Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Premium Kolumne

Neizvjesnost je ključna riječ – od utrke s koronom do kriznih žarišta u svijetu

Novi skuplji program obnove američke infrastrukture i otvaranja milijuna novih radnih mjesta Biden namjerava financirati povećanjem poreza na korporacije i bogate. Republikanci se tome žestoko protive
16. travnja 2021. u 12:44 0 komentara 537 prikaza
Ukrajinske obrambene snage
Foto: VALENTYN OGIRENKO/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL

Moja ovotjedna kolumna posvećena je nepoznatom. U Sjedinjenim Američkim Državama traje utrka između širenja varijanti koronavirusa i ubrzavanja cijepljenja, ali ishod je nemoguće predvidjeti. Od početka pandemije, američki trendovi pratili su Europu s razlikom od nekoliko tjedana, što bi moglo značiti da nam predstoji novi veliki porast. Međutim, tempo cijepljenja bio je snažan – više od 120 milijuna Amerikanaca primilo je barem jednu dozu – pa je moguće da ćemo izbjeći najgore.

NOVE NAPETOSTI Rusi stavili dobro poznate oznake na svoje tenkove, a Ukrajina im obećala posljedice u slučaju invazije

Predsjednik Joe Biden nada se da će na uspjehu svog paketa pomoći u pandemiji vrijednog 1,9 bilijuna dolara osigurati usvajanje još skupljeg programa obnove američke infrastrukture i otvaranja milijuna novih radnih mjesta. Novi program namjerava financirati povećanjem poreza na korporacije i bogate. Gotovo kao stvar vjerskog uvjerenja, Republikanska stranka sustavno se protivi bilo kakvom povećanju poreza, što znači da predsjednik Biden svoj zakon može donijeti samo glasovima demokrata. Senat je podijeljen 50-50, pa su izgledi za usvajanje programa neizvjesni. Uspje li predsjednik i ako koronavirus bude obuzdan do ovog ljeta, Sjedinjene Države mogle bi biti spremne za postizanje neviđenog gospodarskog rasta. Bidenove nade u vraćanje učinkovitosti vlade u zemlji i američkog vodstva u inozemstvu vise o niti.

Neizvjesnosti vlada i na međunarodnoj razini. U prvoj su kategoriji pitanja koja uključuju Mjanmar, Sjevernu Koreju i Afganistan. Jasno je da burmanska vojska neće prezati ni pred čim kako bi zadržala vlast, uključujući masakriranje vlastitog naroda. Sjevernokorejski vođa Kim Jong-un neuobičajeno je priznao da mu je zemlja u strašnom stanju zbog pandemije i ekonomskih sankcija. Očekivano je da pokuša iznuditi ustupke prikazima svojeg nuklearnog oružja. Povlačenje američkih i savezničkih postrojbi do kraja 2021., mogle bi imati nesagledive potencijalno destabilizirajuće posljedice za Afganistan i regiju. Za globalnu sigurnost značajan je i razvoj događaja s nuklearnim sporazumom iz 2015. o ograničavanju Irana. Bidenova administracija želi vratiti SAD-e u sporazum i ojačati njegove odredbe, ali suočena je s iranskim inzistiranjem da to učini bezuvjetno.

Ukrajinska vojska PRIJETNJE UKRAJINI SAD i NATO upregnuli sve snage protiv Putina

Iran je učvrstio svoju pregovaračku poziciju sklapanjem dugoročnog gospodarskog partnerstva s Kinom. Drugo prizorište potencijalnih sukoba uključuje kontinuirano jačanje kineskog vojnog pritiska na Tajvan. Nitko ne zna jesu li ti potezi uvod u kinesko osvajanje Tajvana ili su samo oblik psihološkog rata čiji je cilj s vremenom smanjiti tajvanski otpor. Međutim, SAD-e i saveznici u Aziji i Europi prema kineskoj prijetnji odnose se s najvećom ozbiljnošću. Državni tajnik Antony Blinken potvrdio je američku predanost tajvanskim obrambenim sposobnostima i zaštiti zapadnog Tihog oceana, upozorivši da bi bila ozbiljna pogreška da bilo tko pokuša nasilno promijeniti taj status quo. Riječi vjerojatno neće odvratiti Kinu od plana, kakav god on bio, ali Blinkenova izjava povećava izglede za bilo kakav potencijalni sukob.

Naposljetku, najozbiljnije i najneposrednije potencijalno poprište sukoba na svijetu uključuje Rusiju i Ukrajinu. U posljednjih nekoliko tjedana, Moskva je mobilizirala iznimnu vojnu silu neposredno preko granice s ukrajinskom istočnom regijom Donbas, gdje se bore s ukrajinskim snagama još od pripajanja Krima Rusiji. Nitko ne zna namjerava li Rusija napasti Ukrajinu ili samo poslati poruku zastrašivanja – Kijevu i cijeloj Europi. Zabrinutost je posebno izazvala činjenica da je Rusija opravdala svoju mobilizaciju navodeći navodne provokacije Ukrajine koje izgleda da nemaju nikakvo činjenično uporište.

Zapadna diplomacija dala je sve od sebe da odvrati Moskvu od bilo kakvih neprijateljskih poteza. Predsjednik Biden uvjerio je ukrajinskog predsjednika Zelenskog u “nepokolebljivu potporu”, a Sjedinjene Američke Države stacionirale su dva ratna broda u Crno more. U telefonskom razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, njemačka kancelarka Angela Merkel zahtijevala je od Rusije da smanji gomilanje svojih vojnih snaga usmjerenih protiv Ukrajine. Vrijeme će pokazati je li Europa na rubu velike krize. Treba se osobito nadati da nećemo doživjeti dane u kojima će se potezi Rusije i Kine koordinirati od jednog do drugog kriznog prizorišta. 

 

 

ČEKAJU DIJETE
Rođen u ratnom Sarajevu, odbio nastupati za Hrvatsku, a sada će oženiti zanosnu Riječanku
Croatia osiguranje
Podrška poljoprivrednicima
Kako domaće osiguranje podupire razvoj poljoprivrednika i domaće proizvodnje
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.