Dragan Despot jedno je od onih glumačkih imena čija se karijera ne može svesti samo na broj odigranih predstava, filmskih i televizijskih uloga. Više desetljeća na sceni i filmskom platnu obilježili su ga snažna interpretacija, osebujna glumačka osobnost i rijetka posvećenost tekstu i umjetnosti. No, unatoč bogatom iskustvu, Despot i danas govori o glumi s istom strašću kao na početku karijere. Za njega umjetnost nije tek profesija, nego prostor u kojem se preispituju čovjek, društvo, moral i vrijeme u kojem živimo. Od lani je zakoračio i u jednu novu, ali istodobno blisku ulogu pa je i ove godine kao umjetnički direktor Vukovarskog filmskog festivala sudjelovao u izboru filmova koji će u sklopu 20. jubilarnog izdanja od 2. do 5. rujna biti prikazani vukovarskoj publici. Više od 200 prijavljenih naslova prošlo je kroz selekciju, a izabrano je više od pedeset filmova iz deset podunavskih zemalja. Despot taj posao ne doživljava samo kao festivalsku funkciju, nego kao veliku odgovornost prema publici i gradu koji je, kako kaže, kroz VFF dobio važan prostor susreta umjetnosti, ljudi i različitih kultura. Posebnost festivala vidi i u činjenici da se održava u Vukovaru, gradu čije rane još nisu potpuno zacijelile, zbog čega film i umjetnost mogu imati dodatnu snagu. U razgovoru za Večernji list Despot govori o tome kako je nakon desetljeća provedenih pred kamerama i na kazališnoj pozornici zanimljivo sjesti s druge strane i odlučivati o tome koje će glumačke i redateljske priče doći pred publiku. Selekciju filmova opisuje kao svojevrsni odmor od vlastitog scenskog postojanja, ali i posao koji nosi gotovo jednaku odgovornost kao izlazak pred publiku. Otvoreno govori i o vremenu u kojem živimo, brzini informacija i sve većoj dominaciji površnih sadržaja. Ipak, ne vjeruje da umjetnost može izgubiti bitku. Upravo suprotno - smatra da ono što iza svake civilizacije ostaje jesu kultura i umjetnost. Posebno mjesto u njegovu životu zauzima Krleža i monodrama "Na rubu pameti", koju već 22 godine izvodi pred publikom. U liku Doktora pronašao je prostor za vlastitu pobunu protiv licemjerstva, površnosti i gubitka kriterija u društvu, ali i način da riječ ponovno vrati na mjesto koje joj pripada. Despot u razgovoru otkriva i što ga nakon toliko desetljeća još uvijek pokreće, postoji li uloga koja ga je najviše promijenila te što donose novi kazališni i filmski projekti. Posebno iščekuje premijeru filma "Posljednji rimski bog" Domagoja Burića, u kojem glumi rimskog senatora Prokula, a paralelno priprema i novi projekt o kojem zasad može tek zagonetno reći,neka ostane iznenađenje za televizijsku publiku. 'Uz sve na čemu radi, Dragan je i dio glumačke postave novog televizijskog projekta Nove TV „Slučajna obitelj“, seriji o tri stranaca koji se spletom okolnosti nađu u isto vrijeme na istom mjestu, i postaju obitelj.'
Već je sve spremno za jubilarni 20. Vukovarski filmski festival. Što publiku očekuje od 2. do 5. rujna i koliko je ovaj festival važan za Vukovar? Već je sve spremno za jubilarni 20. VFF, koji će se održati od 2. do 5. rujna, a svečanost će uveličati i prijenos uživo otvorenja na HRT-u, čime VFF postaje drugi festival čije otvorenje prenosi nacionalna televizija. U ovih 20 godina VFF je postao dio identiteta grada i njegovih ljudi. Ostao je vjeran svojoj temeljnoj ideji - povezivanju ljudi kroz umjetnost i filmsku kvalitetu. Filmska umjetnost najbolji je način za trenutni zaborav traume i tjeskobe, bijeg od stvarnosti koja nas je ranila. Prepustiti se čaroliji priče i slike znači smoći snage za život unatoč boli koja mnoge prožima i danas. Znamo da rane sporo zacjeljuju unatoč vremenu, a VFF je poseban festival upravo zbog svoje zemljopisne i povijesne sudbine. Vukovar je mjesto gdje će se i ove jubilarne godine slaviti filmska umjetnost, najnovija, vrhunska i raznolika filmska ostvarenja.
