Kladioničarske kompanije su od liberalizacije tržišta 2018. godine postale jedan od najvažnijih sponzora brazilskog nogometa. Njihovi se logotipi nalaze na dresovima većine klubova, sponzoriraju natjecanja, nazive stadiona i televizijske prijenose, a u reklamnim kampanjama pojavljuju se i poznati nogometaši poput Neymara, Viníciusa Júniora i Ronalda Nazária.
Prema godišnjim financijskim izvješćima klubova, kladionice su kroz izravna sponzorstva prošle godine osigurale 7,97 posto njihovih prihoda.
Kladionice raspolažu ogromnim novcem jer se samo prošle godine 25 milijuna Brazilaca kladilo, a njihova uplata na sportsko klađenje i online kasina iznosila je približno 42,5 milijardi dolara. Ovisnost o klađenju odvela je mnoge stanovnike te južnoameričke zemlje u dugove i posljedične obiteljske i zdravstvene probleme.
Lijeva vlada Luiza Inácija Lule da Silve u petak je, devet dana prije predsjedničkih i parlamentarnih izbora, najavila zabranu sportskog klađenja i online kasina u Brazilu. Predsjednik je mjeru opisao kao „konačnu zabranu“ koja obuhvaća „sve vrste digitalnog klađenja“, kao i oglašavanje kompanija iz tog sektora. Ministar financija namjerava poslati u parlament prijedlog zakona kojim bi se klađenje putem interneta definiralo kao kazneno djelo, uz pooštravanje mjera protiv ilegalnog kockanja.
Najveću ovisnost o prihodima od kladionica imaju klubovi poput Corinthiansa, kojemu oni čine 17,3 posto prihoda, te Flamenga s 12,6 posto. Ukupna vrijednost ovogodišnjih izravnih sponzorskih ugovora iznosi oko 191 milijun dolara, a 71,7 posto tog iznosa otpada na pet klubova: Flamengo, Corinthians, São Paulo, Palmeiras i Santos.
Ovisnost je ove godine nešto manja jer je broj prvoligaških klubova koji imaju kladionice među sponzorima pao s lanjskih 18 na ovogodišnjih 13.
Brazilski klubovi su prošli tjedan u zajedničkom priopćenju upozorili da bi zabrana mogla imati ozbiljne posljedice za nogomet.
„Klađenje neće nestati, nego će nestati nogomet“, poručili su, dok je Lula na predizbornom skupu odbacio takve tvrdnje.
Analitičari smatraju da bi provedba zabrane mogla stvoriti probleme klubovima jer im nije ostavljeno prijelazno razdoblje za pronalazak novih izvora prihoda.
„To neće biti kraj nogometa u Brazilu, kako tvrde klubovi, ali jest ozbiljna prijetnja ako ne dobiju prijelazno razdoblje za pronalazak alternativa zbog velike ovisnosti o sponzorstvima kladionica“, rekao je Moisés Assayag, direktor konzultantske tvrtke Channel Associados.
Klubovi tvrde da su ulaganja kladioničarskih kompanija pridonijela jačanju brazilskog nogometa na južnoameričkoj sceni.
Brazilski klubovi osvojili su posljednjih sedam izdanja Cope Libertadores, a u pet od tih finala protivnik im je također bio brazilski klub.
Kladioničarske kompanije, međutim, nisu prisutne samo u Brazilu. Od 32 kluba koja su ove godine igrala završnicu Cope Libertadores i Copa Sudamericane, njih 23 imala su sponzorsku suradnju s kompanijama iz tog sektora.
Prema Assayagu, veliki klubovi poput Flamenga i Palmeirasa mogli bi se reorganizirati i bez prihoda od kladionica, dok bi manji klubovi mogli biti izloženiji financijskim posljedicama.
Flamengo, koji od jedne kladioničarske kompanije godišnje prima oko 51,7 milijuna dolara, upozorio je da posljedice neće pogoditi samo profesionalni nogomet, nego i omladinske kategorije, ženski nogomet, olimpijske sportove, medijske i tehnološke kompanije, marketinške agencije, dobavljače i druge radnike povezane sa sportom.
Fluminense je zatražio prijelazno razdoblje kako bi se klubovi mogli prilagoditi gubitku sponzorskih prihoda.
Lula je posljednjih mjeseci klađenje stavio među svoje predizborne teme, povezujući ga s rastom zaduženosti kućanstava i problemima vezanima uz kockanje.
„To je nešto zastrašujuće. Podsjetilo me na početak problema s crackom (drogom) u ovoj zemlji“, rekao je Lula nakon potpisivanja mjere, usporedivši širenje online klađenja s „rakom“. Desna oporba protivi se zabrani.
Online kladionice snažno su se proširile u Brazilu nakon što su legalizirane 2018. tijekom vlade Michela Temera. Sektor je narednih godina djelovao bez detaljne regulacije, a 2023., tijekom Luline vlade, uvedena su pravila koja su omogućila izdavanje dozvola i oporezivanje poslovanja.
Trenutačno u Brazilu legalno posluje 85 kompanija iz tog sektora.
Mirko Filipović: Vrhunska zarada bio mi je jedini motiv, kao da sam volio izbiti se do krvi u Japanu