Ove godine slavimo 100 godina od otkrića inzulina. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana šećerne bolesti pod sloganom “Ako ne sada, kada?” upravo je dostupnost skrbi za osobe sa šećernom bolesti. Prema istraživanju Ipsos Pulsa na nacionalnom reprezentativnom uzorku, koje smo proveli kao dio javnozdravstvene kampanje LikeYou2, čak 60 % osoba sa šećernom bolesti tipa 2 nije otišlo na redovni pregled tijekom pandemije. Tim smo povodom razgovarali s izv.prof.dr.sc.Dariom Rahelićem, predstojnikom Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac KB Merkur.
Kakav je odaziv pacijenata na kontrolne preglede u Sveučilišnoj klinici za vrijeme u pandemije?
Pandemija COVID-a 19 promijenila je živote mnogih ljudi diljem svijeta, ne samo pacijenata, nego i liječnika, medicinskog osoblja… Bolnice u pandemiji funkcioniraju na sasvim drugačiji način. Formirani su COVID odjeli, na neki su način pacijenti zaraženi SARS - CoV-2 bili prioritetni, što je logično jer ih je trebalo zbrinuti. Ono što treba naglasiti jest da su osobe oboljele od šećerne bolesti općenito sklonije infekciji pa tako i zarazi koronavirusom i upravo su oni razvijali težu kliničku sliku, puno češće im je trebao respirator i ono što je zabilježeno je upravo veća smrtnost takvih pacijenata. Upravo iz tih razloga, osobama sa šećernom bolešću je krajnje nužna kontinuirana skrb i redoviti kontrolni pregledi.
Unatoč dostupnosti moderne i učinkovite terapije, rezultati liječenja šećerne bolesti u svijetu, a također, i u Hrvatskoj, su nezadovoljavajući. Možete li nam objasniti zašto?
Imamo dostupnu svu moguću modernu terapiju, koja ne samo da regulira koncentracije glukoze u plazmi, nego imaju i druge učinke, poput regulacije arterijskog tlaka, smanjenja tjelesne mase, vrlo nizak rizik od hipoglikemije, uz to imamo i lijekove, koji značajno smanjuju kardiovaskularnu smrtnost. Sada možete zamisliti da, primjerice, uzimanjem jednog lijeka, uz standardnu terapiju za dijabetes, odnosno standardne antihiperglikemike, možemo smanjiti kardiovaskularnu smrtnost u roku dvije do pet godina i to za više od 30 posto. Upravo je zbog toga jako važno da pacijenti dolaze redovito kod liječnika jer nedolaskom neće biti ni u prilici da im se promijeni terapija da dobiju one lijekovi, koji im mogu značajno produžiti život i smanjiti rizik od neželjenih kardiovaskularnih događaja. Naime, tri četvrtine osoba s dijabetesom umire od posljedica srčanog infarkta ili neke druge kardiovaskularne bolesti.
Zašto su preventivni i kontrolni pregledi, te godišnje dijabetičke kontrole izuzetno važne?
Ako oboljeli od dijabetesa ne dolaze redovito na kontrole, vrlo se često mala ranica može pretvoriti u gangrenu i pacijenti mogu ostati bez dijela stopala. Iako smo još uvijek u pandemiji, s ponovnim dolaskom osoba sa šećernom bolešću u Sveučilišnu kliniku Vuk Vrhovac, primijetili smo da veliki udio bolesnika ima vrlo uznapredovale gangrene, koje vrlo često zahtijevaju amputaciju, imaju promjene na krvnim žilama, a pandemija COVID-a 19 je tome zasigurno, na neki način, donijela. Osobe oboljele od dijabetesa uvijek su mogle doći na pregled, međutim, često su se osobe sa šećernom bolešću, zbog straha od zaraze koronavirusom, bojale ići liječniku. Ono što je ključno naglasiti je da samo, ako pacijent redovito dolazi na kontrolu, možemo jednu malu ranicu vrlo brzo sanirati na stopalu i spriječiti da ta mala rana prijeđe u gangrenu. Teško je bilo vidjeti pacijente, kad su se malo oslobodili straha i počeli dolaziti u bolnicu, koliko su to bili uznapredovali stadiji gangrene u sklopu dijabetičkog stopala, koliko je osoba sa šećernom bolešću imalo značajno pogoršanje bubrežne funkcije, promjene na očnoj pozadini, a da ne govorimo o tome koliko se regulacija šećerne bolesti značajno pogoršala. Imamo nove lijekove, modernu tehnologiju pomoću kojih vrlo brzo i učinkovito možemo regulirati šećernu bolest, ali pod uvjetom da oboljela osoba dođe na pregled kod specijalista obiteljske medicine i dijabetologa te da prođe jednu dobru edukaciju.
Vaša poruka za Svjetski dan šećerne bolesti svim osobama koje boluju od. dijabetesa?
Međunarodna dijabetička federacija ove je godine izašla sa sloganom “Ako ne sada, kada?”, a to bi bila i moja poruka osobama oboljelima od šećerne bolesti: Ako ne sada, kada započeti s istinskom željom za promjenom svojih životnih i prehrambenih navika. Potrebno je uvesti tjelovježbu, dobro se educirati o svojoj bolesti, redoviti ići na liječničke kontrole kod specijalista obiteljske medicine i dijabetologa, redovito uzimati terapiju i provoditi samokontrolu glukoze u plazmi, pogotovo sada u vrijeme COVID-19 pandemije. Čeka nas nova pandemija izrazito nereguliranih pacijenata sa šećernom bolešću, pandemija kroničnih komplikacija, pandemija amputacija stopala zbog bezazlenih ranica, koje su mogle biti adekvatno i na vrijeme liječene. Stoga je moja preporuka odnosno apel -Ako ne sada, kada da se pokrenemo i počnemo mijenjati stvari samokritičnošću i brigom o sebi jer tako možete pomoći sebi i svojim obiteljima. Možete si produžiti život i povećati kvalitetu života i to ne samo sebi nego i cijeloj obitelji.
Sadržaj nastao u suradnji s Novo Nordisk Hrvatska.
