Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 4
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
25.09.2014. u 12:00

Kako to da mi kao mala zemlja s malim potrebama nemamo hrabrosti kladiti se na zelenu energiju, a veliki mogu?

Na početku bih upozorio sve stručnjake u energetskom sektoru da se ne živciraju previše te da ne odustaju već negdje na prvoj trećini zato što će odmah biti jasno da će se ova kolumna najviše svidjeti Mireli Holy. Poznato je, naime, da su Holy i njezin OraH u velikoj svađi s bilo kakvim konstruktivnim pristupom velikim energetskim projektima te da se njihove aktivnosti po tom pitanju, više ili manje, svode na bacanje klipova pod noge. Holy i pristaše svakom će energetskom projektu pronaći “neprihvatljivu” točku te će usporavanje “opasnog” projekta pretvoriti u svoju životnu misiju.

Nije, dakle, cilj ove kolumne podupirati destruktivnu politiku koja bi nas uvela u čistu i zelenu budućnost u kojoj ćemo jesti travu, ali nam je, uz očito šeprtljanje vlasti u realizaciji bilo kojeg projekta, postalo potpuno jasno da ne bi zdravo za gotovo trebalo prihvaćati ni postojeće vizije energetske budućnosti koju podupiru hrvatski, više manje konzervativni, energetski stručnjaci. Iako postoje različite ideje i pristupi, u osnovi se sve svodi na nekoliko krupnih, suvremenih elektrana na ugljen ili na plin, na pokoju novu hidrocentralu i možda na nuklearku. Kad su posrijedi obnovljivi izvori, solarne i vjetroelektrane, domaći energetičari i političari zapravo odmahuju rukom – jednostavno, u predanom pristupu razvoju obnovljivih izvora energije ne vide hrvatsku energetsku budućnost. Čačić nam je, podsjetimo, nekoliko puta poprilično arogantno “objasnio” kako su projekti s povlaštenim otkupnim cijenama energije iz solarnih ili vjetroelektrana zapravo izvlačenja novca te se cijelo vrijeme brusio na megaelektranu. Vrdoljaka ne treba tu posebno spominjati jer on nije u stanju čak ni naći zamjenu direktoru HEP-a, inače osobnom prijatelju, kojeg ne može natjerati da mu sagradi elektranu kod rodnog Osijeka. U toj zbrci vizije o novim mogućnostima, naravno, nema.

Stručnjaci ne prepoznaju trend ni tehnološke promjene

A već se neko vrijeme pale lampice upozorenja. Ljetos su Nijemci, koji imaju strahovitu potrošnju energije, objavili da je proizvodnja iz obnovljivih izvora dosegla čak trećinu potrošnje. Fantastično postignuće, a žele brzo doći do 80 posto! Kako je moguće da se takav nevjerojatan pothvat isplati škrtim i proračunatim Nijemcima, a nama ne? U predviđanjima su griješili i najpametniji analitičari. Jako sam se zabavio kad sam pročitao članak u VentureBeatu kako je možda najuglednija konzultantska kuća na svijetu McKinsey savjetovala AT&T 1980. godine da se ne guraju previše u na tržište mobilnih telefona jer su te teške, velike i nezgrapne sprave s lošim baterijama bez isplative budućnosti. McKinsey je 1980. predvidio da će mobitela nakon 20 godina biti oko 900.000 komada. Treba li reći da je 2000. godine bilo 100 milijuna mobitela, a da ih danas ima milijarde?

Kakve veze to ima s obnovljivim izvorima energije? Znatan broj hrvatskih i svjetskih stručnjaka i dalje je prema njima skeptičan kao McKinsey prema mobitelima. Primjerice, za solarnu energiju samo ponavljaju da je skupa te da je uz silna ulaganja dosegla samo jedan posto ukupne energije. Međutim, ti stručnjaci, čini se, ne prepoznaju trend ni tehnološke promjene. Futurolog Ray Kurzweil je upozorio, piše VentureBeat, da se tijekom posljednjih 30 godina solarna energija udvostručuje dok troškovi padaju. Kurzweil zaključuje da će solarna energija u samo 14 godina, tj. u manje u šest udvostručenja doći do toga da će zadovoljavati 100 posto današnjih energetskih potreba. Sveukupno će, smatra Kurzweil, za 20 godina obnovljivi izvori zadovoljavati sve buduće energetske potrebe, a fosilna goriva bit će relikvija prljave energetske prošlosti tijekom koje je nanesena možda nepopravljiva šteta klimatskom sustavu Zemlje.

Cijena solarnih panela pala je 75 posto u samo pet godina

Je li slučajno da Australija, Njemačka, Španjolska, Portugal i jugozapad Sjedinjenih Država već sada ima rezidencijalni paritet cijene električne energije s onim iz velikih energetskih objekata? Ne, nije slučajno. Cijena solarnih panela pala je 75 posto u samo pet godina, a taj trend će se nastaviti sudeći prema novim tehnološkim dostignućima. Isto vrijedi za ostale obnovljive izvore.

Još jedna lampica upalila se ovaj tjedan kad su američki mediji, poput The Vergea, objavili da je najslavnija američka kapitalistička familija koja je bogatstvo zgrnula na nafti i drugim fosilnim gorivima, procijenila da njihova Rockefeller Brother Fundation sa 860 milijuna dolara treba što prije prodati biznise s ugljenom i drugim fosilnim gorivima te kako bi što prije investirala u biznis s čistom energijom. Njihov predak John D. Rockefeller jako je dobro znao što radi kad je 1870. godine osnovao Standard Oil, a nekako vjerujemo da današnji Rockefelleri također znaju bolje od naših Čačića, Vrdoljaka i njihovih stručnjaka-vizionara.

>>Riječka tvrtka: Nove investicije u solarne krovove koči HROTE

>>Solarne elektrane za navodnjavanje

Komentara 2

Avatar ANALFABETAFOB
ANALFABETAFOB
17:28 25.09.2014.

U Hrvatskoj postoje stručnjaci?...dajte molim vas navedite jednog koji to zaista jest....i da svakako nema diplomu sa ijednog hrvatskog fakulteta...jer to nisu znanstvene ustanove već nekakve kvazi učionice....a rezultate vidimo na sve strane....a pogotovo kod dječice komunista....sve stručnjak do stručnjaka....a rezultata niti za čačkalicu napraviti !

DU
Deleted user
00:03 26.09.2014.

rockefelleri i čista energija?? to je priča za naivce. oni su svojedobno držali 90% svjetske proizvodnje nafte tako da su konkurenciju uništavali dampinškim cijenama a mnogima su se, gle slučaja, zapalila nalazišta nafte...oni su jedni od onih korporatista i bankara zbog kojih se kapitalizam pretvorio u nakaradno robovlasničko društvo...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije