Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Imunolog Trobonjača detaljno objasnio: Zašto dolazi do stvaranja ugrušaka nakon cijepljenja

Naš poznati imunolog Zlatko Trobonjača objavio je na svojem profilu mišljenje o tome zašto u rijetkim slučajevima može doći do stvaranja ugrušaka nakon cijepljenja određenim cjepivima
28. svibnja 2021. u 10:32 4 komentara 3385 prikaza
Cjepivo  - ilustracija
Foto: REUTERS

Sa zabrinutošću pratimo neželjene, iako izuzetno rijetke učinke primjene adenovirusnih cjepiva, poput AZ ili J&J cjepiva, pa je logična želja da se ta stanja što prije razjasne. Ti učinci obuhvaćaju zgrušavanje krvi u venama mozga (venski sinusi mozga) i utrobe (slezenska i portalna vena) kao i pojavu ugrušaka u arterijskom stablu, što može voditi u nastanak infarkta organa i tkiva. Netom objavljeni rad u NEJM (New England Journal of Medicine) čini se da dijelom objašnjava razloge nastanka ove pojave i omogućuje njezino tumačenje.

Ilustracija adenovirusni vektor Njemački znanstvenici objavili važnu studiju: Zašto su mogući ugrušci nakon cijepljenja AstraZenecom?

Adenovirusna cjepiva nose DNK molekulu bez gena koji bi im omogućio množenje (Early, E1 gen) koji im je genetskim manipulacijama izbrisan, a u genom im je ubačen gen koji kodira S-protein SARS-CoV-2 virusa. Zbog toga ih nazivamo nereplicirajućim adenovirusnim vektorima koji nose cijepni materijal. Kada se injiciraju u naše tijelo, vežu se na široko tjelesno rasprostranjeni CAR (coxsackievirus and adenovirus receptor) receptor, što znači da ga izražavaju mnoga tkiva i stanice, a između ostaloga i oko 80% trombocita. To izravno znači da se adenovirusi mogu vezati na naše trombocite.

Reakciju koja potom uslijedi nije lako objasniti no čini se da je povezana s vrlo rijetkim stanjem koje nazivamo heparinom izazvana trombocitopenija (smanjenje broja trombocita u krvi) od kojega pate češće žene u mlađoj dobi. Heparin je inače lijek koji se koristi u liječenju i prevenciji tromboza, no tu tvar možemo proizvoditi i kao endogeni heparin u našem tijelu, u bazofilnim granulocitima i mastocitima. Upravo zbog toga se heparinom izazvana trombocitopenija može dogoditi i bez terapeutske primjene heparina.

Nekoliko različitih znanstvenih radova pokazalo je da primjena adenovirusa tipa 5 (koristi se kao doza u Sputniku V), no vjerojatno i drugi tipovi adenovirusa, poput tipa 26 (koristi se u J&J i kao prva doza u Sputnik V cjepivu) ili čimpanzinog adenovirusa (AZ cjepivo) vodi u razvoj trombocitopenije zbog činjenice da adenovirusima prekriveni trombociti mogu biti izdvojeni iz cirkulacije u jetri funkcijom tzv. Kupferovih stanica (jetrenih makrofaga) i degradirani. Ta trombocitopenija rijetko je takve naravi i intenziteta da bi mogla dovesti do pojave patoloških krvarenja.

Stožer: U Hrvatskoj 56 novooboljelih od covid 19 KAD SE ODOBRI U EUROPI Capakova pomoćnica pozvala roditelje da cijepe svoju djecu: Svog mlađeg sina sigurno ću cijepiti

Puno veću zabrinutost izaziva pojava prethodno spomenutih tromboza zbog nenormalne aktivacije trombocita koja se može dogoditi istodobno s trombocitopenijom. Ta je aktivacija trombocita u osnovi autoimunosni događaj u kojemu naš imunosni sustav proizvodi protutijela protiv trombocitnog faktora-4 (TF-4). Naši trombociti inače i normalno u začetku zgrušavanja krvi luče tvari poput spomenutog trombocitnog faktora-4 da povežu i eliminiraju okolne antikoagulancije (npr. heparin) da ih ne ometaju u funkciji zgrušavanja. Problem je u činjenici da neki ljudi protiv kompleksa TF-4/heparin reagiraju autoimunosnim odgovorom, odnosno proizvodnjom protutijela protiv TF-4 kada je na njemu vezan heparin.

