Europi je izbjeglički val donio najveću migrantsku krizu nakon II. svjetskog rata. Hrvatskoj je donio dosad neviđene izazove u obliku 50 tisuća izbjeglica tjedno koje treba zbrinuti i, s obzirom na to da ne žele ostajati u Hrvatskoj, transferirati dalje prema sve zatvorenijim sjeverozapadnim granicama. A Nevenu Mimici, Hrvatu koji sjedi na mjestu europskog povjerenika za međunarodni razvoj, aktualna izbjeglička kriza donijela je pak potpuno novi set odgovornosti. Njegov posao nije samo pomaganje državama u razvoju, kako je opis tog posla glasio praktički sve do prekjučer, nego pomaganje tim državama tako da se spriječe novi valovi migranata i izbjeglica iz tih zemalja prema Europi.
Jer, uzroci masovnog kretanja ljudi ponekad leže u ratu i nestabilnosti, kao što je to slučaj sa Sirijom, Irakom, Afganistanom ili Libijom, ali vrlo često leže i u trajnoj nerazvijenosti nekih zemalja, posebno u Africi, a već sutra mogu ležati i u klimatskim promjenama koje imaju potencijal uništiti čitave krajolike i tradicionalne načine preživljavanja u njima.
EU i njegove zemlje članice zajedno predstavljaju najveće uplatitelje razvojne pomoći u svijetu, a Hrvat Neven Mimica je "ministar u europskoj vladi" zadužen za politiku razvojne pomoći. Večernji list pridružio mu se prošloga tjedna na jednom njegovu terenskom putovanju po Keniji i, iako u našim višednevnim razgovorima to možda nije tako eksplicitno rečeno, poruka koju smo vidjeli i čuli poruka je u kojoj Mimica izgovara: ovo što radim ovdje u Africi pokušaj je zaustavljanja sljedećeg velikog vala migranata prema Europi.
– Od razvojne politike sada se očekuje ne samo da pomaže u ukupnom rastu, zapošljavanju i razvoju, nego da takav rast i takvo zapošljavanje budu u kontekstu smanjivanja ili sprečavanja neregularnih migracija. Trebamo pomoći ljudima da se bolje integriraju u život zemalja u kojima žive, a onim neregularnim migrantima koji se vraćaju u te zemlje trebamo pomoći da se reintegriraju – kaže Mimica dok razgovaramo u Nairobiju, glavnom gradu Kenije. U Keniju je doletio iz Ruande, iz Kenije je odletio u Ugandu, pa natrag u Bruxelles, pa nakon nekoliko dana ponovo sjeo u prekooceanski zrakoplov, ovaj put za New York, gdje je u UN-u jučer usvojen Program za održivi razvoj 2030., globalni dokument sa zacrtanih 17 glavnih ciljeva i 169 povezanih ciljeva u svrhu iskorjenjivanja siromaštva i postizanja održivog razvoja u svijetu do 2030. godine.
Trudnice pješače
U Nairobiju, tijekom našeg razgovora, Mimica je djelovao zadovoljno na kraju dana u kojem je vidio – "i osjetio", naglašava tu riječ – dva konkretna projekta na sjeveru Kenije, u županiji Samburu, čije financiranje pomaže EU i koja najbolje pogađaju dva cilja zadana u Mimičinoj glavi. Ta dva su cilja kako usmjeriti novac europskih poreznih obveznika u programe koji lokalno, ovdje u ovom dijelu Afrike, odražavaju upravo usvojene globalne ciljeve održivog razvoja, ali i kako osigurati bolju integraciju stanovnika zemalja odakle kreću ili preko kojih idu migracijski tokovi, sadašnji ili eventualno budući.
– Dirnulo me ono s pojilištima – kaže Mimica spominjući lokaciju prvog projekta koji smo obišli, nakon što smo malim zrakoplovom propelercem iz Nairobija doletjeli u vrlo slabo razvijenu kenijsku županiju Samburu. – Dirnulo me to što su ljudi sretni jer kažu da ne moraju više ići daleko sa stokom i ne moraju više dijeliti vodu sa stokom. Kroz cijelu povijest ono malo vode što na tom mjestu ima bilo je dijeljeno između ljudi i stoke, a sada zahvaljujući projektu koji pomažemo imaju pojilišta – kaže Mimica. U projektu o kojem je riječ EU je dao 2,6 milijuna eura kršćanskoj humanitarnoj i razvojnoj organizaciji World Vision da implementira metode u stočarstvu i poljoprivredi koje lokalnim stanovnicima daju priliku da uzgoje bolju stoku i imaju bolje žetve, što im povećava prihode, ali i dugoročno ih čini otpornijima na suše i slične poremećaje.
Samburu je kenijska županija površine oko 21.000 četvornih kilometara, što je otprilike jednako površini Slovenije, a od 1449 kilometara cesta samo su 92 kilometra asfaltirana. Broj stanovnika je 223.947, a broj liječnika (podatak iz 2013.) – osam. Stopa smrtnosti beba je 60 na 1000 novorođenčadi (u Hrvatskoj je ta stopa 5, u EU 4 na 1000 beba).
Na drugoj lokaciji konkretnog projekta koje EU pomaže, a koje je Mimica obišao toga dana, zatječem europskog povjerenika kako izlazi iz niske kolibe s krovom načinjenim od sušena blata i zidovima od grana i pruća.
