Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 115
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
PROMO

Specijalistica fizijatrije apelira: Svaki dan izdvojite dva sata za aktivno kretanje

Croatia Poliklinika
Foto: Domagoj Kunić
1/3
21.11.2022.
u 08:02

Dugotrajno sjedenje jedan je od najčešćih uzroka boli u leđima, specijalistica fizijatrije savjetuje što napraviti

Veliki broj ljudi u Hrvatskoj obavlja uredske poslove, što znači da dnevno sjede po osam i više sati. Zbog pretežito sjedilačkog načina života sve su učestaliji bolovi koji se pojavljuju u donjem dijelu leđa.

“Osobama koje dugotrajno sjede savjetujem aktivno sjedenje, što podrazumijeva sjedenje na Fit-Situ, koje je ugodnije od, primjerice, sjedenja na pilates lopti. Svi koji prakticiraju aktivno sjedenje trebaju ustati svakih 30 do 60 minuta i protegnuti se, po mogućnosti u smjeru suprotnom od smjera sjedenja”, savjetuje dr. Tamara Kauzlarić Živković, liječnik specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije.

Od 21.-30. studenog pregled fizijatra možete obaviti po promotivnoj cijeni od 250,00 kuna u Croatia Poliklinikama u Zagrebu, Splitu, Puli, Rijeci i Koprivnici.

Fizička aktivnost u bilo kojem obliku

dr. Tamara Kauzlarić Živković, liječnik specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije
Foto: Domagoj Kunić

Za sve koji na poslu dugo sjede, poručuje da je prilikom sjedenja bitno zauzeti ergonomski položaj. “Kad se udubimo u posao koji radimo, obično nam je glava nagnuta prema naprijed, ramena obješena, a grudni i slabinski dio kralježnice savijen u luk, koji je suprotan zakrivljenosti kralježnice u stojećem položaju. Stoga je bitno zauzeti ergonomski položaj jer njime najispravnije održavamo posturu kralježnice i korijenskih zglobova, dakle, ramena i kukova, a ujedno preveniramo degenerativne promjene kojih nitko od nas nije pošteđen”, naglašava dr. Kauzlarić Živković iz Croatia Poliklinike.

Jednako tako ističe da je lokomotorni sustav čovjeka namijenjen dinamičkom, a ne statičkom opterećenju, koje imamo, primjerice, kada koristimo laptop, miš ili pametni telefon. Nerijetko se, kaže, zbog vrlo intenzivnog korištenja tehnoloških gadgeta u donjem dijelu podlaktice te u području šake pojavljuju bol ili trnjenje. Najbolje što možemo napraviti kako bismo to smanjili je “odraditi fizičku aktivnost u bilo kojem obliku”.

Što s bolovima u vratnoj kralježnici?

Kao specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije u Croatia Poliklinici, susreće se s pacijentima koji se žale na bol u vratnoj kralježnici. “Modaliteti liječenja boli u vratu ovise o uzroku koji je izazvao bolni sindrom. Ako se radi o degenerativnim promjenama ili promjenama osovine kralježnice, svakako je preporuka programirani trening. Naravno, od esencijalne važnosti je i fizikalna terapija te kod akutizacije medikamentozna terapija”, govori nam dr. Kauzlarić Živković.

Kako kaže, akutni bolovi i tegobe zahtijevaju što bržu dijagnostičku obradu i terapijski pristup jer ih je lakše tretirati od onih koje prijeđu u kroničnu fazu, a i vrijeme liječenja je kraće. Što duže traju tegobe, liječenje i rehabilitacija su kompleksniji i dugotrajniji.

“Kada se pacijenti odluče za pregled fizijatra i pristupe propisanoj terapiji u našem centru oni uvijek budu instruirani što i kako dalje, savjetujemo ih glede radnih navika i sudjelovanja u uobičajenim svakodnevnim aktivnostima”.

Foto: Domagoj Kunić

Individualan pristup svakom pacijentu

U Croatia Poliklinici pacijenti imaju individualni pristup, suvremenu opremu i dijagnostiku, uz vodstvo cijelog fizijatrijskog tima, koji im je dostupan na mail ili poziv. “Kod nas postoji apsolutni individualni pristup kakav rijetko postoji u javnim bolničkim ustanovama. Naše grupe sastoje se većinom od troje ili maksimalno pet ljudi. Fiziterapijski tim redovito vizitira pacijente koji se nalaze u terapijskom postupku te modificira njihovu terapiju po potrebi.”, poručuje dr. Tamara Kauzlarić Živković.

Iako većina radnih zanimanja u današnje vrijeme uključuje sjedenje, dr. Kauzlarić Živković smatra da svi možemo izdvojiti dva sata dnevno za aktivno kretanje. “Tu ne govorimo o kretanju prilikom obavljanja kućanskih poslova, već o kretanju u prirodi ili parku. Time postižemo višestruku korist. Boravimo na otvorenom, krećemo se, manje jedemo, više se družimo i posvećujemo pažnju drugima, što može djelovati blagotvorno na naše psihofizičko zdravlje”, zaključuje doktorica iz Croatia Poliklinike.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije