Naslovnica Premium

Turisti s dunavskih kruzera u Vukovaru potroše tek dolar - dva

Za unapređenje plovnih putova na rijekama mogli bismo i trebali povući 60 milijuna eura iz fondova EU
04. kolovoza 2014. u 15:10 3 komentara 2410 prikaza
01. 09. 2008., Vukovar - Turisticki vlak Traminac vozio je turiste iz Zagreba koji su dosli posjetiti Vukovar i Ilok. Voznja camcem po Dunavu.  Photo: Mihael Spanic/Vecernji list
Foto: Mihael Španić/Pixsell/Večernji list

Mnogim je Nijemcima i Austrijancima pojam ljetovanja hrvatski Jadran, ali ima i onih koji se odlučuju za 15-dnevno krstarenje Dunavom. Ukrcaju se na brod u njemačkom Passauu na granici s Austrijom pa odlaze na 2000 kilometara dugo putovanje. Četvrtog dana plovidbe drugom po dužini rijekom u Europi pristaju u Vukovaru. Iako hrvatski grad heroj nema reputaciju Beča ili Budimpešte, ponekad je upravo on najveća atrakcija.

– Naše putnike zanima Vukovar. Mnogi, znaju što se ondje dogodilo i jedva čekaju da vide kako grad izgleda danas – kaže Wolfgang Lüftner, vlasnik austrijske kompanije Danubia Kreuzfahrten, jedne od najvećih u Europi za turističku plovidbu rijekama.

– Hrvatska ima Vukovar. Priču koju i danas može pričati svijetu, kojom može privući turiste. No ima, i puno drugih, ljepših poput prirode – kaže Lüftner u čijoj je floti 12 brodova.

Na plovidbi 170 kruzera

Najveća prepreka masovnijim dolascima loši su dokovi uz koje pristaju kruzeri.

– Treba ih popraviti jer Hrvatska ima velik potencijal za riječni turizam – ističe Radu Comanici, predsjednik uprave rumunjske tvrtke Danube Cruises Romania čiji brodovi pristaju u Vukovaru i u Osijeku na Dravi.

Prvi luksuzni riječni brod s američkim turistima pristao je u Vukovar prije desetak godina. U vukovarsku luku ove će godine kruzeri pristati 212 puta (od ožujka do studenog) s po stotinjak turista koji najčešće po prvi put dolaze u grad. Kolika je zarada od tisuća gostiju?

– Minimalna, jer turistički angažmani nude im lokacije u Baranji, a ne one u Vukovaru – tvrdi hotelijer Pavao Josić, član vijeća vukovarske Turističke zajednice. Turisti na kruzerima imaju sve i na kopnu zapravo ne moraju potrošiti ni dolar, pojašnjava. I zaista, na ulicama Vukovara mogu vidjeti turisti kako šetaju i fotografiraju grad. Rijetko bilo što kupuju. U mjenjačnici promijene tek dolar dva za sladoled.

– Kroz grad je prošlo na desetine tisuća turista, a da nismo imali nikakve koristi od toga. Jednostavno, zakazali su ljudi u Turističkoj zajednici, tvrdi Josić.

U Vukovaru žurno moraju osmisliti zanimljiviju ponudu za goste s kruzera jer je Wolfgang Lüftner uvjeren je da je prava zarada na Dunavu, poznatom po teretnom prometu, moguća u turizmu. Trenutačno rijekom plovi 170 kruzera. Lobistička organizacija Pro Danube traži od Europske komisije uklanjanje administrativnih barijera za plovidbu rijekom, napose pri prelasku granica. Zahtijevaju i reindustrijalizaciju luka, odnosno poticaje za ulaganja u infrastrukturu i obnovu flote.

– Infrastruktura je loša diljem Dunava pa prijevoznici tereta već 20 godina ne obnavljaju flotu – upozorava Alexandru Capatu, predsjednik Pro Danubea. Austrijanac Johannes Hahn, povjerenik EK za regionalni razvoj, veliki je zagovornik jačanja i zbližavanja podunavskih zemalja, što je stoljećima bilo područje austrijskog utjecaja. Prije tri godine podupro je uvođenje strategije EU za dunavsku regiju, poznatu i kao Dunavska strategija. Njome je obuhvaćeno 14 zemalja, od članica EU poput Njemačke i Austrije do Srbije i BiH koje se nadaju pristupu Uniji. Ideja je da države surađuju na različitim područjima i imaju zajedničku, istu poziciju prema Bruxellesu pokušavajući izvući novac za projekte.

Gospodarska arterija Europe

– Dunav je gospodarska arterija Europe. Podunavlje je brzorastuća regija s najvećim potencijalom na kontinentu. Stoga, tražimo način kako financirati razvoj plovnog puta na Dunavu – izjavio je Hahn.

Zasad je neizvjesno je koliko će novca biti raspoloživo do 2020. Predloženo je 26 milijardi eura, što je tri puta više u odnosu na prošlo sedmogodišnje razdoblje. Nizozemka Karla Peijs, bivša koordinatorica za europske kontinentalne plovne puteve, upozorava da se mnogo novca ne iskoristi zbog neučinkovite ili nedovoljno pripremljene državne administracije. Napominje kako je važno izaći s dobro pripremljenim projektom kako bi i zemlje izvan podunavske regije, poput njezine Nizozemske, vidjele da njihov novac odlazi na nešto doista korisno, na nešto što poboljšava život ljudima i što je bitno za kontinent.