Vi ste imali iznimno odgovornu ulogu u izboru filmova. Kako je izgledala selekcija i što ste željeli ponuditi vukovarskoj publici? Ukazano povjerenje direktora festivala Darka Puharića doživio sam kao veliku odgovornost jer je biranje filmova za vukovarsku publiku za mene i nacionalno relevantna misija. Nastojali smo imati potpuni uvid u filmsko stvaralaštvo svih deset zemalja kroz koje protječe rijeka Dunav. Pažljivo smo pogledali više od 200 prijavljenih naslova kako bismo za vukovarsku publiku izabrali ono najbolje i najsvježije iz svjetske filmske produkcije. Željeli smo imati potpun uvid u filmsko stvaralaštvo svih podunavskih zemalja, koncentrirajući se na to da svaka od njih ima barem jednog predstavnika u nekoj od kategorija. Moram posebno istaknuti selektorski tim i njihovu potpunu predanost - Ivu Cikojević i Seada Ružića, bez kojih naš izbor najkvalitetnijih filmova ne bi bio moguć. Selekciju animiranih filmova napravila je redateljica i animatorica Ana Despot. Izabrali smo filmove koji su, gdje god su se pojavili, ostavili značajan trag, bilo da je riječ o velikim glumačkim i redateljskim imenima, važnim nagradama ili velikom uspjehu kod publike. Vukovarska publika tijekom četiri dana imat će priliku gledati više od pedeset naslova ovjenčanih najznačajnijim svjetskim i domaćim nagradama, pobjednike Berlina, laureate Cannesa, kao i pobjednike Pule te neke od najgledanijih filmova u zemljama iz kojih dolaze. To su filmovi koji svojim svevremenskim obilježjima i tematskom raznolikošću nadilaze nacionalne okvire te svojom pričom, dramaturgijom i moralnim dilemama izravno utječu na naša razmišljanja o čovjeku i životu. Bit ću presretan što ću ih ponovno gledati zajedno s vukovarskom publikom, koja vrhunsku kvalitetu izabranih filmova zaslužuje i prepoznaje.
FOTO Pljušte čestitke, rodila prva pobjednica 'Gospodina Savršenog'! Ovim detaljem dala naslutiti spol bebe
Festival ove godine donosi i nova partnerstva, a posebno se ističe suradnja sa Sarajevo Film Festivalom i Danima hrvatskog filma Ivo Gregurević iz Orašja. Što ta suradnja znači za VFF? Novitet VFF-a ove godine je suradnja i kulturno partnerstvo sa Sarajevo Film Festivalom i Danima hrvatskog filma Ivo Gregurević iz Orašja. U okviru te suradnje prikazat ćemo film "Što je Iva snimila 21.10.2003." redatelja Tomislava Radića. Taj je film proglašen među deset najboljih hrvatskih filmova svih vremena, u Puli je ovjenčan Zlatnim arenama, a dobitnik Zlatne arene za glavnu mušku ulogu upravo je bio Ivo Gregurević. U sklopu novog programa "Srce Sarajeva u Vukovaru" bit će prikazani odabrani filmovi sa Sarajevo Film Festivala. Drago mi je da je gradska vlast, kao i prethodna, na pravi način prepoznala relevantnost ovog festivala koji Vukovar, kao središte Podunavlja, promovira kao centralno mjesto na zemljopisnoj filmskoj karti. Zahvalni smo prethodnim i sadašnjim političkim strukturama grada Vukovara koje su svih ovih 20 godina pokazivale pravi senzibilitet, zdušno podržavajući ovaj festival i znajući da to pridonosi pozitivnom učinku u cijeloj županiji i gradu Vukovaru kao modernom europskom gradu. Bio bih sretan da i podrška šire zajednice bude izdašnija jer VFF to i zaslužuje. VFF ne privlači samo goste i ljubitelje filma već i brojne znatiželjnike koji žele biti sudionici pozitivne atmosfere i energije festivala i široke slavonske duše koju sam i sam kao glumac i dobitnik Zlatnog šlepa osjetio. Još su mi svježa prekrasna sjećanja na prošlogodišnji VFF i ranije boravke na festivalu.