Ovaj se kompleks veže na trombocitnu membranu posredstvom receptora za antitijela (FcgamaRIIa, CD32A), a antitijela protiv ovog kompleksa aktiviraju trombocite i vode u nastanak krvnih ugrušaka. Rad objavljen u NEJM-u pokazao je da vezanje DNK molekule snažno podiže antigeničnost TF-4 i povećava razinu antitijela protiv ovog kompleksa, pa time i aktivaciju trombocita. Neke se DNK molekule (kao i RNK) mogu vezati na proteine i modificirati njihovu građu i funkciju. Takve DNK molekule nazivamo aptamerima. Stoga je pretpostaviti da se DNK iz adenovirusa može ponašati kao aptamer, vezati se na TF-4, povećati njegovu imunogeničnost, pa u ljudi koji imaju rijedak poremećaj, koji znači da autoimunosno reagiraju protiv TF-4 u kompleksu s heparinom, dovesti do još snažnijeg imunosnog odgovora koji vodi u aktivaciju trombocita i pojavu tromboza, ali i ubrzano izdvajanje trombocita u jetri što vodi u trombocitopeniju.

U.S. President Biden and Vice President Harris  speak after guilty verdicts reached in trial of former Minneapolis police officer Chauvin at the White House in Washington BIDEN PRIZNAO Amerikanci ne znaju je li virus prešao sa životinje na čovjeka ili se radi o nesreći u laboratoriju

Ovo je najvjerojatnije objašnjenje za ovo rijetko stanje, zbog čega se i ne smije liječiti heparinom, nego neheparinskim antikoagulancijama (argatrobana, danaparoida, bivalirudin). U terapiji se vrlo efikasno koristi infuzija imunoglobulina G (IvIgG) jer se IgG veže na inhibicijske Fc receptore (FcgamaRIIb, CD32B) makrofaga, pa se izdvajanje trombocita iz cirkulacije Kupferovim stanicama smanji. Inače, tromboza moždanih venskih sinusa izuzetno je rijetka pojava (0,5 slučajeva na 100 000 stanovnika godišnje u općoj populaciji), u COVID-19 bolesnika je oko 20-40 puta češća (jer infekcija sa SARS-CoV-2 izaziva tromboze i tromboembolije), kao i u žena koje uzimaju kontraceptive (10-40 puta češća) te u trudnica (20-25 puta češća).

U primjeni J&J cjepiva imamo 0,09 slučajeva na 100.000 cijepljenja (6 slučajeva na 7 milijuna cijepljenih), a u primjeni AZ oko 0,5 slučajeva na 100.000 (169 na 34 milijuna cijepljenih). Trenutni izračuni pokazuju da neinficirani i necijepljeni pojedinac ima oko 45.000 puta veću šansu pokupiti virus i umrijeti od njega nego dobiti vensku trombozu ako se cijepi J&J cjepivom. Sve u svemu, kada poznajemo poremećaj i znamo kako ga liječiti, lakše ćemo prihvatiti činjenicu da nam je cijepljenje jedini način osobne i kolektivne zaštite i čini daleko manju opasnost od virusa COVID-19.

>> Pogledajte i ovaj video: Koliko će trajati cijepljenje i kad ćemo moći skinuti maske?

Ivana Paradžiković
Novi izazovi
Pogledajte koji je prvi javni angažman Ivana Paradžiković odradila nakon odlaska s Nove TV
Renault Twingo
DOBRA ODLUKA
Nakon dugo vremena sjela u auto i oduševila se
  • Origano:

    Ne cijepite se i nećete imati ugrušak.

  • penelope_m6:

    Ne trebas biti Nobelovac da zakljucis zasto dolazi do stvaranja ugrusaka nakon cijepljenja, dosta koristiti logiku. Ako pacijent nije vec prije bio bolestan, znaci da mu je upucano nesto ''tesko'' u organizam sto mu izaziva koagulaciju krvi u normalnome procesu ... prikaži još!u cirkulacije krvi. ( Koagulacija za one koji ne znaju je prelazno stanje necega likvidnog u solidno stanje ). A to nesto ''tesko'' su metalna vlakna sto zadrze Pfizer-BioNTech vakcine, metalne nanocestice koje se nalaze u vakcinama, a desava se zato sto nisu promijesali likvido, i cestice se sakupe sve na jednome mjestu i tijelo dozivi shok kada im upucaju vakcinu u organizam.

  • valter56:

    Čim je to "pretpostavljamo" i "moguće je da....", doviđenja. Samo, zabrane i "nagrade" su konkretne, ne pretpostavljene...a nitko ti nakon "moraš" neće reći "ako ti se desi, mi smo tu", nego su se izuzeli od sudske odgovornosti....ne ide to tako....