Gdje Hrvatska vidi najveći interes u Dunavskoj strategiji ne zna se. Hrvoje Marušić, pomoćnik ministrice vanjskih poslova zadužen za Podunavlje, odbio je odgovoriti na to pitanje. Ministarstvo vanjskih poslova također nije odgovorilo. Hrvatskoj bi za unapređenje plovnih putova na rijekama u idućih sedam godina trebalo biti na raspolaganju 60 milijuna eura iz fondova EU.

– To je u planu, potvrdu očekujemo krajem ove ili početkom iduće godine – kaže Anton Schrag, šef odjela za regionalnu politiku u Europskoj komisiji. Kao nova članica EU, Hrvatska je imala kratko vrijeme pa povlačenje novca u ovom području nije tako loše, dodaje Schrag. Na jesen će ministrima prometa biti predstavljen plan koji, među ostalim, uključuje istraživanje dna i obnovu opreme za iskapanje nataloženog pijeska, šljunka i mulja sa dna.

– Potrebna su i dodatna istraživanja rijeke – napominje Schrag.

Nakon što plan bude predstavljen, vlade bi ga trebale ugraditi u nacionalne politike. Nastavak je to deklaracije iz Luxembourga koju je u lipnju 2012. potpisao i hrvatski ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić. Zemlje kojima prolazi Dunav trebale bi iduće godine zajednički upravljati vodenim putem i lukama, i to znatno efikasnije nego dosad, čime bi do 2020. promet bio povećan za 20 posto. "Izazov (za postizanje cilja) su razdoblja niskog vodostaja i daljnji rizici vezani uz klimatske promjene. Dobro održavanje plovnog puta preduvjet je za mirnu i sigurnu plovidbu s niskim troškovima u unutrašnjosti kontinenta, pogotovu tijekom niskog vodostaja. Održavanje iziskuje značajna sredstva iz dotičnih zemalja", stoji u deklaraciji koju je prihvatila Hrvatska.

Od Rotterdama do Crnog mora

Unatoč bogatim rijekama, život u istočnoj Hrvatskoj odumire. Stopa nezaposlenosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji iznosi 34,72 posto i gotovo je dvostruko viša u odnosu na čitavu zemlju. U Hrvatskoj je bez posla 19,6 posto stanovnika, podatak je za svibanj iz Državnog zavoda za statistiku. Gospodarska kriza u Hrvatskoj i Europi odražava se na luku Vukovar koja zapošljava oko 90 radnika. U siječnju je ondje pretovareno 7000 tona tereta, što je 50 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani, posljednji je podatak objavljen na internetskoj stranici kompanije.

– Pretpostavljalo se da će ova godina biti teška, no ne toliko – izjavio je u svibnju direktor luke Tomislav Mihaljević. Pa ipak, optimističan je glede budućnosti. Luka je povezana s vukovarskom gospodarskom zonom, a željeznicom i s Vinkovcima, što omogućuje pretovar tijekom čitave godine. Pogled je sada usmjeren prema zapadu Europe gdje se željeno iščekuje ekonomski oporavak, a time i kretanje robe prema istoku.

Zaživi li inicijativa iz Dunavske strategije, rijekom će ploviti dodatni kontejneri od nizozemske luke Rotterdam sve do Crnog mora. O velikom plovnom putu Dunavom sanjao je još u VIII. stoljeću europski vladar Karlo Veliki. Nadao se povezivanju Dunava i okolnih rijeka sa Sjevernim morem. San je postao stvarnost 1200 godina kasnije kada su sagrađene brane koje omogućuju plovidbu preko različitih razina rijeke. Dok se turisti s broda austrijskog Danubia Kreuzfahrtena približavaju Vukovaru, Wolfgang Lüftner već vidi novac koji plovi rijekom. Iako je zbog šljunka i mulja voda smeđa, njegova priča zvuči poput valcera "Na lijepom plavom Dunavu" austrijskog kompozitora Johanna Straussa.

– Pred nama je velika budućnost. Europske su rijeke neiskorištene – zaključuje dunavski brodar.

>>Luksuzni riječni kruzer Victor Hugo ipak stigao u Slavonski Brod

 

Deceuninck grupa
PROIZVODNJA I EKOLOGIJA
Mogu li uspješno poslovanje na globalnom tržištu i zaštita okoliša ići ruku pod ruku? Jer kako stvari stoje, uskoro će morati
  • bajo2:

    ...i pristaju u Vukovaru,i sta,gdje da ostave novce.nema nista!!!slaba ponuda,nikakva.osim toga Vukovar je malte ne pocetak putovanja zato moras biti maher da izvuces novac turistima.daleko je crno more.prijateljica mi je radila na tim brodovima.ta vrsta putnika nisu obicni turisti koje ... prikaži još! mi zamisljamo i vidjamo na moru.imaju druge interese...tesko je tim turistima nesto prodati,ili...ako ima neki restoran na obali organizirati neke plesne veceri i tako itd,itd...

  • robertbruckner:

    hehehehehe kad nemaju love, trose onoliko koliko imaju hehehehehe

  • hrxxx111:

    bolje i tih 100-200 dolara po brodu nego ostati bez njih.