VFF slavi veliki, 20. jubilej. Nakon svega što ste pripremili, od više od pedeset filmova i međunarodne selekcije do novih partnerstava i bogatog popratnog programa, što za vas znači ovaj jubilej i kakvu budućnost vidite za Vukovarski filmski festival? Posebno smo razmišljali o vukovarskoj publici koja filmove ne gleda samo očima nego i srcem pa će tako imati prigodu vidjeti niz vrhunskih glumačkih i redateljskih ostvarenja. Mislim da će i prošlogodišnje proširenje kategorija na kratki igrani i animirani film biti razlog za još veći interes publike i dolazak gostiju koji će prisustvovati projekcijama. Naročito sam ponosan na tri žirija, po tri člana za svaku od kategorija. Poziv da budu članovi ocjenjivačkog žirija i dio ove festivalske priče svi su doživjeli kao veliku čast. Mnogi od njih, kao prošlogodišnji članovi, izrazili su želju da svojim ponovnim sudjelovanjem pomognu i uveličaju našu obljetnicu. To su velika umjetnička i novinarska imena: Domagoj Burić, filmski redatelj vrlo uspješnih dokumentaraca, filmska kritičarka Jelena Ružić, redatelji animiranih filmova Darian Bakliža, Manuel Šumberac i Eugen Bilankov, zatim naše proslavljene glumice i glumci, dramska prvakinja Ksenija Pajić i nacionalni prvak Goran Grgić, fotografkinja i redateljica Dora Šarić te prošlogodišnja pobjednica festivala, austrijska redateljica Sabine Hiebler. Ove godine Austrija je zemlja partner koja će biti pojačano zastupljena kroz svoje filmove, izložbe i bogatu gastronomsku ponudu. VFF nudi i bogat popratni sadržaj u vidu VFF Akademije za sve mlade ljude zainteresirane za film, zanimljive radionice i predavanja, predstavljanje romana i slikovnica, projekcije dječjih filmova kao i brojna gostovanja. Nadam se da će naš trud i nastojanja biti dostojni velikog jubileja koji slavi naš festival i grad Vukovar. Jer ovo nije samo veliki jubilej nego i potvrda da se jedna hrabra ideja filmskog zanesenjaka i osnivača festivala Igora Rakonića, preko Daniela Rafaelića, do aktualnog i agilnog ravnatelja Darka Puharića, pretvorila u trajnu kulturnu vrijednost grada Vukovara, Slavonije i Hrvatske. Neka ovo jubilarno izdanje ne bude samo pogled unatrag nego i početak jednog lijepog novog poglavlja.
Što vas danas tjera nakon toliko desetljeća na sceni da ulazite u svaki novi projekt? Upravo uloga umjetničkog ravnatelja Vukovarskog filmskog festivala, odnosno selektora omogućila mi je jedan novi uvid u glumačku profesiju. Rekao bih čak i odmor od osobnog scenskog postojanja jer sam s užitkom bio u situaciji da gledam druge glumce odnosno filmove koji su bili prijavljeni u selekciju. Tako da nakon toliko desetljeća na sceni i filmskom platnu, ovaj posao gledanja i odabiranja filmova, gledam kao projekt kojem i sam dajem svoj osobni pečat. Ovu funkciju doživljavam kao nastavak pa na neki način i odmor od svojih svakodnevnih glumačkih i umjetničkih obaveza, a odgovornost odabira filmova gotovo je jednaka kao i odgovornost scenskog izlaska pred publiku.
