, za njih najgorem scenariju, država im može oduzeti porez od 40 posto. Kad je u pitanju ovih 1,7 milijardi kuna, porez bi iznosio 690 milijuna kuna poreza. A to je samo prvih 20 provjerenih računa.
>> Lalovac: Na skrivenim računima u inozemstvu su milijarde kuna
Imaju li oni svoja imena i prezimena?