Hoće li u sveopćoj štednji u proračunu za 2009. godinu biti smanjena
ionako skromna izdavanja za istraživanje i razvoj? Istina, premijer Ivo
Sanader još nije iznio detaljne rezove koji će se poduzeti za
uravnoteženi proračun. S jedne strane tvrdi da će biti novca za velika
infrastrukturna ulaganja poput pelješkog mosta, no neki su se već
uplašili da bi tada za manje projekte, poput istraživanja i razvoja,
izvori mogli biti zaustavljeni iako se neprekidno ponavlja da trebamo
postati društvo znanja.
Ne bi li spriječilo mogućnost takvog razvoja događaja, Nacionalno
vijeće za konkurentnost (NVK) “na vrijeme” je počelo upozoravati. U
svom priopćenju tvrdi: Hrvatsko gospodarstvo i država ne smiju
reagirati na globalnu financijsku krizu i usporavanje rasta
smanjivanjem ulaganja u obrazovanje, inovacije, znanost i istraživanje.
Bilo bi pogrešno ako bi sada država i privatni sektor počeli rezati
ulaganja u znanje i inovacije jer to može ugroziti konkurentnost
hrvatske ekonomije na duge staze, istaknuo je predsjednik NVK-a Darko
Marinac, piše u priopćenju.
Skromna ulaganja
Hrvatska je na samom začelju ulaganja upravo u tom segmentu. Prema
posljednjim podacima Eurostata, 0,87 posto bruto domaćeg proizvoda
otpada na istraživanje i razvoj. Europski je prosjek ulaganja otprilike
dva posto BDP-a.
– Ako se zatvori slavina i ukinu državna ulaganja u znanje, posljedice
se možda neće osjetiti istodobno, no za pet do deset godina i te kako
ćemo biti svjesni sadašnjih propusta – smatra dr. Ante Babić, neovisni
analitičar, i objašnjava da su, primjerice, Irska i Finska profitirale
takvim ulaganjima. Finci su u startu, nakon što ih je poharala
gospodarska kriza, odlučili da će plaće rasti ispod rasta BDP-a te da
će ulagati u znanje, a ne u ceste.
To im se naposljetku višestruko isplatilo. Upravo primjer Finske prof.
dr. sc. Slavica Singer, članica NVK-a, ističe kao primjer ulaganja u
znanje. U radikalnom prestrukturiranju gospodarstva za krize 90-ih
Finci jedino nisu štedjeli na istraživanju i razvoju i danas se ponose
tim potezom koji je potom pokrenuo gospodarstvo, dodaje S. Singer.
Štednja i učinkovitost
Što se Hrvatske tiče, prije svega trebalo bi reformirati sustav jer se
novac za znanje i inovacije često ne upotrebljava na pravi način,
smatra dr. Babić.
Nikola Dujmović, direktor IT tvrtke Span, također tvrdi da bi, kad bi
se povećala učinkovitost državnih ulaganja, pristao i na štednju u tom
dijelu.
– Vjerujem da bi s manje novca, ali uz veću učinkovitost bilo boljih
rezultata. Sam novac ne jamči uspjeh, bilo bi nadasve poželjno da usto
postoji i prava strategija. Jer, i kad bih, primjerice, imao novac koji
bih bio spreman uložiti, pitao bih se kamo.
Bi li bio pravi potez uložiti ga u IT u turizmu, hoće li to Vlada
dugoročno podržati i razvijati ili će se jednostavno sjetiti i preuzeti
neku stranu ponudu? Potreban nam je nacionalni fokus i učinkovito i
racionalnije upravljanje novcem namijenjenim za znanje, razvoj i
istraživanje – dodaje N. Dujmović.
PRORAČUN Štedite na znanju, zaboravite razvoj