Živimo u vremenu brzih informacija i površnih sadržaja. Gubi li umjetnost bitku? Umjetnost nikada ne može izgubiti bitku jer je čovjek na određen način ovisan o umjetnosti, a ono što ostaje iza svake civilizacije upravo je kultura i umjetnost. U svijetu filma ovo je posebno uočljivo pa sam vrlo sretan što sam bio u prigodi odabrati i nekoliko izuzetnih filmskih ostvarenja za koje vjerujem da će i publika pronaći trenutke dobrih vibracija i nade da površni i brzi sadržaji blijede u usporedbi s vrhunskim umjetničkim ostvarenjima.
Kada se osvrnete danas na svoju bogatu karijeru, postoji li uloga koja vas je najviše obilježila i promijenila kao čovjeka? Uloga koja je sasvim sigurno utjecala na moje kriterije i sudove o licemjerstvu i površnosti koje prevladavaju u našem javnom prostoru jest uloga Doktora u monodrami "Na rubu pameti" koju sam adaptirao prema romanu Miroslava Krleže, a za koju je glazbu napisao Arsen Dedić. Obilježavam već dvadeset i drugu godinu igranja pred raznolikom publikom diljem Hrvatske i svaki put kada igram, ona je jednako svježa i aktualna kao i u trenutku premijere. Pa, kada se nađem u situaciji da očajavam pred izgubljenim kriterijima i zaboravljenom umjetničkom odgovornošću, ova me predstava uvjeri da još uvijek ima publike koja to itekako cijeni i poštuje. U Doktorovu pobunu pretočio sam svoju, ali ne samo zbog moralno iskvarenih društvenih aktualnosti nego i kao moju vlastitu pobunu protiv sve većeg zanemarivanja smisla riječi i pokušaj prizivanja davno zaboravljenih kriterija. Dakle, htio sam igrati Krležu preko svoga bunta i pobune upravo u odrazu našeg vremena, kroz sebe, vratiti riječ ponovno na pijedestal, vratiti joj dostojanstvo, važnost i odgovornost. Igrati tu predstavu velika je svetkovina za moju dušu. S Krležom sam produžio i svoj san o glumi.
Osim što ste umjetnički ravnatelj festivala u Vukovaru, koji su vaši planovi i u kojim projektima se vidite u budućnosti?Prošle sezone ugodno sam surađivao s kazalištem Joza Ivakić u Vinkovcima gdje sam s mladim snagama vinkovačkog kazališta, a u režiji Almira Zoletića, napravio predstavu "Bili smo" Davida Harea. S predstavom smo gostovali na mnogim kazališnim festivalima u Hrvatskoj i uvijek nailazili na odličan prijem publike. Također, radio sam, opet s mladima, u Maloj sceni koju vodi Buga Marija Šimić gdje igram u Sofoklovoj "Antigoni" ulogu Kreonta. S nestrpljenjem očekujem premijeru filma "Posljednji rimski bog" u režiji Domagoja Burića, o caru Dioklecijanu, a u kojem igram zahtjevnu ulogu rimskog senatora Prokula, presudnog za njegovo ustoličenje. Da bismo bili bliži stvarnosti u kojoj je živio i djelovao, mi glumci govorili smo autentičnim latinskim jezikom što je velika posebnost ovog filma. Za taj pothvat bile su potrebne dugotrajne pripreme i probe kao i višemjesečno memoriranje teksta. Samo snimanje ovog zahtjevnog filmskog projekta protegnulo se na dvije i pol godine, a sudeći po kadrovima koje sam imao prigodu vidjeti, očekujem pravi filmski spektakl. Paralelno s filmom, Domagoj je napravio i dokumentarno-igranu seriju, a premijera filma će biti 27. listopada u Zagrebu. Brojnu glumačku ekipu predvodi Amar Bukvić u ulozi Dioklecijana, Nataša Janjić Medančić kao Priska, zatim Marko Cindrić, Slavko Sobin, Krešo Mikić, Anja Šovagović Despot i mnogi drugi. A upravo sudjelujem u jednom projektu o kojem ne bih smio puno govoriti. Neka to bude iznenađenje na radost televizijske publike.
Otvori KEKS Pay
