- Stalna mijena boja vodenih i šumskih površina djeluje kao terapija i vuče sve koji tamo zalaze da odbace stres užurbanog života i prepuste se bojama, mirisima i zvukovima prirode - tako svoju priču o hrvatskoj Amazoni započinje Nataša Rap, rukovoditeljica odjela za ekologiju UŠP Slatina. Za ljepote koje opisuje, mnogi nažalost ne znaju, pa često pomisle da se ovakva priroda ne nalazi u Hrvatskoj, a zapravo je nadomak ruke.
Naziv hrvatska Amazona u početku je korišten za područje ušća rijeke Mure u Dravu kod mjesta Legrad, a kasnije se korištenje termina proširilo na veće područje, tako da se danas koristi za tok rijeke Mure, te od ušća Mure u Dravu dalje tokom rijeke Drave do njenog ušća u Dunav. Taj je prostor 2011. godine izdvojen u regionalni park Mura-Drava. Rap kaže kako se za hrvatsku Amazonu čulo i izvan granica Lijepe Naše.
- Zanimljivo je što je naziv usvojen i šire, naime nakon što je UNESCO područje porječja Mura-Drava-Dunav proglasio rezervatom biosfere sa oko milijun hektara površine i oko 700 kilometara riječnog toka, za taj se prostor uvriježio naziv Europska Amazona.
- Velik dio užeg dijela rezervata je u Hrvatskoj. Obuhvaćeno je cijelo područje Regionalnog parka Mura-Drava i područje Kopačkog rita - istaknula je Rap i dodala kako se proglašenje dogodilo tek nakon dugotrajnih priprema, na 33. sjednici Međunarodnog koordinacijskog vijeća UNESCO programa „Čovjek i biosfera“ (MAB) u Abuji u Nigeriji, u rujnu 2021. godine.
Kombinacija šume i vode pravi je odmor za dušu i tijelo
Hrvatska se Amazona prostire na čak 4 UŠP-a (Uprava šuma podružnica). To su Koprivnica, Slatina, Našice i Osijek. Ovaj veliki prostor moguć je i za pojedinačne posjetitelje.
- Pojedinačni posjeti šumama uvijek su mogući, samo uvijek treba voditi računa o svojoj sigurnosti kao i o čuvanju prostora koji posjećujete. Kombinacija šume i vode idealna je za opuštanje i odmor u prirodi, oslobađanje od stresa ali treba nastojati da nakon boravka u prirodi iza nas ne ostaju tragovi, kako ni u vidu odloženog otpada, tako niti u vidu nemarnog sakupljanja biljaka i uništavanja ovih osjetljivih staništa – istaknula je Nataša Rap.
Grupni posjeti mogu se organizirati na svakoj našoj podružnici, kao i u suradnji s javnim ustanovama. Osim toga, prostor hrvatske Amazone u potpori je Europskih fondova.
- Na području UŠP Osijek u tijeku je provođenje projekta Naturavita financiranog od strane Europskih fondova. U sklopu projekta obnovljena je stara lugarnica koja je postala edukacijsko–posjetiteljski centar te je projektirano i uređeno nekoliko poučno-rekreativnih staza – objasnila je Rap.
Hrvatska Amazona okružena je šumama koje doslovce šeću
Ako ste i bili u posjetu Hrvatskoj Amazoni, nije rijedak slučaj da će vas idućeg puta dočekati sasvim novi izgled. Naime, tamo se nalaze takozvane „šume koje šeću“.
- Prirodni tokovi rijeka u riječnim nizinama stvaraju meandre, sprudove, otoke, rukavce.. Ovisno o jačini protoka i količini vode rijeka neprestano s jedne obale odnosi a na drugu donosi materijal. Šume koje rastu uz obale takvih rijeka često mijenjaju površinu i oblik. Odnoseći zemljani materijal voda odnosi i drveće, a na drugu stranu donosi mulj, pijesak i šljunak te stvara sprudove.
- Voda i vjetar raznose lagano sjeme vrba i topola koje na novo nastalim riječnim sprudovima pronalaze povoljne uvjete za stvaranje mladih sastojina. Na taj je način život šumskih zajednica uz rijeku u stalnoj mijeni, rijeka i šuma kao da plešu jedna oko druge, u isto vrijeme stvarajući i razarajući – pojasnila je Nataša Rap.
Ne treba zaboraviti spomenuti kako je upravo hrvatska Amazona u samom vrhu po bioraznolikosti u Europi.
