Litva je u prvim sekundama nove 2015. godine napustila svoju nacionalnu valutu litas i postala 19. država članica eurozone. Nakon Estonije i Letonije, koje su euro uvele 2011. i 2014., sve tri baltičke države EU koje su nekad bile sovjetske republike sada koriste jedinstvenu europsku valutu. No, stručnjaci predviđaju da bi Litva još dugo godina mogla ostati posljednja nova članica eurozone jer su ostale države srednje i istočne Europe još daleko od zadovoljavanja kriterija za službeno uvođenje eura iako Rumunjska ima plan postati spremna za eurozonu 2019. godine.
Slično kao i Hrvatska, Litva je osamostaljenja imala nacionalnu valutu čija je vrijednost bila vezana za jaku stranu valutu (od 2002. euro, prije toga uz američki dolar) i litavskim dužnosnicima to je jedan od argumenata za službeno uvođenje eura.
Korak dalje od Rusije
– Više od deset godina uvozimo monetarnu politiku Europske središnje banke (ECB). Mi smo i dosad faktički imali euro. Oko 70 posto naših kredita denominirano je u eurima – rekao je Vitas Vasiliauskas, guverner litavske središnje banke, što je manje-više argumentacija koju i guverner HNB-a Boris Vujčić koristi kad se javno zalaže za što raniji ulazak Hrvatske u eurozonu.Sada Litva kao članica eurozone sudjeluje u donošenju odluka ECB-a, ima pristup europskom fondu za sanaciju banaka i nada se jeftinijem zaduživanju. Još jedan razlog zbog kojeg je Litva željela ući u eurozonu jest to što susjedne dvije baltičke države već koriste euro, a strani investitori često tretiraju sve tri države kao jednu regiju kad odlučuju o ulaganjima. Treći, možda i najsnažniji, argument među Litavcima osjećaj je da se ulaskom u eurozonu udaljavaju za još jedan korak od utjecaja Rusije, čiju dominaciju u 20. stoljeću baltičke države pamte kao neugodno iskustvo.
– Ulazak u eurozonu okončanje je jednog vrlo važnog procesa.
Snažan gospodarski rast
Svima su apsolutno očite prednosti članstva Litve u NATO-u, Europskoj uniji i eurozoni – rekao je ministar financija Rimantas Sadzius. Guverner Vasiliauskas tu istu tezu ponavlja u ovakvom zaključku: “Što smo bliže Zapadu, to smo dalje od istoka”. Vlasti u Litvi predviđaju da će ulazak u eurozonu donijeti dodatni rast od dva posto BDP-a u sljedećih osam godina. Litva je trenutačno među najbrže rastućim državama EU. U 2014. očekuje 2,7 posto veći BDP nego u prethodnoj godini, a u 2015. očekuje rast od 3,1 posto. Prije svega toga, prije krize, Litva je 2006. prvi put aplicirala za ulazak u eurozonu, ali je odbijena s obrazloženjem da ima previsoku stopu inflacije.
>> Strah od Rusije među Litvancima povećao podršku uvođenju eura
Toj zemlji od 2010. konstantno raste BDP. Pogotovo mi se sviđa jasnoća strateškog usmjerenja zemlje: što smo bliže Zapadu, to smo dalje od Istoka. Svaka čast! Kad bi barem kod nas narod imao pameti pa da konačno počne stvari ovdje uređivati kako su na Zapadu uređene. Umjesto toga mi na vlast dovodimo trećerazredne ljude kojima je sve u glavi još uvijek omeđeno "regionom" i Balkanom. Zato nam je tako kako nam je.