Studenti su do 2003. godine imali cjelovitu zdravstvenu zaštitu. Na
jednome mjestu, kod jednog liječnika mogli su obaviti obavezni
sistematski pregled na prvoj godini studija, koristiti ostale
preventivne usluge, a potom se na istome mjestu i liječiti.
Debljina
je bolest, a ne samo estetski problem
Umjesto
pacijenta liječnik danas pregledava računalo
Sveg
u krvi otjerali ga s hitne i intenzivne
50 kuna dopunskog ili 3000 kuna
participacije
Na liječenje u inozemstvo uglavnom se
šalju djeca
Hrvatska
ima treći najgori zdravstveni sustav u Europi
Pacijent
u prvom planu
Zdravstvu sam već platio 336.000 kn, zašto bih još
Ukinite povlastice i uzmite imovinu dilera
Dođite s uputnicom po američki implantat dojke
Ping-pong
Danas se zdravstvena zaštita provodi odvojeno, sistematski pregledi i
ostale preventivne mjere obavljaju se u zavodima za javno zdravstvo u
službi za školsku i sveučilišnu medicinu u mjestu studiranja, a
liječenje provode izabrani liječnici obiteljske ili opće medicine. Ako
je to liječnik u mjestu stalnog prebivališta, što je vrlo čest slučaj,
student nema mogućnost liječenja u mjestu studija, osim u hitnim
slučajevima.
Vrijeme je da se o zdravstvenoj zaštiti studenata raspravi i pronađe
učinkovito rješenje. Smatra to prim. dr. Marija Džepina, voditeljica
Službe za školsku i sveučilišnu medicinu zagrebačkog Zavoda za javno
zdravstvo. Najavljena zdravstvena reforma dobra je prilika da se
organizacija zdravstvene skrbi studenata promijeni i prilagodi njihovim
potrebama, ističe prim. dr. Džepina.
– Ako, na primjer, student ima respiratornu ili urinarnu infekciju,
služba za hitnu medicinsku pomoć nije ga dužna primiti jer se ne radi o
hitnom stanju. Student bi tada trebao putovati svom izabranom liječniku
u mjesto prebivališta, recimo, u Pulu, Rijeku ili Vinkovce. Isti je
problem ako student ima izabranog liječnika u mjestu studiranja u
Zagrebu, a ima zdravstvenih problema tijekom boravka kod kuće u mjestu
stalnog prebivališta – napominje dr. Džepina.
HZZO ne plaća
Taj je problem najveći u Zagrebu, kamo oko 50 posto studenata na
fakultete dolazi iz udaljenih županija i izvan Hrvatske. Svaki fakultet
ima svog liječnika, koji je često jedini zdravstveni djelatnik kojeg
studenti, radi pregleda prije smještaja u studentski dom ili
sistematskog pregleda na prvoj godini studija, susreću i upoznaju, te
mu se obraćaju i kada su bolesni. Međutim, Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje te usluge zavodima za javno zdravstvo ne plaća,
odnosno liječnicima koji te preglede obavljaju.
– HZZO navodi da studenti taj problem mogu izbjeći izborom liječnika
obiteljske medicine u Zagrebu. No je li prijedlog HZZO-a, odnosno
razjedinjena zaštita za studente najbolji izbor, pogotovo za one kojima
Zagreb nije mjesto stalnog prebivališta i stanuju u studentskim
domovima, ili će stanovati u budućem kampusu u Borongaju, gdje nije
predviđena poliklinika?– pita se prim. dr. Marija Džepina.