- Naše šume se brojem vrsta ne mogu približiti Amazoni jer kažu da jedna od deset poznatih vrsta na svijetu živi u prašumi Amazone, ali unatoč tome možemo reći da se radi o području koje je po broju organizama u samom vrhu bioraznolikosti – ispričala je Rap i nadovezala se na ornitološka istraživanja koja su tamo provedena. Naime, prema tim istraživanjima, u Hrvatskoj Amazoni povremeno ili stalno obitava preko 200 vrsta ptica.
- Veliko je bogatstvo i raznolikost i ostalih vrsta. Najčešće vrste drveća ovog područja su vrbe (bijela, crvena, bademasta) bijela i crna topole, crna i bijela joha.. Na nekim dijelovima dolazi poljski jasen, hrast lužnjak. Uz bare i močvare nalazimo kopneni tršćak – tip močvarne vegetacije koji ima važnu ulogu u zaraćivanju vodenih površina – istaknula je Rap.
Zbog svoje ugroženosti izuzete iz redovitog gospodarenja
Šumari su prije proglašenja regionalnog parka Mura-Drava 2011. godine, ali i prije svrstavanja ovog prostora u Natura 2000 područja prostor dravskih šuma prepoznali kao izrazito osjetljivo stanište te su prirodne šume koje su se tu nalazile izuzeli iz redovnog gospodarenja a šume na ovom području su proglašene šumama za znanstvena istraživanja kojima se gospodari po posebnom programu. Naime, Natura 2000 je ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije.
- Šume ovih prostora su manje-više prepuštene prirodnom razvoju uz praćenje zdravstvenog stanja (monitoring biljnih bolesti i štetnika). Kod takvog načina nema gospodarske koristi, ali je zato nemjerljiva korist u smislu očuvanja bioraznolikosti te očuvanja rijetkih i ugroženih staništa. Poseban značaj imaju vlažna staništa koja su i u Europi među najugroženijima: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, sprudovi - objasnila je Nataša Rap.
Osim spomenutih 200 vrsta ptica, Drava isto tako obiluje ribljim vrstama, a po nekim navodima, najbogatija je ribama u Hrvatskoj. I druge životinje kao što su dabar, vidra, puhovi, divlje mačke, šišmiši, jeleni, divlje svinje – Svi oni tu pronalaze svoje utočište.
- Vlažna staništa uz rijeku dom su brojnim vrstama vodozemaca i gmazova, a područje obiluje i različitim leptirima i vretencima. I brojne druge vrste insekata koje tu pronalazimo važan su dio prehrambenog lanca te zaokružuju raznolikost životinjskog svijeta. – Potvrdila je Rap.
Potrebno je podići svijest o šumama i njihovoj važnosti
Hrvatske šume ponose se svojom dugogodišnjom tradicijom gospodarenja šumama kojom se nastoji upravljati i gospodariti šumama na održivi način, njegujući autohtone drvne vrste te se u načinu rada što više približiti prirodnim procesima.
Radeći na taj način mi danas u Hrvatskoj imamo gotovo 50 posto kopnene površine pod šumom, a naše su šume u najvećem dijelu prirodne strukture i sastava. Da bi se ekosustavi poput hrvatske Amazone očuvali, Nataša Rap kaže da svaka od njih ima svoju svrhu i namjenu ih je važno prepoznati i upravljati njima na pravilan način.
- Važno je razlikovati šume prema njihovoj namjeni, jer svaka od njih ima svoju svrhu i razlog. Gospodarske šume su šume koje se koriste za proizvodnju šumskih proizvoda, ali isto tako i te šume imaju veliku ulogu u pružanju općekorisnih funkcija koje nisu ugrožene ni u jednom segmentu gospodarenja tim šumama. Zaštitne šume i šume s posebnom namjenom su šume zbog nekog razloga izuzete iz redovnog gospodarenja – u slučaju ritskih šuma radi se o ugroženim i posebno osjetljivim staništima koje šuma na neki način čuva i štiti – istaknula je Nataša Rap.
- To ne znači da u ovim šumama drveće ne odumire, naprotiv šuma je živi organizam u kojem se jedinke rađaju, rastu, žive i umiru. Razlika je jedino što se to u ovim zaštitnim šumama odvija sporije – nadodala je Rap i rekla da za ovakve osjetljive ekosustave važno je na vrijeme ih prepoznati i zajedno sa svima koji su na neki način vezani uz njih - mjestom stanovanja, radom, znanstvenim ili turističkim interesom, raditi na zaštiti i njihovom očuvanju.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim šumama.
