Pohađanje srednje škole, bilo gimnazije bilo strukovne škole, od ove će jeseni biti obvezno. Otkrio nam je to jučer ministar Dragan Primorac, priklonivši se tako korejskom modelu školovanja prema kojem učenici u klupama sjede 11 ili 12 godina. Finski model, ili obvezno školovanje do stjecanja prvog zanimanja koje bi trajalo devet ili deset godina, time je palo u drugi plan.
Odgovornost roditelja
Zakonskom regulativom, kao i za osnovnu školu, riješit ćemo i pitanje obveznog srednjoškolskog obrazovanja. Ne bih želio govoriti o kaznama, ali mora postojati odgovornost i roditelja i učenika. U europskim zemljama odbijanje pohađanja obvezne srednje škole podrazumijeva i novčanu kaznu za roditelje, a učenicima se izriču opomene kazao je ministar Primorac.
Priklanjanje novom modelu obrazovanja podrazumijeva, dodao je, i uvođenje školovanja za nova zanimanja, koja će biti sukladna onima u EU te potrebama hrvatskog tržišta.
Ona strukovna zanimanja koja pak nemaju budućnost bit će ugašena. Ukinuli smo ih već stotinjak, a ista budućnost čeka još barem 60-70 zanimanja istaknuo je Primorac te dodao da će se zbog novog modela morati zaposliti veći broj nastavnika, sagraditi nove škole...
Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, koji također sudjeluje u izradi novog modela obrazovanja, ipak je skloniji finskom modelu, prema kojem bi se učenici školovali do prvog zanimanja. Time bi strukovno obrazovanje, koje hitno treba restrukturirati, više došlo do izražaja. Ovako imamo bizarne situacije da, primjerice, u Rijeci nema interesa za pomorska zanimanja tvrdi Mihalinec.
Reformu obrazovnog sustava komentirali su i bivši ministri prosvjete. Ljilja Vokić tako smatra da bi se učenicima koji nakon završene osnovne škole ne upišu gimnaziju, strukovnu ili tehničku školu trebala otvoriti mogućnost da, bez prisile, putem bržeg jednogodišnjeg ili dvogodišnjeg programa steknu zanimanje.
Djeci ne treba nametati obvezno školovanje smatra Lj. Vokić.
Kozmetičke promjene
Bivši ministar Gvozden Flego pak pozdravlja inicijativu, no da bi najavljeni model imao rezultata, drži on, potrebno je restrukturirati školovanje, ali ne samo na kozmetičkoj razini, kao što nudi Hrvatski nacionalni obrazovni standard.
Te ozbiljne riječi treba poduprijeti povećanjem proračuna za obrazovanje. U škole je potrebno uvesti jednosmjenski rad, osuvremeniti opremu... kazao je G. Flego.
Da najavljena reforma treba imati financijsku podršku, smatra i bivši ministar Hrvoje Kraljević. Podržavam reformu, ali sa zadrškom. Sve mi to, naime, nalikuje na još jednu najavu ministra Primorca iza koje ništa konkretno ne stoji. Ništa još nije rečeno o izdacima, a najavljene će promjene stajati poprilično poručuje Kraljević.
Bivši ministar Vladimir Strugar smatra pak da bi obvezno školovanje trebalo trajati 10 godina, i to tako da deveta obrazovna godina pruži temeljnu izobrazbu svim učenicima, a da nakon desete godine učenici steknu svoje prvo zanimanje.
Model suprotan Šuvarovu
Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac odbacio je usporedbe novog modela obrazovanja s “šuvaricom”, reformom školstva iz 70-ih godina prošlog stoljeća. – Ovo što mi danas radimo u potpunoj je suprotnosti s onim što je radio Stipe Šuvar. Mi jačamo gimnaziju, a strukovno obrazovanje prilagođavamo potrebama gospodarstva, a ne političkim odlukama – komentirao je jučer ministar Primorac.
