Često nije jasno što je bio ishodišni poremećaj - je li bolesnik razvio kroničnu bubrežnu bolest zbog arterijske hipertenzije ili ima povišen krvni tlak zbog kronične bubrežne bolesti?
Kako bubrežna bolest napreduje, tako raste i učestalost hipertenzije pa u završnom stadiju bolesti gotovo svaki bolesnik ima povišene vrijednosti krvnoga tlaka. No, na krvni tlak možemo utjecati a kontrolom tlaka može se znatno usporiti napredovanje bubrežne bolesti. Na taj način značajno se smanjuje i ukupan kardiovaskularni rizik. Treba naglasiti da je kronična bubrežna bolest nezavisan čimbenik rizika razvoja različitih kardiovaskularnih događaja i moždanoga udara, a taj rizik je još veći ukoliko bolesnik ima hipertenziju.
U razvijenim zemljama je nakon šećerne bolesti, upravo arterijska hipertenzija (nefroangioskleroza) najčešći uzrok kronične bubrežne bolesti. No, kada se zna da najmanje svaki drugi bolesnik sa šećernom bolesti ima arterijsku hipertenziju onda ispada da je ipak arterijska hipertenzija glavni uzrok kronične bubrežne bolesti.
Liječenje arterijske hipertenzije u bolesnika s kroničnom bubrežnom bolesti mora biti ustrajno i agresivno. Izuzetno su važne promjene životnoga stila - osigurati svakodnevnu, redovitu tjelesnu aktivnost, smanjiti stres, prestati pušiti i izbjegavati alkohol. Neophodno je smanjiti unos kuhinjske soli, te održavati normalnu tjelesnu masu. Prehrana treba biti uravnotežena, uz preporuku tzv. mediteranskoga stila prehrane s puno voća, povrća, ribe i maslinovog ulja. Treba izbjegavati konzerviranu i prerađenu hranu koja je bogata natrijem, ali i fosfatima što dodatno pogoršava status krvnih žila.
Kontrola krvnog tlaka u velike većine bolesnika zahtijeva medikamentnu terapiju, najčešće s dva ili više antihipertenziva. Potrebno je ustrajno uzimanje propisane terapije ali uvijek je važno pridržavati se preporuka za zdrav način života. Terapija se propisuje individualno i niti jedan bolesnik ne bi smio bez dogovora s liječnikom mijenjati svoju terapiju.
Na Svjetski dan bubrega podsjećamo se na važnosti brige za zdravlje bubrega, ali to ne smijemo zaboraviti niti ostala 364 dana, jer nam bubrezi trebaju cijeli život.
Tekst: Prof.dr.sc. Nikolina Bašić Jukić, nefrolog, voditeljica Odjela za transplantaciju KBC Zagreb
