Prijelazni rok u hrvatskoj nogometnoj ligi je završio, a prema konačnim postavama prvoligaša nažalost možemo zaključiti da se i ove sezone nastavio trend povećanja broja stranaca u hrvatskoj ligi. Na početku pretprošle sezone bilo je 109 stranaca, prošle 123, a sada ih je čak 130! Od 321 igrača u 10 hrvatskih prvoligaša, njih je čak 40 posto stranaca, što je za tri posto više nego početkom prošle sezone, odnosno šest posto više nego u sezoni 2024./25.
Iz čak 57 zemalja svijeta!
Najmanje stranaca ima Gorica, 9 od 30 (odnosno 30 posto) koliko ih ima u kadru. U istom je rangu i Slaven Belupo, koji u kadru od 38 igrača ima 11 stranaca, odnosno 29 posto.
Najveći broj igrača sa stranim putovnicama pak ima Hajduk, 17 od 35 (49 posto), no kada je baš o postocima riječ, uvjerljivo najgore stoji Rijeka, s čak 16 stranaca u kadru od 28 igrača, što je čak 57 posto! Dinamo pak ima 16 stranaca među 34 igrača (47 posto). Istra 1961 u vlasništvu je Španjolaca pa im budućnost hrvatskog nogometa, odnosno razvoj domaćih igrača, očekivano nije u primaran, a to potvrđuje i podatak da u momčadi imaju 54 posto stranaca, odnosno 13 od 24. Hajduk i Dinamo početkom prošle sezone imali su svaki po 11 stranaca, no ta se brojka znatno povećala – Hajduk ih sada ima 17, a Dinamo 16. I to je svakako zabrinjavajući trend jer je riječ o dva kluba koja su u prošlosti stvarala najviše igrača za hrvatsku reprezentaciju.
Zanimljivo, 130 stranaca u HNL-u dolazi iz čak 57 različitih zemalja, sa svih krajeva svijeta: od Južne Amerike (Brazil, Kolumbija, Venezuela), preko Afrike (Kongo, Zambija, Gambija, Zelenortski Otoci, Obala Bjelokosti, Nigerija, Gana, Senegal) i Azije (Filipini) pa sve do Australije i Novog Zelanda. Logično, najveći ih je broj iz Bosne i Hercegovine (14), druga je Slovenija (8), a treća na listi, pomalo iznenađujuće, jest Nigerija sa sedam igrača u SuperSport HNL-u.
Velik porast broja stranaca u HNL-u dogodio se nakon Svjetskog prvenstva u Rusiji. U sezoni koja je prethodila SP-u 2018. bilo je samo 77 stranaca i ta je brojka iz sezone u sezoni padala. No rusko srebro sve je preokrenulo – očito je privuklo brojne strance koji su postali svjesni da je Hrvatska vrlo dobra odskočna daska za veće i jače europske lige. Nažalost, u toj inflaciji stranaca najviše pate domaći mladi igrači, kojima je jako otežan put razvoja i stasanja u seniorskoj konkurenciji. Stranaca je zaista previše... Klasni strani igrači poput Domingueza, Zajca, Adu-Adjeija, Dantasa ili donedavno Pukštasa nisu sporni, no problem su oni koji samo popunjavaju broj, a takvih je puno više nego što bi trebalo.
Ono što je također zanimljivo, zapravo poražavajuće, jest to da iz godine u godinu raste broj stranaca i u Drugoj HNL. Ove sezone zasad ih je već 87, što je za čak 27 igrača više nego početkom prošle sezone. Odnosno, čak 20 posto igrača u drugom rangu hrvatskog nogometa su stranci. Jesu li našim drugoligašima, uz toliko talentiranih igrača koje u ovom podneblju proizvodimo, baš potrebni toliki stranci? Vjerojatno nisu, ali jednostavnije je kupiti gotovog (često polovnog) stranog igrača (i ubrati kakvu-takvu menadžersku proviziju) nego ulagati u omladinski pogon i stvarati vlastite igrače.
Zbog svega nabrojanog svojim će mehanizmima još jače morati reagirati Hrvatski nogometni savez. Broj stranaca mora se smanjiti kako se zbog njih ne bi gubilo sve više domaćih igrača na prijelazu iz juniorskog u seniorski staž. Samim se time smanjuje i baza kvalitetnih igrača za reprezentaciju. Prvi koraci u tom smjeru već su napravljeni – HNS je još prošle sezone uveo novo pravilo o obaveznom korištenju određenog broja mladih igrača, a dopustio je i da prvoligaši imaju B momčadi, što je ove sezone u 1. NL iskoristio samo Dinamo.
Postajemo i sve starija liga
Zabrinjavajuće je i to što nam je najelitnija Supersport liga sve starija i starija. Od prosjeka od 23,9 godina u sezoni 2024./25., ove smo sezone dosegli prosjek od 24,8 godina, što potvrđuje tezu da klubovi sve manje vjeruju mladim igračima. Upozoravao je na taj problem nedavno i izbornik mlade reprezentacije Ivica Olić, čiji igrači dobivaju premalo prilika u našim prvoligašima. Zato sve više za mladu reprezentaciju moramo dovoditi igrače iz dijaspore, no što će se dogoditi kada taj izvor presuši? Vrijeme je da se uvedu neke promjene, dok ne bude prekasno.
Otvori KEKS Pay
Rodočelnik dovođenja stranih poluigrača je posljednji reprezentativac SFRJ koji iz Dinama tjera mlade potentne talente, uzdanice U21 reprezentacijje, a dovodi strance. Tako je otjerao moćne šestice Branka Pavića i Luku Vrbančića iako nema zamjene za Mišića a sada tjera i mladog reprezentativca Topića.