U povodu 50. obljetnice slavnog pokreta u Francuskom je paviljonu u Zagrebu otvorena izložba Hrvatsko proljeće 1971. – 2021. Ima događaja u životu koje neposredno ne doživljavate kao historijske nego kao obične, povijesnu vrijednost daju im kasnija vremena. Ali oni su za vas i dalje normalni, prirodni kao cvijeće, trava, šuma, njive, rijeke, more i nevini kao prijeko potrebna zajednica, kao obitelj. Nedužna kao obitelj bila je Hrvatska i 1971. i 1990. godine. Imati svoju slobodnu domovinu, svoje pretke i potomke, nužno je kao disati, kao imati svrhu u svemirskom prostranstvu. I 1971. i 1990. godine Hrvati tu domovinu nisu osjećali kao nešto veliko nego kao nešto po Bogu zasluženo.
budiša je postao žrtva tek kad ga je račan 2000-ih sredio. gotovac... njega je tuđman na izborima tukao sa 70% razlike u glasovima. veselica, čičak.... kome su oni bili problem, sami sebi najviše. stravične žrtve? čemu tako teške riječi, dal znate da su naši politički zatvorenici na golom otoku knjige pisali? priče o nekakvoj tamnici su priče, nikad neki političar nije fizički radio, ni u jugi ni sad!