Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Kolumne

Trošenje novca iz EU treba vezati uz vladavinu prava, ali bez zlouporaba

Prvi će se put omogućiti suspendiranje isplate novca iz fondova Europske unije zbog sustavnog kršenja vladavine prava u nekoj državi članici. Gdje je u toj raspravi Hrvatska?
05. kolovoza 2020. u 14:12 1 komentara 745 prikaza
Europska unija
Foto: Reuters/PIXSELL

Hoće li se od 1. siječnja sljedeće godine prvi put u povijesti Europske unije trošenje novca iz fondova vezivati uz uvjet poštivanja vladavine prava? To je pitanje koje je ostalo nejasno odgovoreno i nakon povijesnog summita lidera EU na kojemu je dogovoren novi iskorak prema “EU iduće generacije”.

Croatia's Prime Minister Andrej Plenkovic is welcomed by European Commission President Ursula von der Leyen at the EU Commission headquarters in Brussels Tomislav Krasnec Reforme o kojima ovisi europski novac za nas nisu pokazna vježba

Ideja i dalje postoji: želi se po prvi put omogućiti suspendiranje isplate novca iz EU fondova zbog sustavnog kršenja vladavine prava u nekoj državi članici. No izvedba te ideje ostavljena je za kasnije, da se dogovori do kraja ove godine. Europski parlament jako je nezadovoljan jer očekuje više, jasnije i bolje. Mađarska i Poljska, jedine dvije države članice koje se nalaze pod istragama zbog sumnje u sustavno kršenje vladavine prava, interpretiraju ishod tog summita kao svoju pobjedu. No poljsko-mađarska interpretacija još nije zajamčena.

Francuska je ovih dana dala novi poticaj da se ispravi ono što je propušteno biti učinjeno na summitu. Ministar za Europu Clément Beaune najavio je da će se boriti za to da taj mehanizam vezivanja vladavine prava i korištenja EU fondova bude snažan. Ne možemo reći građanima da imamo financijsku solidarnost u Europi, a da se ne brinemo o tome kako se poštuju temeljna pravila demokracije, slobode medija i ljudskih prava, kaže Macronov glavni čovjek za europska pitanja.

S druge strane, Orbán u svojim intervjuima ostavlja dojam da uživa u ovoj borbi i da nema namjeru popuštati. U jednom radijskom intervjuu početkom srpnja počeo je nabrajati primjere u nekim drugim državama članicama za koje se očito planira hvatati ako se drugi nastave hvatati za primjere kršenja vladavine prava u njegovoj. Pa tako spominje Njemačku kao zemlju u kojoj je prihvatljivo da su ustavni suci članovi političkih stranaka (u Mađarskoj to nije prihvatljivo, kaže), pa spominje Nizozemsku kao zemlju koja ima problem sa sustavnim rasizmom u redovima policije, pa spominje Italiju kao zemlju u kojoj je “Berlusconi osuđen nakon što su šefovi ljevičarskih stranaka raspravljali njegov slučaj sa sucima”… Nisu li to sve problemi s vladavinom prava, pita se Orbán, u želji da poentira upiranjem prsta u druge po principu “drž’te lopova”. Ali Europa koja još drži do liberalne demokracije, za razliku od Orbána koji je tome dodao prefiks i- (pa sad gradi liberalnu demokraciju, što je eufemizam za prvi autokratski režim u EU), ne bi smjela dopustiti da joj Orbán prekraja temeljne vrijednosti. Orbán je naprosto postao čovjek koji balkanizira europsku politiku, u smislu u kojem taj glagol znači ponašanje koje ne teži pronalasku rješenja, nego konstantnom pronalasku prepreka rješenju.

Andrej Plenković SANDRA VELJKOVIĆ Žestoko, ali iz Bruxellesa nitko nije otišao nezadovoljan

Gdje je u čitavoj toj raspravi Hrvatska? Mi imamo specifično iskustvo. U pristupnim pregovorima zadovoljili smo strože uvjete koji se tiču vladavine prava i jačanja demokratskih institucija nego ijedna druga nova država članica (a i mnoge stare). Hrvatska ne treba svemu tome okretati leđa. I dobro je da ne okreće, premda je također istina da nakon ulaska u EU nismo nastavili s istim žarom, a mogli smo i trebali smo. Druga specifičnost je u tome što Hrvatska zna kakve se sve zloupotrebe mogu dogoditi po pitanju uplitanja drugih država u ocjene o vladavini prava kod susjeda. Slovenija je, naime, sve donedavno imala vladu koja je uporno pokušavala u raspravama unutar EU prilijepiti Hrvatskoj stigmu države članice koja tobože ne poštuje vladavinu prava kad odbija priznati kompromitiranu presudu ad hoc arbitražnog suda o granici. Srećom, slovenskim političarima koji su se upustili u takvo prljavo etiketiranje to baš i nije pošlo za rukom. Sud EU potvrdio je hrvatsku argumentaciju koja je cijelo vrijeme govorila da ad hoc arbitraža o granici nema veze s pravom Unije, pa su time propali i slovenski pokušaji trpanja Hrvatske u isti koš s Mađarskom i Poljskom, u koš država članica koje su suspektne po pitanju vladavine prava.

Mora postojati neki mehanizam koji veže poštivanje vladavine prava uz trošenje novca iz EU fondova. Sada je idealna prilika za stvaranje takvog mehanizma. Ali taj mehanizam treba, uz sve druge postavke, biti i takav da ne dopušta mogućnost zlouporabe. To ne smije biti mehanizam za puko etiketiranje drugih država članica. Hrvatska ima relevantno iskustvo i s tih bi pozicija trebala sudjelovati u ovoj važnoj raspravi za čitavu Europsku uniju.

POLICIJA SVE SNIMILA
Kako se radilo u aferi Janaf: Kovačević je naručivao eskort dame, a Grgić strahovao da ga netko vidi
Kotiga i Ribafish: Najbolje ribe su na istoku!
HEDONIZAM
Kotiga i Ribafish: Najbolje ribe su na istoku!
  • Avatar Slavonija2014
    Slavonija2014:

    Mađarsko i poljsko pravosuđe jesu Amerika za hrvatsko koje je, bez ikakve dvojbe, najgore u EU-u. Sporo je, a usto ide niz dlaku moćnijoj strani u sporu. Da bude sve sramotnije, državom vladaju dva pravnika.