Silobrčić je u sklopu studija obavljala stručnu praksu u Atelijeru Meštrović, tijekom koje se bavila istraživanjem povijesti i muzeološke transformacije prostora, s posebnim osvrtom na Atelijer Meštrović kao umjetničko-memorijalni muzej. Tema je bila dio njezina istraživanja za diplomski rad, u kojem se bavila arhitekturom prostora i adaptacijom povijesnih kuća za muzejske potrebe. Svoje je istraživanje zaokružila sadržajnim stručnim vodstvom za posjetitelje, pripremljenim pod mentorstvom dr. sc. Barbare Vujanović. Samo dva dana nakon vodstva, u ponedjeljak 14. rujna, Silobrčić je uspješno obranila diplomski rad iz muzeologije i time završila studij. Velik odaziv publike na ovo stručno i dijaloško vodstvo pokazao je koliko su tema Ivana Meštrovića i njegov zagrebački dom i muzej posjetiteljima uvijek iznova zanimljivi. Slojevitost Atelijera pritom se otvara i kroz različite perspektive stručnih istraživača, koji u poznatom prostoru mogu prepoznati nove teme, odnose i pitanja.
Jedna od posebnosti Atelijera Meštrović proizlazi iz dualizma koji mu je sam Meštrović dodijelio: dom je bio prostor stvaranja, baš kao što je atelijer bio prostor života. Upravo je taj odnos bio jedno od polazišta vodstva Sofije Silobrčić, koja je posebnu pažnju posvetila transformaciji Meštrovićeva doma i radnog prostora u umjetničko-memorijalni muzej. Taj je proces započeo još za Meštrovićeva života, dok je prvi stalni postav oblikovan i etapno realiziran tijekom 1960-ih.
Vodstvo je obuhvatilo memorijalnu i umjetničku dimenziju Atelijera, s posebnim naglaskom na arhitekturu kao nerazdvojivi dio muzejske cjeline. Bio je to ujedno poziv da se poznati prostor pogleda iz druge perspektive: ne samo kao mjesto u kojem su sačuvani Meštrovićev dom i djela, nego kao složena muzejska cjelina koju su tijekom vremena oblikovali umjetnik, arhitekti, dizajneri, muzealci i drugi autori. U tom je smislu i novi stalni postav obnovljenog Atelijera Meštrović dodatni poticaj za nova čitanja prostora i umjetnina. Njegova koncepcija ne polazi samo od predstavljanja Meštrovićevih djela i života, nego i od samoga mjesta kao muzeološki vrijedne cjeline, u kojoj se isprepliću arhitektura, umjetnost, obiteljska memorija i povijest muzeja. Velik odaziv na vodstvo Sofije Silobrčić potvrdio je interes publike za takve različite pristupe i perspektive. Atelijer, iako mnogima poznat, svaki se put može pokazati u novom svjetlu, ovisno o tome tko ga promatra i koja pitanja pritom postavlja.
Upravo iz te ideje nastao je novi ciklus vodstava „Atelijer na drugi pogled“, koji će publici donositi nova i osobna čitanja prostora, arhitekture i umjetnina. Kako Atelijer vide arhitekt, dizajner, muzeolog, umjetnik ili povjesničarka umjetnosti? Što će u njemu primijetiti netko tko je sudjelovao u stvaranju novog stalnog postava? Koji će detalj, prostor ili umjetnina nekome privući pažnju, a drugome otvoriti sasvim drugo pitanje? Ciklus „Atelijer na drugi pogled“ započinje u listopadu, a nova će se vodstva održavati jednom mjesečno. Svako će od njih ponuditi drukčiji pogled na Atelijer Meštrović, otvarajući prostor novim interpretacijama, razgovoru i osobnom doživljaju njegova prostora i zbirke.
Održani program stručnog vodstva Sofije Silobrčić svojevrstan je uvod u ciklus „Atelijer na drugi pogled“, koji je bio slobodan za posjetitelje, a tako će biti i s najavljenim ciklusom. Ovim programima Muzeji Ivana Meštrovića iznova pozivaju domaće posjetitelje u obnovljeni Meštrovićev dom i muzej.
Otvori KEKS Pay
