Iako smo u trenutku kada namirnice plaćamo na blagajni supermarketa uvjereni da trebamo sve artikle koji se nalaze u kolicima – u realnosti često to nije slučaj. Tako nekada zbog isteka roka trajanja robe ili nemogućnosti da sve konzumiramo – hranu bacamo, a samim time bacamo i novac. Možda se to na tjednoj razini čini bezazlenim, no ako se zamislimo da se na godišnjoj razini tako može baciti vrijednost omanjeg televizora, vrijeme je da nešto promijenimo.
Supermarketi su nevjerojatno vješti u promociji i marketingu svojih proizvoda. To je i normalno s obzirom na veliku konkurenciju na tržištu. Trikovi su razni, od strateškog pozicioniranja pojedinih namirnica na važne punktove u dućanima do isticanja cijena individualnih artikala iako se prodaju u grupi i puštanja polagane glazbe koja nas na podsvjesnoj razini tjera da hodamo sporije i – vidom pokrijemo veće područje.
Snalaženje u labirintu
Moderne supermarkete odlikuje veličina i prostranost i oni su zapravo nastavak koncepta razvijanog u 30-im, 40-im i 50-im godinama prošlog stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama. Samim time osiguravaju doslovno mjesta za nevjerojatnu širinu proizvoda i velike mogućnosti izbora. Izbor robe je često toliko velik da postoje istraživanja koja govore o problemima s kojima se suočavaju potrošači danas. Tako je u studiji iz 2004. godine psiholog Aric Sigman ustvrdio da u pogledu odabira namirnica "ljudi danas moraju donijeti više odluka u jednom danu nego što je to morao učiniti pećinski čovjek za cijelog svog života". No, iako su naizgled prostrani i veliki moderni supermarketi i njihov prostor su organizirani impresivnom preciznošću i raspored elemenata u njima ima za cilj usredotočiti vašu pozornost na točno određene dijelove trgovine.
Ostatak članka pročitajte na Pametnoj kuni.
