Naslovnica Premium Kolumne

Zašto nitko ne brine o instituciji koja ima 106 milijuna kuna?

Ako se već oko HNK diže velika prašina jer je tu riječ o instituciji s više od 500 zaposlenih i s višemilijunskim budžetom, zašto se ne diže prašina oko Knjižnica grada Zagreba
05. prosinca 2016. u 10:00 0 komentara 1402 prikaza
HNK
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Kada se bira intendant (ili intendantica) Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, svi su na nogama. Naravno, zagrebački HNK matično je hrvatsko kazalište. Smješteno je u srcu grada Zagreba. Ima tri ansambla. Intendantu (ili intendantici) daje veliku umjetničku, a onda i društvenu moć. A čitava priča ima i svoju ne manje važnu financijsku stranu. Budžet HNK u Zagrebu je izniman. Tu je riječ o stotinjak milijuna kuna. Stoga ne čudi da se za intendantsku fotelju potežu i metaforički pištolji. Kada se prisjetimo s koliko je strasti i s koliko političke upornosti i to ne tako davno Ana Lederer zamjenjivana s Dubravkom Vrgoč, jasno je da je izbor prvog čovjeka zagrebačkog HNK predstava koja golica pažnju najšire javnosti, pa čak i onih ljudi koji nikada nisu kročili u staro zdanje na Trgu (još uvijek) maršala Tita.

A kada se već oko izbora čelnog čovjeka HNK radi pravi cirkus, zašto onda ta ista javnost temeljito šuti kada se bira prvi čovjek Knjižnica grada Zagreba? Gdje je tu gerila koja će propitivati tko se i s kakvim referencama javio na taj natječaj? Zar je zagrebačkoj, ali i hrvatskoj javnosti potpuno svejedno tko će sjesti u ravnateljsku fotelju institucije koja je zasad smještena u Starčevićevu domu, a koja bi, kako to gradski oci planiraju, trebala dobiti novu zgradu za smještaj svog golemog knjižnog blaga.

Ako se već oko HNK diže velika prašina jer je tu riječ o instituciji s više od 500 zaposlenih i s višemilijunskim budžetom, zašto se ne diže prašina oko Knjižnica grada Zagreba. Pa i one imaju više od 500 zaposlenih, a njihov budžet je čak i nešto veći od budžeta zagrebačkog HNK.

Tako su, prema službenim podacima Državnog ureda za reviziju, 2013. godine Knjižnice grada Zagreba imale ukupni prihod od čak 101 milijun kuna. Vlastitim prihodima Knjižnice su ostvarile više od osam milijuna kuna (dakle više od milijun eura). Prihodi od članarina iznosili su nešto više od četiri milijuna kuna, a od zakasnina je ubrano čak 2,7 milijuna kuna.

To nikako nisu zanemarive svote u ovoj financijski vrlo temeljito devastiranoj kulturi, pa nije jasno kako to da izbor prvog čovjeka Knjižnica grada Zagreba redovito prolazi u tišini, bez ikakva medijskog odjeka, bez navijanja, bez trzavica koje bi probile zakon posvemašnje političko-birokratske šutnje? Bez ikakve javne rasprave?

Nije jasno zašto političkim stankama u Skupštini grada Zagreba nije u interesu propitivati poslovanje i kadroviranje u Knjižnicama grada Zagreba kada se katkada tako žučno i strastveno raspravlja o temama koje imaju mnogo manju kulturološku, ali i financijsku težinu? Zašto su Knjižnice grada Zagreba minorizirane? Zar doista nikoga nije briga tko će u 2017. godini voditi Knjižnice grada Zagreba čiji bi budžet (barem prema planu) trebao iznositi gotovo 106 milijuna kuna?

Vrtovi Hrvatske
Vrtovi Hrvatske
100% domaće voće i povrće sad je svima dostupno!

A1 izdvaja za Vas

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.