– Što je unutra – pitam.
– Žene. Rađaju – odgovara Mimica.
Trudnice koje su dopješačile do ovog mjesta iz svojih udaljenih sela u ovoj skromnoj kolibi provode posljednje sate i minute prije porođaja.
– Možda vam izgleda skromno, ali ovo majčinsko sklonište poboljšava zdravlje tih trudnica za 50 posto – kaže liječnik koji nam pokazuje sve ovo. Ovo je lokacija Unicefove klinike za majke i bebe, koju EU potpomaže s 19 milijuna eura.
Ne dolaze majke ovdje samo da bi rađale nego i da bi dobile vitamine za sebe i svoje bebe, cjepiva, pomoć u pravilnoj prehrani. Oko milijun kenijskih dječaka i djevojčica te oko 415.000 trudnica godišnje ima koristi od ove male Unicefove klinike koju pomaže Europska komisija.
– Komisija i partneri preko kojih provodimo te projekte sagradili su medicinske centre koji znače ogroman napredak za cijeli taj kraj. Velik je pomak doći ni s jednog bolničkog kreveta na 50 bolničkih kreveta u godinu dana. Pogotovo je to velik pomak za rodilje, koje su, evo, i u sat-dva koliko smo mi bili na tom mjestu rodile troje djece. Još uvijek su to priručna rodilišta, ali pridonose smanjivanju smrtnosti novorođene djece – govori Neven Mimica.
Dok obilazimo razvojne projekte u Keniji, upravo se navršava godina dana otkako je Mimica dobio resor međunarodne suradnje i razvoja u novoj Europskoj komisiji predsjednika Jean-Claudea Junckera. Prvu godinu zapravo je više proveo u pregovorima i sastancima: konferencija u Addis Abebi u srpnju ove godine bila je iznimno važna jer je odredila financiranje i načine implementacije globalnih razvojnih ciljeva nakon 2015., a uoči i na samoj toj konferenciji vodili su se teški pregovori, pogotovo između tzv. Grupe 77 (koja okuplja sve nerazvijene zemlje, ali zapravo su u njoj dominaciju preuzeli Južna Afrika, Brazil i Kina) i Europske unije. I uoči ovotjednog usvajanja Programa za održivi razvoj 2030. u New Yorku trajali su dugotrajni pregovori. Tako da Mimica zapravo nije imao puno vremena da ide na teren po zemljama Trećeg svijeta i gleda što je stvarni doprinos razvojnih projekata koje pomaže EU. Ali svejedno je već u prvoj godini obišao cijelu zemaljsku kuglu: put ga je odnio čak i u Republiku Fidži u južnom Tihom oceanu, blizu međunarodne datumske granice. Odsad će, međutim, još više putovati: slijede Niger, Vijetnam, Kambodža, Peru, Paragvaj...
Podsjeća ga na Zagorje
U Keniju, gdje smo se sreli, doputovao je iz Ruande, zemlje koja ga svojim zelenim brežuljcima podsjeća na Hrvatsko zagorje, samo daleko veće.
Na tim brežuljcima Ruande upravo se uz pomoć novca Europske unije događa nešto čudesno. Erodivni goli obronci pretvaraju se u terase i takvo terasasto poljoprivredno zemljište prepuno je pšenice, graha i drugih usjeva. Terase su jedan od načina kako se boriti protiv gladi, ali i kako ojačati pripravnost stanovništva na utjecaje klimatskih promjena.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker nedavno je u govoru o stanju Unije upozorio da bi "klimatski izbjeglice" u budućnosti mogli postati novi problem za Europu.
– Da, bojim se da će se Junckerovo predviđanje o klimatskim migrantima dogoditi ako se zbilja, i to vrlo brzo, u prosincu u Parizu na međunarodnoj konferenciji, ne dogovore međunarodno obvezujuća smanjenja emisije stakleničkih plinova u velikim iznosima te ako se ne osiguraju odgovarajući visoki iznosi potrebni za financiranje sprečavanja ili prilagodbe klimatskim promjenama – kaže Mimica.
Kenija, gdje smo razgovarali, možda nije polazišna točka velikog broja migranata koji žele u Europu, no Somalija jest, Eritreja jest, a to su sve zemlje u regiji i na kontinentu gdje je Kenija iznimno snažan, i politički i ekonomski, igrač. EU i Mimica kao povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj vide Keniju kao važnu sudionicu novog fonda koji EU stvara i koji je nazvan Kriznim uzajamnim fondom za stabilnost i rješavanje temeljnih uzroka nezakonite migracije u Africi.
– Radi se o 1,8 milijardi eura u zakladi iz koje će, nadamo se, prvi programi biti odobreni do kraja ove godine – kaže Mimica.
>> Neven Mimica: Nadam se da će početi raspodjela izbjeglica po EU
>> Iračkoj vojsci prijeti slom jer borci protiv terorista ISIL-a s migrantima bježe u Europu
>> Ovo su uzroci najnovije seobe naroda
Ovaj esdepeovac je najveći uhljeb u RH, a to znači u EU i svijetu. Najveći nesrazmjer sposobnosti i fotelje. Najveći fikus.